Telekomunikacije

04.februar 2015.  

Neophodne radikalne promene

Konsultantska kuća A.T. Kearney objavila je rezultate istraživanja o trendovima na evropskom tržištu telekomunikacija i o tome šta je potrebno kako bi evropske telekomunikacione kompanije preživele u konkurenciji kompanija poput Applea, Samsunga i Googlea

Intervju – Danka Selić, generalni direktor Beogradskog sajma

04.februar 2015.  

Uspeh jedino logično rešenje

"Neko će reći da je zavisnost sajamske delatnosti kao takve, pa i kompanije u celini, od ekonomskog potencijala korisnika, univerzalni problem tržišta i ekonomske logike, koji nije svojstven samo Beogradskom sajmu, ali ipak, u aktuelnim uslovima privređivanja, besparice i štednje, sajamski nastupi i ova vrsta troškova za marketing i ne mogu biti na listi kriznih prioriteta firmi, naših partnera i klijenata, ali ni posetilaca"

Grčka – Svi premijerovi ljudi

Ministri bez kravate

Zvezda vlade premijera Aleksisa Ciprasa je ministar finansija Janis Varufakis. Ovaj matematičar i profesor ekonomije poznat je po svom temperamentu, nediplomatskom jeziku i kao protivnik neoliberalizma. Na posao dolazi u kožnoj jakni, na motoru i bez telohranitelja. Ni ostali članovi vlade ne nose kravate. To, međutim, najmanje smeta Evropskoj komisiji i njihovim konzervativnim evropskim kolegama

Intervju – Nikola Popević, urednik filmskog programa RTS-a

04.februar 2015. Sonja Ćirić

Kućna kinoteka

"Nakon Džarmuša i Kaurismakija, na RTS-u je u toku veliki ciklus filmova Ingmara Bergmana, kao i ciklus ‘Festove premijere’. Slede ciklus sovjetskih klasika, zatim Aleksandra Sokurova i Vima Vendersa. Reč je o filmovima za koje komercijalne televizije nemaju nikakvog interesa da ih prikažu, te su ekskluzivitet javnog servisa. Usudiću se da kažem da su ovakvi ciklusi i jedan od njegovih primarnih ciljeva. Neka vrsta Kinoteke u svačijem domu"

Grad u mraku

04.februar 2015. Katarina Stevanović

Filozofija Smederevske Palanke

Smederevska Palanka od septembra prošle godine nema uličnu rasvetu. Gradu je struja isključena zbog duga koji, kako trenutno stvari stoje, nema od čega da plati. Kako izgleda život u gradu bez svetla

Nuspojave

04.februar 2015. Teofil Pančić

Slobodarska posla

Uznapredovao je proces samoviktimizacije vladajuće klike, koja se uživela u pozu slabašne žrtve nekih moćnih, a zlih sila

Zoom

04.februar 2015. Dragoljub Žarković

Kako je vuk pojeo ovce i čobane

Kad se istroši najveći i najbolji neprijatelj, onda, po prirodi stvari, na red dolaze surogati. Za jednog Miškovića moraš da izmisliš pet novih neprijatelja i mašina ih trenutno proizvodi

Književnost – Josif Brodski (1940–1996)

04.februar 2015. Muharem Bazdulj

Svet u manjini

Po Česlavu Milošu, pesnik "mora biti bogobojazan, voleti svoju zemlju i maternji jezik, oslanjati se samo na svoju savest, izbegavati saveze sa zlom i ne prekidati s tradicijom". Brodski je bio takav. Ove godine se navršava sedamdeset pet godina od njegovog rođenja. Knjiga Solomona Volkova Razgovori s Josifom Brodskim objavljena je u izdanju Russike pre nekoliko meseci, Beogradski književni časopis unazad nekoliko brojeva feljtonizuje biografiju Brodskog iz pera Lava Loseva, a novosadska Akademska knjiga publikovala je nedavno zbirku izabranih pesama Josifa Brodskog Šta treba za čudo. Nepune dve decenije nakon pesnikove smrti, njegovo delo ovde je življe nego ikad

Intervju – Branko Đukić, slikar i ilustrator

28.januar 2015. Zoran Đukanović

Između slikarstva i stripa

"Slušam Višbon Eš i onda nacrtam seriju crteža koji su posvećeni vitezovima. Čujem neku bezveznu informaciju na TV-u i pretvorim to u još luđi crtež. Dešavalo mi se da u samoposluzi čujem neki narodnjački hit, pa jedva čekam da stignem kući i ovaplotim to na sebi svojstven način. Dopuštam da na mene deluju sve moguće sile. Ne postoji više ništa od čega se ne može napraviti umetnost"

ECB i monetarno labavljenje

28.januar 2015. Radmilo Marković

Punom parom ka inflaciji

Predsednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi još je sredinom 2012. rekao da će uraditi sve što je potrebno da bi sačuvao evro. Poslednja u nizu mera ECB jeste upumpavanje 60 milijardi evra mesečno u evro zonu sve do septembra 2016. A, ako zatreba – i duže

Izbori u Grčkoj – Pobeda besa nad strahom

Kuca li istorija na vrata

Na prevremenim parlamentarnim izborima održanim 25. januara pobedila je Siriza (Koalicija radikalne levice). Pobeda je istorijska, jer je prvi put jedna radikalno leva stranka došla na vlast u Evropskoj uniji. Uzroke trijumfa treba tražiti u humanitarnoj katastrofi koja se raširila Grčkom pod diktatom Brisela i prethodne vlade, koja je podržavala rigorozne mere štednje. Živeći u noćnoj mori, Grci su glasali za nadu: Siriza je obećala da će se osloboditi pritisaka Evropske komisije, Evropske centralne banke, Međunarodnog monetarnog fonda i vlade u Berlinu, da će građane izvući iz bede, sprovesti socijalni program i povratiti im dostojanstvo

Sudar ideologija

27.januar 2015. Andrej Ivanji

Bauk Sirize kruži Evropom

Postoji bojazan da klica grčke Radikalne levice po principu "osiromašeni svih zemalja, ujedinite se" počne da se širi Evropom i zarazi Španiju, Italiju, Portugal ili Francusku. Ukoliko novi premijer Grčke Aleksis Cipras istraje na svojim predizbornim obećanjima, Grčka bi na svojoj koži mogla da oseti rušilačku snagu međunarodnog kapitala – za primer drugima koji bi da se drznu da menjaju pravila igre

Vođa Podemosa Pablo Iglesijas

27.januar 2015. Biljana Vasić

Lenjin s juga

Pablo Iglesijas Turion (36), profesor politikologije s Madridskog univerziteta, najpopularniji je političar u Španiji, a njegova radikalno levičarska stranka Podemos (Mi možemo), osnovana u martu 2014, najbrže je rastuća stranka u Evropi. Mladi šef stranke do sada je ostvario svoj politički naum – da uzdrma špansku političku scenu, nepromenjenu već 40 godina. Uoči parlamentarnih izbora u Španiji na jesen ove godine, ankete predviđaju za Podemos ili pobedu ili drugo mesto, iza socijalista. Pablo Iglesijas tvrdi da više nije reč o borbi između levice i desnice, nego između demokratije i diktature

Aleksis Cipras, premijer Grčke

27.januar 2015. Jelena Jorgačević

Šarmantni piroman ili nova nada levice

U jednoj televizijskoj emisiji, davne 1990. godine, grčka novinarka Ana Panagiotarea razgovarala je nekoliko minuta sa elokventnim šesnaestogodišnjakom, tada vođom đačkih protesta. Samouveren i smiren mladić ostavio je utisak na novinarku koja mu je kazala da će se jednoga dana ponovo sresti – ona će se i dalje baviti svojim poslom, a on će postati politički vođa. Grčka jeste zemlja najpoznatijih proročišta, još iz antičkog doba – lepuškasti klinac sa smešnom frizurom zvao se Aleksis Cipras i postaće, dvadeset i pet godina kasnije, najmlađi premijer Grčke

Epidemija malih boginja

27.januar 2015. Jasmina Lazić

Dečje bolesti i bapske priče

Debate na temu preventive i lečenja odavno su se iz kongresnih sala preselile na društvene mreže. Dok se jedni pitaju da li je moguće da bilo ko veruje u prepotopske metode, drugi glasno poručuju da ne žele ništa od moderne medicine, a broj zaraženih raste...

Zaštitnik građana i ministri

27.januar 2015. Miloš Vasić

Glas Gospodara

U najmanju ruku nezgrapni odgovori dva ministra – Stefanovića i Gašića – samo su još više zakomplikovali inače prost problem: kako je i zašto došlo do uličnog incidenta u kome je Žandarmerija tukla dva funkcionerska brata i dva vojna policajca. Pitanja su jednostavna i nema ih mnogo, ali – zbog nečega se Vlada opire jednostavnim odgovorima?

Zumiranje 4

Imamo li pravnu državu

Jedan od velikih problema kod nas je pitanje političke kulture. Čini se da političari često ne shvataju gde je granica njihovog delovanja. Oni treba da rešavaju načelna, sistemska pitanja, a ne da se bave pojedinačnim slučajevima

Nuspojave

27.januar 2015. Teofil Pančić

O Lasti i drugim selicama

Kako je, u tišini i "na kvarno", počeo veliki projekat devastacije urbane infastrukture u ime najsebičnijeg interesa krupnog kapitala, a protiv interesa građana

Poslovi modernog doba (3)

27.januar 2015. Milka Lalić

Svet ispod turbulencija

Prolazeći teške procedure za dobijanje posla, stotine devojaka i poneki momak iz Srbije rado odlaze da budu stjuardese i stjuardi u svetskim avio-kompanijama

TV MANIJAK

27.januar 2015. Dragan Ilić

Kako je u Švici

"Švajcarac" je postao mali test građanske solidarnosti, pogotovo zato što ćemo najverovatnije i od banaka i od države i u evrima i u švajcarcima dobiti istu stvar – precizno odmerenu od šake do lakta!

Povodom januarske turneje Marka Brecelja

27.januar 2015. Dragan Kremer

Brec(elj)anje na zvezde

Na svojoj januarskoj panonskoj turneji i tokom celodnevnog programa u Novom bioskopu Zvezda u Beogradu, Marko Brecelj je delovao i sjajno i jadno – onako kao stari, nadareni prijatelj koji se tvrdoglavo opire promenama

Lektira – Iz zaostavštine Mladena Markova

27.januar 2015. Redakcija Vremena

Pogled unazad

Početkom ove godine umro je Mladen Markov (1934–2015), pisac, publicista i novinar, autor knjiga Banatski voz, Isterivanje boga, Pseće groblje, Starci na selu, Smutno vreme, Ukop oca i drugih. Iz piščeve zaostavštine objavljujemo njegove autobiografske zapise nastale na temelju razgovora koje je vodio sa Milošem Jevtićem za Radio Beograd. U njima se Markov osvrće na svoje odrastanje u Banatu u vremenu okupacije, mladost u poratnim danima, kao i na početke svoje novinarske i spisateljske karijere

Intervju – Dejan Aleksić, pisac

27.januar 2015. Sonja Ćirić

Vremena za čitanje ne nedostaje

"Nad ‘Politikinim Zabavnikom’ se stalno nadvijaju sumorni oblaci. Sećam se da je pitanje njegovog ukidanja bilo živo i pre deset godina, kada sam prvi put stao u red dobitnika ‘Zabavnikove’ nagrade za najbolje književno delo za mlade. Neizvesnost ‘Zabavnikovog’ opstanka samo je još jedan u nizu znakova koji opominju da u našem društvu nešto opasno ne valja. Tužna je zemlja u kojoj najveće tiraže imaju tabloidi čiji urednici ne bi smeli da budu bez nadzora psihijatrijskih stručnjaka. Da su našim društvom poslednjih četvrt veka upravljali oni koji su sa strašću čitali ‘Politikin Zabavnik’, danas bi nam bilo mnogo bolje"

Novi kurs ECB

27.januar 2015. Dimitrije Boarov

Monetarna ofanziva

Strah da će posle Grčke zavodljiva parola "nećemo štednju i odricanje, već razvoj – odmah" omogućiti radikalno levim i svim drugim protivnicima Evropske unije u Francuskoj, Španiji ili Italiji da se razmahnu i ekspresno izvrše "restrukturiranje" klasičnog partijskog sistema, obezbedio je "konsenzus" za donošenje odluke o upumpavanju 1.100 milijardi evra u bankarski sistem evrozone. Neki komentatori su izneli sumornu ocenu da je Evropa počela kao "udruženje za ugalj i čelik", a završiće kao "udruženje za papire bez pokrića"