Valjevo – Vučić u »Krušiku«

11.mart 2020. Dragan Todorović

Iskočio iz kože i uskočio u budžet

Stigao je, sa svi svoji stručnjaci, u beloj antivirus košulji, nije pomenuo ni Uzbunjivača, ni Tatu Stefanovića, rek’o da je teško, da će država dati puno para i dovesti forenzičare. U to ime, od novinara, Gospodin glavni junak dobio knjigu Kilometar od 800 metara

Intervju – Kosta Gavras, filmski reditelj

11.mart 2020. Jovana Georgievski

Bunt je nepristajanje na bedu koja nam se nameće

"Danas više nema komunista sa kojima bi moglo da se pregovara. Danas se pregovori vode isključivo o poslu, i tačka. Ne mislim da bi politički filmovi koje sam napravio tokom karijere danas mogli biti snimljeni u Americi"

Naprednjaci i predizborno bujanje ekstremističkih i profašističkih organizacija

19.februar 2020. Nedim Sejdinović

Produžena ruka režima

Udžbenici kažu da je fašistički sistem izgrađen oko jedne stranke i jednog vođe, da ga karakterišu progon opozicije i kritičkog mišljenja, kontrola medija, kontrola sredstava proizvodnje, trgovine i distribucije, kao i nekontrolisana i neprikrivena moć diktatora. Karakteriše ga i konstantno stvaranje "moralne panike" i osećaja ugroženosti. Svaka sličnost nije slučajna, a veza vlasti sa ekstremističkim i profašističkim grupacijama odveć se i ne skriva

Oproštaj s glavnim urednikom "Vremena" Dragoljubom Žarkovićem (1951–2020)

12.februar 2020. Milan Milošević

To je nama naša borba dala

Svoj urednički podvig Žare je ostvario u zemlji koja je lutala između Vođe, Dange i Stradije, pa potom između Stradije, Vođe i Dange, dok je loša politika trošila sav vazduh

Intervju – Ognjenka Lakićević, pesnikinja i muzičarka (Autopark)

12.februar 2020. Jovana Georgievski

Biti srećan mali gubitnik

"Ne verujem da je iko ko je odrastao devedesetih izbegao da ponese određenu vrstu traume zbog stvari koje su se dešavale, samo zavisi kako se odnosio prema njoj. Čovek se prilagodi na svašta, nije to problem. Problem je šta se dešava u čoveku kad živi takav život koji ga menja na ćelijskom nivou"

Sećanje na holokaust

22.januar 2020. Ivan Ivanji

Aušvic nije metafora

Ujedinjene nacije su 27. januar proglasile za Međunarodni dan sećanja na žrtve nacionalsocijalizma. Jedinice sovjetske armije su na taj dan 1945. godine oslobodile koncentracioni logor Aušvic. Savet Evrope je preporučio da se tim povodom u svim školama održi čas na temu holokausta. U Srbiji se na taj dan slavi Sveti Sava, nije zgodno istovremeno podsećati na koncentracione logore, ali bi za to mogao da se odredi neki drugi dan. Ja ovu priliku koristim da skrenem pažnju da Srbija u Aušvicu nema svoju nacionalnu izložbu, iako joj je odavno na raspolaganje stavljen prvi sprat bloka 17 koji bi trebalo da deli sa drugim državama nastalim iz Jugoslavije

TV manijak

11.decembar 2019. Dragan Ilić

Skočku za 26. rođendan

Kada se neka emisija emituje u kontinuitetu 26 godina, ili tačnije već 121 ciklus, i svakodnevno prema istraživanjima gledanosti zauzima jedno od prva tri mesta, onda je red da sa malim zakašnjenjem čestitamo rođendan – "TV Slagalici"

Savet Evrope – Sedma decenija postojanja

27.novembar 2019. Milan Aleksić

Evropske ujedinjene nacije

Savet Evrope je osnovan sa ciljem da podstiče privredni i društveni razvoj i tešnju saradnju između država članica, ali reaguje i kada se krše osnovni demokratski principi na kojima je zasnovan. Države koje nisu članice Evropske unije članstvom u ovoj organizaciji mogu da se uključe u rešavanje ili raspravu o ključnim evropskim pitanjima. Kako se "evropska perspektiva" Zapadnog Balkana rasteže unedogled, Savet Evrope bi mogao da dobije aktivniju ulogu u regionu

Trideset godina od pada Berlinskog zida

13.novembar 2019. Ivan Ivanji

Od dana radosti do decenija razočarenja

Nakon ujedinjenja Nemačke ljudi sa istoka zemlje su dobili toliko dugo snevanu slobodu da putuju gde hoće i kupuju šta hoće, samo što za to nisu imali para. Životni standard na istoku države je počeo da opada, a na gotovo sve rukovodeće funkcije su postavljani zapadni Nemci, čak i za šefove baleta ili direktore muzeja. Tri decenije nakon pada Berlinskog zida nemačko društvo je i dalje podeljeno, baš kao i raspodela bogatstva. Još jednom se pokazalo da demokratiju i slobodu veličaju samo oni koji je nemaju