Korona projekat

Glad za dodirom kože

Jelica Novaković iz Beograda i Sven Peters iz Antverpena pišu knjigu o ovim danima, kad virus korona šeta svetom. Ne znaju da li će je završiti niti objaviti zato što, kažu, to ne zavisi od njih. Trenutni cilj im je da pisanjem prebrode život u izolaciji, a namera im je da ostave svedočenje za privatnu istoriju sveta. Pre ove knjige, Jelica Novaković i Sven Peters su objavili Kafanski tribunal i Posledice jednog pucnja o tradiciji kafanskog života u Srbiji i o početku Prvog svetskog rata, obe u izdanju kuće Clio. Jelica Novaković je profesor i osnivač srpske nederlandistike u Beogradu, dobila je nekoliko nagrada za prevode i publicistiku, a 1999. njen dnevnik bombardovanja Blago onom ko rano poludi, objavljen u Belgiji i Holandiji, dobio je nagradu flamanskog PEN-a. Sven Peters je profesor nizozemskog u Antverpenu, urednik je bloga o publikacijama na balkanske teme, i živeo je u Beogradu. Za "Vreme" su napisali svoje utiske o danima pandemije.

Bregzit

29.januar 2020. Milan Milošević

Pretposlednji čin

Kao da su potrošene sve reči u vezi sa Bregzitom nakon troipogodišnjih rasprava, nadglasavanja i pada dve britanske vlade. Zavladala je neobična tišina pred 31. januar, kada Britanija formalno okončava svoje četrdeset sedam godina dugo članstvo u EU. U tišini užurbano rade i kalkulatori u Londonu i Briselu, jer drama još traje, završen je tek pretposlednji čin

Trijumf Zorana Milanovića na predsedničkim izborima

15.januar 2020. Miroslav Kuskunović

Glas nade za Hrvatsku okrenutu budućnosti

Još u izbornoj noći Milanović se zahvalio svim građanima u zemlji – onima koji su ga birali, ali i onima koji su bili protiv njega. Obećao je da će biti predsednik svih građana, Hrvata i onih koji to nisu. Uz to, najavio je da više neće govoriti o prošlosti, u nekoliko je navrata ponovio da će se zalagati za jedinstvo zemlje u različitosti njenih građana

Tenzije na Bliskom istoku – Ubistvo generala Kasema Solejmanija

Objava rata

Američki napad raketama na "crnog princa" iranskih oružanih snaga Kasema Solejmanija se u Teheranu tumači kao objava rata Iranu. Dok Teheran preti odmazdom za ovaj "teroristički akt", Donald Tramp navodi 52 cilja u Iranu koje će SAD bombardovati u slučaju iranskih napada na Amerikance ili njihove saveznike. Čitava situacija bi mogla da se otrgne kontroli

Intervju – Dragan Bjelogrlić

24.decembar 2019. Filip Švarm

Senke su i dalje tu, ali bar maske padaju

"Želim da verujem da ima mnogo Taneta i da su upravo to ljudi koji čine ovo naše društvo. Oni su na margini, sklonjeni, doživljavaju udarce – ali se ne predaju. To je moja vera u Srbiju i sam život zbog svega što smo prošli: ratove, raspad države, bedu, slom sistema... Jednu od poslednjih rečenica koju Tane kaže na kraju druge sezone Senki nad Balkanom, napisao sam ja. Elem, pred ubistvo kralja Aleksandra i na početku tog velikog nastupanja fašizma, Maja Davidović kaže: ‘Ne piše nam se dobro, nisu nas predvideli u tom novom svetu.’ Tane joj na to odgovara: ‘Njihovo je da predviđaju, a naše da ih ne jebemo dva posto.’ Mi tu bitku, naravno, ne možemo dobiti. Ali šta nam preostaje? Pa, da ih ne jebemo dva posto i da guramo svoje. To je moja poruka, moj stav i filozofija svih Taneta"

Francuska – Generalni štrajk

11.decembar 2019. Milan Milošević

Poslednja linija odbrane

Francuski radnici se energičnije od zapadnoevropskih kolega bune protiv neoliberalnih reformi. Francuska je ovih dana paralisana zbog protesta protiv reforme penzionog sistema. Da li se i po koju cenu približavamo kraju socijalne politike koja je započeta pre sto dvadeset godina

Velika Britanija – Vanredni izbori

11.decembar 2019. Bogdan Petrović

Nepredvidivo do kraja

Apsolutna većina u glasačkom telu ne garantuje apsolutnu većinu u Parlamentu. Velikim strankama koje izborni sistem favorizuje račun su poslednjih godina pomrsile nacionalne partije, a Bregzit dodatno komplikuje računicu

Hrvatska – Štrajk prosvetnih radnika

04.decembar 2019. Boris Rašeta

Više od protesta

Uporan, dobro organizovan i masovan štrajk prosvetnih radnika moao bi biti prekretnica u Hrvatskoj. Jer oni nisu demonstrirali protiv "Jugoslovena", "četnika", "Pupovca", "komunizma" i sličnih strašila iz prošlosti koja najlakše mobilišu građane na bunt, već za ovovremensku socijalnu pravdu

Nuspojave

23.oktobar 2019. Teofil Pančić

Lament jednog (ne)satiričara

Ovi na koje je Srbija u međuvremenu spala, nisu za "ozbiljniji" tretman od onog koji bi neko, eto, mogao prozvati satiričnim, a da možda ne bude sasvim u krivu

O kritici

26.jun 2019. Mihajlo Pantić

Mali priručnik otrcanih misli

Da li je kritika moguća u doba populizma i spektakla, tema je tribine Beogradskog festivala evropske književnosti (25–28. jun), i povod razmišljanjima o kritici Mihajla Pantića, pisca i univerzitetskog profesora, jednog od učesnika

Intervju – Jugoslav Ćosić, novinar i direktor programa TV N1

26.jun 2019. Radoslav Ćebić

Uvod u istrebljenje medija

"Te novine ‘Alo’, kao i druge tabloide a i gotovo sve elektronske medije, po mom uverenju kontroliše medijski generalštab predsednika Srbije. U tom generalštabu donose se važne medijske odluke: ko je sutra predmet napada, na koji način i koja će pitanja biti postavljana Vučiću. O pitanjima se obaveštava ko treba, a onda ih iznenađenom predsedniku postavljaju na konferencijama za medije. Tako, eto, izgleda ta uređivačka politika"

Intervju – Darko Tuševljaković, pisac

19.jun 2019. Sonja Ćirić

Nečiji loš san postao je naša stvarnost

"Smeta mi poređenje književnih dela sa aktuelnim životom zato što ljudi često na pogrešnom mestu traže odgovore na privatne i opšte nedaće. Čitajte časopise i gledajte vesti ako hoćete te odgovore. Naravno, nećete ih ni tamo naći, ali nije umetnost kriva za to"

Portret savremenika – Zlatibor Lončar

27.februar 2019. Jovana Gligorijević

Ministar spreman na sve

Nedorečen i često neobavešten, ali beskrajno lojalan predsedniku Vučiću, ministar zdravlja je jedna od najkontroverznijih figura u Vladi Srbije. Ko je tačno i šta je Zlatibor Lončar, saznaćemo jednog dana, kada i ako dođe do prave promene vlasti u Srbiji

Univerzitet i pobuna

30.januar 2019. Jovana Gligorijević

Nemoguće je stajati po strani

Bez obzira na poduži period ćutanja na univerzitetima u Srbiji, činjenica je da u dugoj i burnoj istoriji bunta u Srbiji (i SFRJ), podrška akademske zajednice uglavnom nije izostajala. Ipak, sada prvi put imamo slučaj da profesori podržavaju protest koji nije studentski

Roman – To je ovde nemoguće

23.januar 2019. Teofil Pančić

»Mali čovek« i veliko zlo

Preko osamdeset godina star roman gotovo zaboravljenog Sinklera Luisa iznova je u središtu pažnje, a tamo ga je, sasvim nehotično, lansirao neko ko verovatno nikada nije ni čuo za njega: Donald Tramp

Televizija – Džon Oliver, Englez u Njujorku

26.decembar 2018. Teofil Pančić

Uvozni čuvar američkog razuma

Kao globalni šampion forme televizijske političke satire, Oliver je pouzdani glas marginalizovanih u vreme divljanja populizma, ali liberalne vrednosti zastupa ne podležući "politički korektnoj" sterilizaciji jezika i mišljenja

Srbija i solidarnost

05.decembar 2018. Vladimir Đurić

Mene se to ne tiče

Šta je dovelo do toga da su solidarnost i empatija postale tuđice od kojih najčešće okrećemo glavu i zašto su nam danas toliko strane

Izbegličko pitanje – Roditelji u pokretu

07.novembar 2018. Tatjana Ristić

Put popločan sumnjom

Opasnost, neizvesnost, gubitak kontrole nad sopstvenim životom i životom sopstvene dece ostavljaju dubok trag na roditelje koji su svoju decu uprkos svim opasnostima poveli ka boljem životu u Evropi. To je grupa kojoj najčešće nedostaje prava psihološka podrška

Jubilej

05.septembar 2018. Vladislava Vojnović

Pažnja mu i hvala!

Ono što sa sigurnošću možemo reći o Bergmanu povodom sto godina od njegovog rođenja, jeste da je svojim rediteljskim delom učinio da se mnogi gledaoci osete pametnijima, a da se svojim književnim radom svrstao među pisce koji čitaoce umeju na zabavan način da učine boljim ljudima

Intervju – Vladica Đurđanović, bivši direktor Aerodroma Konstantin Veliki

22.avgust 2018. Radmilo Marković

Zašto su nam oteli aerodrom

"Ovo što se dešavalo u poslednjih šest meseci posledica je trogodišnjeg sukoba gde ste na jednoj strani imali mali, već prežaljeni Aerodrom Niš sa lokalnim institucijama i lokalnom politikom, a na drugoj svu silu državne administracije i politike ogledanu u Ministarstvu saobraćaja i ministarki Mihajlović, da bi kasnije bila uvučena i Vlada, pa i stranka. Zašto je sve urađeno na ovaj način, pitanje je za Ministarstvo. Zašto baš posle potpisivanja ugovora sa Vansijem? Zašto se uopšte otvarala ova tema kada je jasno bilo da će problem s Kosovom i Metohijom kulminirati? Naravno, nikakve direktne veze nema između Aerodroma Niš i problema sa Kosovom i Metohijom. Reč je o tajmingu, u takvoj situaciji se sporedne krizne situacije kao što je Aerodrom rešavaju po ‘hitnom postupku’"

Zoom

15.avgust 2018. Dragoljub Žarković

Futuristički institut – Krajnje je vreme bilo da se promoviše srpska varijanta baba Vange, a pitanje za futuriste glasi – šta će biti ako Vučić ode?

Nije nemoguće da se Vučić negde požalio da mu je svega dosta, kao i nama uostalom, a onda je neko procenio potencijalnu vrednost spina i dostavio ga uredniku "Srpskog telegrafa" koji je odigrao ulogu lakmus papira: da vidimo, brajko, ko će jače, brže i bolje da moli svevođu da ne ide u manastir (tamo bi mogao da ga spopadne iguman Sava)

Dnevnik srpskog navijača

04.jul 2018. Đorđe Vukadinović

»Politička« pozadina poraza

Nikada, naravno, nećemo znati da li je Vučićev "imperativ" da se Švajcarska "mora pobediti" dodatno opteretio trenera i igrače i uticao na to da, suprotno svim fudbalskim rezonima, naša grogirana reprezentacija pred kraj krene u neke smušene napade i tako pokuša izboriti "zacrtanu" pobedu. Ali sve ono što je toj utakmici prethodilo i sve što se dešavalo tokom i posle nje, apsolutno potvrđuje da politiku i sport (i rat!) ne treba mešati više nego što je to već po prirodi stvari – pogotovo kada su nacionalne reprezentacije u pitanju – povezano

Lični stav

30.maj 2018. Lino Veljak

Zašto je ljude strah od kritike

Kako to da isti takvi devedesetih godina nisu strahovali kad je u opasnosti bio i sam život? I kako to da šute i oni koji se ničega ne smiju bojati jer su postigli sve što su mogli postići i dospjeli do zacementiranih pozicija