Lepa Brena i istorijsko breme

17.jun 2009. Jovana Gligorijević

Zagrebački slatki greh

Zašto bojkot koncerta Lepe Brene nije uspeo? Zato što je u "onoj" Jugoslaviji, a potom i u državama iz nje proisteklim, u vreme kada su odrasli odlučili da prestanu da kliču Breni, zamenivši je raznim miloševićima i tuđmanima, rasla cela jedna generacija dovoljno stara da sve upamti, a dovoljno mlada da se ne uprlja i da ne oseća nimalo krivice i odgovornosti zbog onoga što se desilo. Za njih Brena nije ni raspojasana polugola pevaljka, kako o njoj govore roditelji, ni sredovečna plavuša, gazdarica Granda, za koju se priča da je nekad bila najveća zvezda na Balkanu, kako verovatno misle današnja deca. Njima je detinjstvo proticalo uz miris Kiki bombona, dečje osmehe Sanje Doležal i Ljiljane Nikolovske (Magazin), živim bojama Breninih haljina i ritmu njenih, da, neukusnih i kičastih pesama

Kina, sećanje na Tjenanmen

10.jun 2009. Seška Stanojlović

Zavet ćutanja

U prvim večernjim satima, gradonačelnik Pekinga Čen Sitong zatražio je od građana da te večeri ne izlaze iz svojih domova. Dok sam se, vraćajući se sa Tjenanmena oko ponoći, tiskala kroz masu, naivno sam verovala da vojska jednostavno ne može protiv tolikog broja sopstvenih nenaoružanih građana

Intervju – Luk Bondi, režiser i pisac

Režiser suptilnih tonova

"Ne zanima me neki pisac koji piše o trenutnoj krizi. Jer savremenost je sve i ništa... dok mi razgovaramo, ona već prolazi. Od takozvanih savremenih političkih tema nikada nije nastalo dobro pozorište"

Fizika plazme

10.jun 2009. Slobodan Bubnjević

Protivsatelitski top u drugom podrumu

Kako se mit o tajnom srpskom oružju pretvorio u uspešno istraživanje zbog koga bi se Srbija mogla uključiti u projekat Međunarodni termonuklearni reaktor (ITER) i postati deo ekskluzivnog kluba koji razvija najmoćnije energetsko postrojenje u istoriji civilizacije

Republika Irska

03.jun 2009. Irena Cvetković

Crkveno zlostavljanje

Komisija za istragu zlostavljanja dece obelodanila je posle devet godina rada da je na hiljade dece decenijama sistematski seksualno, psihički i fizički zlostavljano u prihvatilištima koja je vodila Katolička crkva a nadzirala država. Obe institucije su znale šta se dešava – država je ćutala a Crkva premeštala izgrednike uz najbolje reference

Knjige - Nagrada "Jutarnjeg lista" (2)

03.jun 2009. Teofil Pančić

Dobre sablasti detinjstva

Sve je u "Pustinjama" Radeta Jarka lako i prozračno, svetlo i prohodno, mada tako jako osenčeno melanholijom

60 godina Jugoslovenske kinoteke

03.jun 2009. Dejan Kosanović

Muzej pokretnih slika

Danas, šezdeset godina nakon osnivanja, Jugoslovenska kinoteka svakako je jedna od najznačajnijih ustanova u oblasti kulture kod nas, a takođe i najznačajniji filmski arhiv u regionu, jedan od vodećih u Evropi

Nuspojave

03.jun 2009. Teofil Pančić

Kalvarija ljutitog hobiste

Ideja o demonstrativnom paljenju američke zastave sasvim je simpatična, ali pod jednim malim uslovom: da je pali Amerikanac, po mogućstvu u samoj Americi

Pozorište

27.maj 2009. Ivan Medenica

Tito i mi

Goran Marković, Falsifikator; režija Goran Marković; igraju Tihomir Stanić, Ljubomir Bandović, Danijel Sič i dr.; Beogradsko dramsko pozorište

Uništavanje muzeja

27.maj 2009. Ljiljana Cetinić

Desant na »25. maj«

Tragedija ovog Muzeja je upravo to što ga i poraženi iz rata i sve političke strukture posle 1990. godine u Srbiji shvataju kao politički simbol, a ne ono što jeste – važna kulturna i istorijska ustanova. Ostvaruje se smišljena, politički motivisana i politički podržana strategija uništavanja jednog (u svetskim razmerama) jedinstvenog muzeja, strategija koja se sprovodi dve decenije uz pasivnu i aktivnu podršku brojnih "srpskih kulturnih radnika", egzekutora ove politike

Veran Matić, glavni urednik i direktor B92

20.maj 2009. Vera Didanović

Komercijalna subverzija

Činjenica da se na B92 danas emituju emisije kao što je "Insajder" je subverzija zato što je takvoj emisiji mesto na javnom servisu, a ne na komercijalnoj televiziji. To što je B92 mnogo više javni servis nego onaj ko bi to trebalo da bude, najveća je medijska subverzija u Srbiji danas

Dve decenije od prve nezavisne televizije u Srbiji

20.maj 2009. Radoman Kanjevac

Obračun kod OK kanala

Ovih dana navršava se dvadeset godina od osnivanja OK kanala, po mnogim mišljenjima prve nezavisne televizije Jugoslaviji, koja je za samo 28 dana uzburkala javnost i uznemirila duhove na tadašnjoj političkoj i medijskoj sceni. Dve decenije nakon tih uzbudljivih majskih dana, o nastanku i nestanku OK kanala za "Vreme" piše Radoman Kanjevac, glavni i odgovorni urednik te televizije

Intervju – Miljenko Jergović, pisac

20.maj 2009. Jovana Gligorijević

Između gradova

"Iskreno, meni jedno dobrih četiri-pet godina pomirenje jako ide na živce. Kad mi neko spomene pomirenje između Srba i Hrvata, bude mi loše u svakom pogledu jer je to ona vrsta općeg mjesta i stereotipa koja čovjeku svrdla mozak gore od mamurluka. Mislim da se pomirenje desilo. Najprije su se pomirili kriminalci, atentatori, ubice i šverceri, a nakon njih raznorazni, da tako kažem, privredni subjekti. Mire se i obični ljudi, u tišini i u žalosti za pobjeglim godinama života, ali to novine uglavnom ne zanima"