Portret savremenika – Martin Šulc

01.februar 2017. Nemanja Rujević

Harizma u medveđem krznu

Martin Šulc preuzima kormilo nemačkih socijaldemokrata i izaziva Angelu Merkel na izborima u septembru – u martu će partijski kongres to formalno potvrditi. Još se ne zna kakav je program dosadašnjeg predsednika Evropskog parlamenta, ali je izvesno da Šulc svojom biografijom priča arhipriču socijaldemokratije, onu o usponu otpisanog malog čoveka

Intervju – Ervan Fuere

28.decembar 2016. Dejan Anastasijević

EU mora da bude mnogo ubedljivija

"Ako ignorišete značajne delove društva i posvetite se isključivo političkoj eliti, onda ne samo da nećete moći da rešite probleme nego ćete ih produbiti", smatra sagovornik "Vremena"

Konferencija – »Proširenje EU na Zapadni Balkan u vreme neizvesnosti«

28.decembar 2016. Priredila: Jelena Jorgačević

Spori hod ka Evropi

O posledicama činjenice da iduće godine neće biti Izveštaja o napretku Srbije u procesu priključivanja EU, o odnosima u regionu i Berlinskom procesu, političkoj volji da se uđe u EU, bilo je reči na konferenciji "Proširenje EU na Zapadni Balkan u vreme neizvesnosti" u organizaciji Evropskog fonda za Balkan

Zapad i Rusija – Medijski rat

30.novembar 2016. Milan Milošević

Obrezivanje Putina

Rezolucija Evropskog parlamenta u kojoj se Rusija izjednačava sa Islamskom državom, "Preporuke protiv Putinovih korisnih idiota" i ruski odgovor makartizmu desničarskih rusofoba

Evropske integracije Srbije (9)

28.septembar 2016. Dejan Anastasijević

Crvene linije na evropskom putu

"Srbija u ovoj fazi ima pravo da neguje posebne odnose sa Rusijom i uprkos tome može biti prva naredna zemlja koja će biti primljena u EU", kaže poslanik Evropskog parlamenta Ivo Vajgl. "Međutim, kada bude postala punopravna članica, možda će važiti drugačija pravila"

Transparentnost i kontrola

28.septembar 2016. Tibor Jona

Ko to tamo lobira

Koliko su domaći lobisti spremni za posao u Briselu, možda je najbolje sagledati iz perspektive njihovih hrvatskih kolega koje i dan-danas u takvim slučajevima sarađuju sa briselskim lobi agencijama. Ali neophodno je pod hitno unaprediti kapacitete našeg društva u ovoj bitnoj oblasti

Mediji

24.avgust 2016. Tamara Skrozza

Šta je ostalo posle Tasovca

Umesto da stane u odbranu dosledne primene zakona, ravnopravnih tržišnih uslova, poštovanja etičkih i profesionalnih standarda, i da učini sve što može kako bi omogućio rad medija u javnom interesu, Ivan Tasovac se saginjao kada je trebalo da digne glavu, ćutao kada je trebalo da govori, a govorio kada bi mu bolje bilo da ćuti

Susret Erdogana i Putina – Turska na prekretnici

10.avgust 2016. Milan Milošević

Samit Sultana i Cara

Revarans zahvalnosti Redžepa Tajipa Erdogana "drugu" Vladimiru Putinu širi nervozu u zapadnim prestonicama. U zbližavanju Turske i Rusije nauštrb savezničkih odnosa Turske sa Zapadom Brisel i Vašington vide ozbiljnu pretnju. S pravom, jer Erdogan nije bez razloga odlučio da se nakon neuspelog vojnog puča prvo uputi u Rusiju. Pitanje je ko je kome u ovom trenutku više potreban, to jest ko je dokle spreman da ide

Istorija koja traje

22.jun 2016. Jelena Jorgačević

Kontroverza u srcu Evrope

Na nedavno otvorenoj izložbi o Alojziju Stepincu u Evropskom parlamentu (EP), zagrebački biskup Ivan Šaško, opisavši Stepinca kao primer Evropljanina koji je živeo vrednosti hrišćanske kulture milosrđa koja je odredila identitet Evrope, završio je svoj govor rečima: "to je maleni iskorak koji Stepinca ‘vraća Europi’, a nadamo se da će izložba o njemu pomoći i da Europa jasnije vidi samu sebe." Evropa bi odista danas kroz primer događaja vezanih za slučaj blaženog Alojzija Stepinca i mogla da se prepozna – u previranju, otvorenim problemima, užarenim raspravama, besu i buci...

Nemačka – Sunovrat socijaldemokratije

01.jun 2016. Nemanja Rujević

Od crvenog džina do belog patuljka

Nemačke socijaldemokrate trenutno mogu da računaju sa podrškom tek svakog petog birača. Stranka kojoj je pečat nekada davao Vili Brant danas ne može da se otarasi neoliberalnog žiga Gerharda Šredera. U međuvremenu, za prava famoznog "malog" čoveka zalaže se radikalna desnica, drugim rečima: socijaldemokratija pati zbog gubitka glasova ostataka radničke klase. Jedni su napredovali, drugi nisu. Oni koji nisu, nisu kao ranije kulturno i socijalno odgojeni u atmosferi socijaldemokratije, već ih odlikuju ogorčenost, razočaranje, osamljenost. I čežnja za nekim ko će im obećati pomoć i prezentovati žrtvenog jarca. Utoliko su desni populisti zapravo moderne radničke partije u Evropi

Transatlantsko trgovinsko i investiciono partnerstvo

20.januar 2016. Ivana Stupar

Od Litvanije do Havaja

Jedni u Transatlantskom trgovinskom i investicionom partnerstvu (TTIP) između EU i SAD vide pojednostavljivanje trgovinskih procedura, ukidanje ili snižavanje carina, veći stepen saradnje u donošenju propisa, otvaranje novih radnih mesta i, na osnovu svega toga, konačno prevazilaženje svetske ekonomske krize iz 2008. Drugi pak strahuju da se iza brda valja snižavanje socijalnih, ekoloških i demokratskih standarda, a sve u korist moćnih multinacionalnih korporacija

Čovek koji je obeležio 2015 – Vladimir Putin i njegova Novogodišnja poslanica

28.decembar 2015. Milan Milošević

Miris nafte u Kremlju

Ruski predsednik pred 1392 novinara u Kremlju o meandrima međunarodne politike, pojeftinjenju nafte, švercu ugljovodonika i islamistima, ljutnji na Tursku, ruskoj akciji u Siriji, bazama i raketama, o prekidu trgovinskog ugovora sa Ukrajinom, gasovodima, o izboru tuđih predsednika, Donaldu Trampu, Sepu Blateru i o vlastitim ćerkama

Tribina nedeljnika "Vreme" i foruma ZFD – »20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma«

16.decembar 2015. Sanja Šojić

Loše sa Dejtonom, još gore bez njega

Šta je najveći doseg Dejtonskog sporazuma, a šta su njegov najveći nedostaci, kako su tokom dve decenije tumačeni duh i slovo ovog akta potpisanog u Parizu 14. decembra 1995, da li je moguće da se izmeni, da li su bez njega održivi jedinstvo i stabilnost Bosne i Hercegovine, neka su od pitanja na koje su na tribini "20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma" pokušali da daju odgovore profesor Nenad Kecmanović, urednik BIRN-a za BiH Srećko Latal, pisac i novinar Muharem Bazdulj i moderator Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Izbeglička kriza i strah od terorizma – Jačanje desnice u Evropi

Potpirivanje strahova

To je bilo potrebno ekstremnoj desnici: da zajaše na talasu straha od "hordi" islamskih izbeglica koje hrle ka Evropi da "otimaju radna mesta" i "nameću islam". Posle terorističkih napada u Parizu strah od "napada na blagostanje" pojačan je strahom od "prikrivenih islamističkih terorista" koji se "kriju" u nepreglednoj masi ljudi koja beži od rata i bede. Pobeda Nacionalnog fronta na regionalnim izborima u Francuskoj je poslednje upozorenje da bi točak istorije u Evropskoj uniji mogao da počne da se okreće unazad, u pravcu ksenofobije i nacionalnog egoizma. Dok Marin le Pen slavi, na istim onim pitanjima na kojima je ona napravila pravi darmar u Francuskoj pod pritiskom zdesna klima se vlada u Nemačkoj

Tribina nedeljnika "Vreme" i Foruma ZFD

15.jul 2015. Sanja Šojić

Srebrenica, dvadeset godina kasnije

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Foruma ZFD, 10. jula, održana je tribina pod nazivom "Dvadeset godina od genocida u Srebrenici". Istog dana na ulicama Beograda iz "bezbednosnih razloga" zabranjeni su svi skupovi povodom obeležavanja dve decenije od srebreničkog genocida, to jest desničarskih organizacija koje negiraju genocid počinjen u Srebrenici. Na tribini su učestvovali bivši predsednik Srbije Boris Tadić, tužilac za ratne zločine Republike Srbije Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine Bosne i Hercegovine Ibro Bulić i Staša Zajović, aktivistkinja "Žena u crnom". Moderator je bio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Grčka – Dužnička nagodba

15.jul 2015. Milan Milošević

Akropolj u sekvestru

Kako je Cipras kapitulirao da Grčka ne bi bankrotirala i kakva je to kapitulacija koja Nemce i druge poverioce košta novih 86 milijardi evra

Intervju – Milorad Pupovac

01.jul 2015. Filip Švarm

Politika sećanja kao rat drugim sredstvima

Po ulasku Hrvatske u Evropsku uniju pogoršali su se i položaj srpske zajednice i političke prilike: porasla je politička netolerancija, narastao je ne samo desni konzervativizam već i desni ekstremizam, pa se manjinska prava krše jednostavno, lako, kao što su se kršila u vrijeme kada je Hrvatska bila daleko od pristupa međunarodnim organizacijama kao što su Vijeće Evrope i sama Evropska unija

Muzika – Bertran Kanta

20.maj 2015. Una Sabljaković

Protiv osrednjosti

Iščekivanje novog albuma francuskog dua Detroa još jednom skreće pažnju na karijeru i sudbinu kontroverznog francuskog muzičara Bertrana Kantae

Zemlja ljudi – Martinik

18.mart 2015. Robert Čoban

Žozefina, Bogart i kreolske krvavice

Za razliku od Velike Britanije, koja je većini kolonija dala nezavisnost zadržavši ih u Komonveltu, Francuzi i dalje drže nekoliko značajnih ostrva u Karipskom moru – Gvadelupe, Martinik, severnu polovinu St. Martina ili mondenski St. Barts

Nasleđe devedesetih – Hrvatska, Srbija i Evropa

18.februar 2015. Tatjana Tagirov

Braća po zločincima

Zvanična je istina da su oni vekovi u kojima smo zajedno živeli bili tamnica naroda, iz koje smo se jedva iskobeljali, sve držeći se Hantingtona (Samjuela) i njegovih teza o "sukobu civilizacija", ali je neverovatno koliko smo nakon te tamnice opet u zajedničkoj, smrdljivoj kloaki

Turbulencije u regionu

03.decembar 2014. Zora Drčelić

Balkanske strasti na putu u Evropu

Prvi put otkad se pita, Aleksandar Vučić je saopštio da uslovi koje Srbija treba da ispuni na evropskom putu nisu baš isključivo kosovski i ekonomski, i da će osim odnosa sa Prištinom, što je do sada bilo "jedino nerešeno" političko pitanje, biti tu još mnogo politike

Hrvatska – histerija oko Vojislava Šešelja

26.novembar 2014. Tatjana Tagirov

Vojvoda ponovo među Hrvatima

Šešelj je odlično poslužio hrvatskim političarima u predizbornim igrama, u još jednoj varci u kojoj su Hrvati dobri, a Srbi zli momci

Mađarska – Tajna uspeha Viktora Orbana

05.novembar 2014. Tibor Jona

Za svakoga ponešto

Nedavni masovni protesti zbog poreza na internet otvorili su stara pitanja: da li je premijer Viktor Orban opasan populista, ili državnik koji jača nacionalni i ekonomski suverenitet Mađarske? Dok ga Zapad optužuje da guši demokratiju, Orban se okreće Rusiji i Kini i suvereno vlada Mađarskom