
Srpsko-evropska posla
Imate li sitno
Sve nenormalnosti u državi Srbiji postale su normalne, i svi sve znaju, i niko se ne buni, kao što ne protestuje niko, makar onako, iz principa, kada kasirka izgovori ono "komšija, ostaću vam dužna dva dinara"
Sve nenormalnosti u državi Srbiji postale su normalne, i svi sve znaju, i niko se ne buni, kao što ne protestuje niko, makar onako, iz principa, kada kasirka izgovori ono "komšija, ostaću vam dužna dva dinara"
Na veličanstvenoj narodnoj skupštini Srbija je dobila novi, svi kažu moderni i demokratski Ustav. Knjaz, međutim, ne deli optimizam Dimitrija Davidovića, Tome Vučića Perišića i drugih, mada priznaje da bi ovaj ustav mogao biti i put iz sadašnjih smutnih vremena i političke neizvesnosti, ali da nije baš siguran u to
"Zovite me Murat", rekao nam je pedesetogodišnji Turčin u pograničnom gradu Jedrene, udaljenom desetak kilometara od grčko-turske granice. "Znam svaki kamen na granici. Niko od onih koje sam ja preveo preko reke Marice, nije nikada uhvaćen." Murat je čitavu deceniju za 100 dolara po glavi ilegalno prevozio emigrante iz Azije i sa Bliskog istoka u Grčku. Sve dok ga nisu "otkucali". Samo na potezu od 12,5 kilometara gde Marica zavija na tursko tlo, spoljnu granicu EU dnevno ilegalno pređe između 100 i 200 imigranata
Bilo je u Srbiji ranijih godina i težih vremena, veće inflacije, više štrajkova i uličnih demonstracija nego što svega toga ima početkom ove 2011. godine, ali je ovoga puta izrazito raširen sveopšti osećaj velike krize. Zašto? Pitanje je teško, a odgovor nešto lakši. Ovoga puta vladajuće snage nemaju ni priču sa kojom bi mogle bar primiriti nezadovoljni narod
...vi biste rekli da to nije zvezda.«
Tomica Milosavljević,
ministar zdravlja u ostavci, o razlozima svoje odluke
("Politika")
"Po volji – masakr, genocid, holokaust"; VREME 1046
Stručnjaci se danas uveliko slažu da su evropski klimatski okviri u proteklih 10.000 godina bitno uticali da Evropa u jednom dugom istorijskom trenutku postane obrazac globalne civilizacije. Možda je preterano dodati, ali samo zato što nije imala problema s – vodom
Unutrašnjost zemlje, grad Sidi Buzeid, jutro 17. decembra, kao i svako zimsko jutro, toplo i sunčano. Pred svojom kućom dvadesetšestogodišnji piljar sa univerzitetskom diplomom Mohamed Bozizi sprema svoj "dućan" na dva točka, da krene na posao. Zaustavlja ga policijski džip, policajci mu uništavaju kolica. Mohamed ide po kantu benzina, polije se i zapali na gradskom trgu. Tako je sve počelo
Novi Medijski savet (mandat 9 godina, svih 5 članova iz vladajućeg Fidesa) može da menja zakonske propise, da ih tumači kako hoće i odmah i po sopstvenom nahođenju kažnjava medije: televizije sa najviše 800.000 evra, a novine ili internet portale do 90.000 evra. To doprinosi autocenzuri potencijalnih kritičara vlasti premijera Viktora Orbana. Ali, to ni izdaleka nije sve, čime zemlja koja trenutno predsedava EU nervira Brisel
Za razliku od standardnog formata Člana 9. Zakona o akcizama kojim se određuje visina akciza na goriva po grupama – benzin, dizel, tečni naftni gas…, u poslednjoj izmeni Zakona o akcizama propisane su različite akcize unutar iste grupe derivata: akcize za "neevro" goriva koje proizvodi NIS sada su niže od akciza na goriva sa "evro" prefiksom – za dizel dva, a za benzin četiri i po dinara. O čemu je reč, o monopolu koji je, kao, ukinut, ili (samo) o "tetošenju" kompanije-mezimčeta
DS već ima istoriju žrtvovanja premijerskog mesta zarad "višeg cilja". Kao i 2007. godine, demokrate će i sada lakše prihvatiti premijera iz druge stranke ako njima ostane mesto predsednika države. Naprednjaci to ne mogu da kopiraju, jer ako izađu kao najjača stranka, oni jednostavno moraju da misle da su ovlašćeni na mesto premijera
"Primeri projekata koji se nalaze u Dunavskoj strategiji izabrani su tako da imaju širi značaj od nacionalnog, jer upravo u tome i jeste smisao makroregionalnih strategija"
U velikoj evropskoj mreži superkompjutera, koju naučnici danas koriste kako bi predvideli događaje i napravili za ljudski mozak nemoguće proračune, nalazi se i Paradox, superkompjuter iz Laboratorije za primenu računara u nauci Instituta za fiziku u Beogradu
Pet je šampiona rubrike "Ljudi vreme", sa po dve izjave. Čast da se popnu na pobedničko postolje izborili su: Siniša Kovačević, dramski pisac i član predsedništva DSS-a, Slavica Đukić-Dejanović, predsednica Skupštine, Tomica Milosavljević, ministar zdravlja, Velimir Ilić, predsednik Nove Srbije, i Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova. Prošlogodišnji pobednik bio je Dragan Marković Palma, lider Jedinstvene Srbije, sa četiri izjave.
Nije bilo spektakularnih ekonomskih poteza u nekom pozitivnom smeru, ali, hvala bogu, nije bilo ni često prorokovane katastrofe širih razmera
Ne sanjajući da nas svega nekoliko godina deli od Vikiliksa, uskratio sam strahopoštovanje diplomatama i zahtevao da im se ukinu privilegije barem u javnom saobraćaju i javnom parkiranju
Božidar Jezernik (ur.)
Imaginarni Turčin
Prevod: Alen Bešić i Igor Cvijanović
Biblioteka XX vek, Beograd, 2010.
Holbruk, zbog svog, neki kažu, neotesanog, nediplomatskog nastupa koji ne trpi otpor, činio se pravi čovek za balkansku mirovnu misiju, to jest za zavrtanje ruke pre svega Slobodanu Miloševiću, ali i Franji Tuđmanu i Aliji Izetbegoviću
Ko je vuk, ko su ovce, a ko će biti žrtveno jagnje u skandalu oko prisustva Srbije na ceremoniji povodom dodele Nobelove nagrade za mir
Novak Đoković, teniser, poručio navijačima poslednjeg dana finala Dejvis kupa (RTS)
"U Srbiji se danas vlada na osnovu ispitivanja javnog mnjenja; državu ne vodite, nego, trudeći se da izračunate šta vam donosi najviše glasova, sledite istraživanja. Posledica takvog načina vladavine je i ta da odnos prema ratu, ratnim zločinima, prema prošlosti ostaje gotovo netaknut"
Kako je došlo do toga da Ražnatovićeva dobije radnu vizu za Australiju, u koju joj je, baš zbog braka sa Arkanom i hapšenja u akciji "Sablja" isti zahtev odbijen, za "Vreme" je objasnio Majkl Korkil, portparol Odeljenja za imigraciona i pitanja državljanstva Vlade Australije. "Zahtev za vizu koji je gospođa Ražnatović podnela 2007. godine, odbijen je u junu 2009. na osnovu člana 501 Akta o migracijama, koji se odnosi na takozvani test karaktera. Ako osoba koja podnosi zahtev za vizu ne prođe test karaktera, to može da znači da ima kriminalni dosije, da je bila ili je i dalje povezana sa osobama, grupama ili organizacijama koje su bile ili su još uključene u kriminalne radnje. Korkil je u pisanoj izjavi za "Vreme" pojasnio da osobe odbijene na osnovu člana 501 imaju pravo da se žale Tribunalu za administrativne žalbe i da prilože izjave svedoka koji bi potvrdili ispravnost njihovih karaktera. "U slučaju gospođe Ražnatović, to pravo je iskorišćeno, pa je Tribunal za administrativne žalbe 31. maja ove godine deaktivirao odbijenicu za vizu