Hrvatska – Slovenija

16.јун 2005. Svetlana Vasaović-Mekina

Kad je manje – više

Domet najnovijeg sporazuma teško je predvideti, kada se zna da je u međusobnim odnosima Ljubljane i Zagreba do sada Hrvatska prednjačila u otkazivanju sporazuma postignutih sa Slovenijom

Zoran Tanasijević, prvi sajber seljak, republički poslanik DSS-a

16.јун 2005. Dragan Todorović

Internet Tasa

Tasa postao načisto poznat kad je počeo, sa tezgom na Kalenić pijaci, da prodaje jaja preko interneta. Kad je doš'o do poslaničke plate privremeno obustavio primanje narudžbina, umrežio se sa Ministarstvom, razmenjuje mejlove sa Vojom, i radi druge projekte

Škorpioni i ostali - komercijalni efekt

16.јун 2005. Miloš Vasić

Poreklo moći i bogatstva

Mrgud je ostao kuvan i pečen sa Jovicom i ekipom; danas se priča da ima zajedničke poslove sa Canetom Subotićem (neka mesna industrija); priča se i o kući u Ubu... Škorpioni su, kako se čini, rasvetljena priča; Mrgud Milovanović još nije

Austrija

08.јун 2005. Andrej Ivanji

Više od operete

Ono što bi za Šisela bila noćna mora, za nacionalog tribuna Hajdera jeste mogućnost da zajaše na antievropskom talasu koji se širi posle odbijanja Francuske i Holandije da prihvate Ustav Evropske unije

Evropska unija na prekretnici

08.јун 2005. Dr Jovan Teokarević,

Kako dalje

Najteže posledice sadašnja kriza imaće na dalje proširenje Evropske unije. Ono neće biti suspendovano, ali će kontrola kandidata biti mnogo rigoroznija i verovatno će trajati još duže. Ali, dok se o završetku pregovora teško može nešto određeno reći, započinjanje pregovora verovatno neće dolaziti u pitanje, jer nema nikakve garancije koliko će trajati

Izjava nedelje

08.јун 2005. Redakcija Vremena

„Kod mene…“

"Kod mene na tretman već nekoliko meseci dolazi dvadesetsedmogodišnja lezbijka... Devojku je na homoseksualnost navela nastavnica. Posle desetak godina takvog života, ona ima strašnu grižu savesti i pita se da li će je bog hteti takvu..." Protojerej Petar Lukić, direktor Pravoslavnog pastirsko-savetodavnog centra ("Nacional")

Referendum o EU ustavu

01.јун 2005. Frano Cetinić

Francusko „ne“ Evropi

Francuzi su znatnom većinom od 54,87 posto glasova odbacili u nedelju na referendumu evropski ustav nakon strastvene višemjesečne kampanje i javne rasprave kakva se ne pamti još od Miteranova dolaska na vlast 1981. Visoka stopa izlaznosti na birališta – blizu 70 posto – naglasila je još više značenje ove izrazite pobede protivnika evro-ustava

Fudbal

01.јун 2005. Redakcija Vremena

Kako je propala Crvena zvezda

Džajić je opet otišao a za njim i celokupna uprava kluba. Navijači su prvi napustili klub i sada žele da vode glavnu priču. Dok se ne imenuje gazda, imovinu i ime krčmiće oni sa najvećim topuzom

Fudbal

25.мај 2005. Vladimir Stanković

Ruska ofanziva

Trijumf fudbalera moskovskog CSKA u Kupu UEFA prva je evro-titula za ruski klupski fudbal i prva direktna posledica ogromnih para koje poslednjih godina u fudbal ulažu ruski i ukrajinski milijarderi

Amerika i islamski svet

25.мај 2005. Duška Anastasijević

Buka i bes

Prašina koja se podigla oko kratke vesti iz "Njusvika" otkrila je duboke traume i podele u američkom društvu koje se neprekidno šire od 11. septembra 2001. godine, a koje je rat u Iraku samo produbio. Za nevolju, u današnjem globalnom svetu još više važi drevna kineska poslovica da treptaj krila leptira na jednom kontinentu može izazvati uragan na drugom

Vreme izazova - tribina

18.мај 2005. Redakcija Vremena

Ima li Evropljana u srpskoj administraciji

Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Pisac u diplomatiji

12.мај 2005. Miroslav Karaulac

Andrić u Berlinu

Ivo Andrić je između dva svetska rata bio visoki službenik Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Iz rukopisa knjige Andrićeve godine u diplomatiji Miroslava Karaulca, jednog od najozbiljnijih i najpouzdanijih proučavalaca dela i života Ive Andrića, "Vreme" ekskluzivno objavljuje poslednje poglavlje ove studije koje se odnosi na najkontroverzniji deo Andrićeve diplomatske karijere – njegovo službovanje u Berlinu u periodu između 1939. do 1941. godine, u kojem se otkrivaju neki do sada nepoznati detalji iz piščeve biografije

Lisica i ždral

12.мај 2005. Ljuba Živkov

Confessions

Možda je u školskoj arhivi još moj pismeni gde o sebi pišem kao o cariniku koji je istovremeno i mađarski i jugoslovenski: putnik samo jednom otvara torbu i samo jednom plaća carinu, bilo da ide u Mađarsku ili iz Mađarske

Istorija i tumačenja

12.мај 2005. Frano Cetinić

Spasavanje redova Putina

Staljin, Gulag – cena koju je najviše platio sam ruski narod – pakt Ribbentrop–Molotov, Katinska šuma, sovjetska okupacija baltičkih država... to, i mnogo čega još drugog, poglavlja su koja ovog 9. maja nisu na dnevnom redu. Na dnevnom redu je nešto sasvim drugo: odavanje počasti za blizu 27 miliona sovjetskih žrtava, vojnika Rajanoviča koji su ostavili svoje kosti na stanicama "križnoga puta", ili "crvenozvjezdanog puta" svejedno, od Volge do Berlina

Šabac - slava Demokratske stranke

11.мај 2005. Dragan Todorović

Ja sam predsednik Srbije

Demokrate same, ali brojno, proslavile Đurđevdan. Svojima se, kao predsednik stranke, i predsednik Srbije, obratio Boris Tadić, i predsednički stigao da pozdravi, pa i izljubi ne samo svoje nego i popove, policajce, buduće konobare...

Intervju - Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog veća u Hrvatskoj

11.мај 2005. Jelena Grujić

Organizacija umesto homogenizacije

"Očekujemo da ćemo osigurati participaciju u vlasti u mestima gdje Srbi imaju većinu, ali i gde je nemaju. Mi jesmo manjina ali, i po ustavnom zakonu i po broju, imamo prava na donošenje odluka"

Slovenija i EU

05.мај 2005. S.V.M

Sve u svemu – dobro

Godišnjica je obeležena u duhu prvomajskih uranaka – širom države podignuti su "mlajevi" (posečen bor, okićen i postavljen na vidno mesto, najčešće na važnim raskrsnicama)

EU – godinu dana posle

05.мај 2005. Duška Anastasijević

Usporavanje evropskog voza

Mnogi će pohrliti da glasaju protiv evropskog ustava u želji da Francuska održi primat u EU-u, kakav je imala bezmalo pola veka. Oni koji će glasati "za" shvatili su da je Berlinski zid pao pre više od 15 godina, i da tek danas sagledavamo posledice tog čina. Kakav god bio ishod, Evropa će ostati tu gde jeste. Uostalom, preživljavala je tu i tamo, neko "non", "nein", "nej" i "no" mnogo puta do sada