Fest 2007

07.март 2007. Ivan Jević

Pogled unazad

Neke nagrade su dodeljene, neki poslovi su dogovoreni, ali najvažnije je da je filmove na ovogodišnjem FEST-u videlo 97.000 posetilaca

Uz tridesetogodišnjicu "crvenog" terorizma

Bader, Majnhof, Karlos, Dolanc

Jedan od retkih neospornih iskaza o terorizmu jeste da teroristi nikada ne uspevaju da postignu cilj za koji se navodno bore, sem jednog. Reč je o želji, formulisanoj na razne načine, da se "raskrinka" država kao represivni aparat, tj. da stvari postanu gore no što su bile. Ni tamo gde je delovala "leva" gradska gerila stvari se nisu izmenile u pravcu u kome su teroristi to želeli, ali je zato život postao naporniji i policija sve nametljivija

Od Karingtona do Ahtisarija

Raspadanje do Kosova

Kada su točkovi specijalnog aviona Pitera Karingtona dodirnuli pistu surčinskog aerodroma davne 1991, niko nije pomišljao da će se poslednji izdanak na porodičnom stablu međunarodnih pregovarača za bivšu Jugoslaviju pojaviti tek nakon petnaest godina. Naravno, još tada je bilo jasno da britanski diplomata neće odvratiti južnoslovenske narode od namere da se ubijaju zbog šake zemlje, ali se i gajila neka tajna nada u razum, ekonomski interes, Zapad, čudo, proviđenje, svevišnjeg, Peruna... ili nešto treće, što vremešnom lordu ne bi donelo nastavljače. Sa perspektivom koja se otvara u suton događaja postaje jasno da je to bila samo jedna u nizu pokopanih iluzija, i da je Marti Ahtisari tek sada došao da se oprosti u ime svetskih posrednika koji su se, sa više ili manje dobre volje, starali o Balkanu. Neki su se nakon toga povukli sa javne scene, drugi više nisu među živima, treći brinu o humanitarnim problemima i dalekim narodima, ali je iza njih ostala hrpa planova i skica za rešenje balkanske krize

Smena na čelu UEFA

31.јануар 2007. Vladimir Stanković

Fudbalski Robin Hud

Mišel Platini je pobedio Lenarta Johansona (27:23) zahvaljujući glasovima "malih" federacija kojima je obećao reformu Lige šampiona tako što će, za početak, Engleskoj, Španiji i Italiji oduzeti jedno od dosad četiri garantovana mesta

Knjige

31.јануар 2007. Muharem Bazdulj

Ateizam uzvraća udarac

Dve su nove knjige u fokus svetske intelektualne javnosti vratile ateizam. Zabluda o Bogu čuvenog engleskog biologa Ričarda Dokinsa i Ateološka rasprava najprovokativnijeg savremenog francuskog filozofa Mišela Onfrea bacaju rukavicu u lice onom apokrifnom Malroovom citatu o dvadeset i prvom stoleću kao stoleću religije

Klimatske promene i El Ninjo

24.јануар 2007. Slobodan Bubnjević

Sudnja godina

Ako pada sneg dok čitate ovaj tekst, meteorolozi su pogodili. Ali svejedno, veliki periodični fenomen na Pacifiku, poznat kao El Ninjo, presudno će doprineti globalnom rastu temperature, što ovu godinu moglo učiniti najtoplijom otkako se meri temperatura vazduha

Rusko-beloruski odnosi

17.јануар 2007. V. Stanković

Ljubav i po neka uvreda

Dve zemlje su za kratko vreme prešle put od ideje o zajedničkoj državi do svađe oko cene i transporta ruskog gasa i nafte preko beloruske teritorije

Nova srpska proza - andergraund i okolina

11.јануар 2007. Teofil Pančić

Savladive priče

Četiri nove knjige onih koji nisu pisci "po pe-esu", ali jesu po pozvanju i talentu

Tribina – Put Srbije ka Evropi

11.јануар 2007. Redakcija Vremena

Vreme izazova: „Šta bira Srbija“

Poslednja u prošlogodišnjoj seriji od pet tribina – u organizaciji Fondacije "Fridrih Ebert" i nedeljnika "Vreme" – sa zajedničkom temom – Put Srbije ka Evropi, održana je Paviljonu "Veljković" u Beogradu, u drugoj polovini decembra, u središnjici izborne kampanje. Učesnici tribine bili su Jelica Minić, naučni saradnik u Institutu ekonomskih nauka, Srećko Mihailović, sociolog sa Instituta društvenih nauka, i Jovo Bakić, asistent na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik "Vremena". Glavno pitanje bilo je koliko je i kako tema evropskih integracija prisutna na izbornom tržištu političkih ideja i koliko je ta tema prisutna u srpskoj javnosti

Izborna kampanja

10.јануар 2007. Milan MiloševićAntrfile 3: D. T

Zemlja Srbija, godina 2007.

Dvadeset lista na glasačkom listiću, 3806 kandidata iz više od trideset partija i pokreta koji se kandiduju za 250 mesta u Skupštini, 6.652.105 birača, 8462 biračka mesta – i samo jedno pitanje: "Kuda dalje?"

Intervju – Nenad Popović, predsednik FK Partizan

27.децембар 2006. Slobodan Georgijev

Ljubav kriznog menadžera

MUP i tužilaštvo treba da gone sve mafije jer se protiv kriminala treba boriti gde god ga ima. Nije fudbal jedina sfera, ali ja svakako podržavam svaku akciju državnih organa u tom smislu jer to može samo da koristi sportu. Lično, o toj vrsti kriminala više sam slušao nego što imam konkretne podatke

Deset događaja 2006

27.децембар 2006. Milan Milošević

Mirni dani puni istorije

U godini 2006. u Beogradu je ponavljano Kosovo, Kosovo, Kosovo, a u Briselu Hag, Hag, Hag. U tom procepu 2006. je ličila na "čekanje Godoa", sudeći bar po čekanju na događaj koga nema – potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om, a vize i da ne pominjemo... Nade su bile porasle 26. januara 2005. kada je usvojena Studija o izvodljivosti i 15. decembra 2005, kada su pregovori počeli, i Koštuničina vlada se hvalila da je uspela ono što nije uspela prethodna reformska vlada. U aprilu 2006. Brisel zamrzava pregovore sa Srbijom zbog neizvršavanja haške obaveze. To je izazvalo parlamentarnu krizu u Srbiji koja je trajala sve do raspisivanja izbora (ostavka Miroljuba Labusa, rascep u G17 plus, rekonstrukcija vlade, odložena demisija ministara G17 plus). Pokušaji da se pregovori nastave uz primenu od Evropljana odobrenog Akcionog plana za saradnju s Hagom nisu uspeli, pa se obećavajući uspeh pretvorio u neuspeh Koštuničine vlade. Došlo je nekoliko uteha: verbalna podrška Srbiji stigla je iz Brisela sredinom decembra; prijem Srbije u Partnerstvo za mir 14. decembra (vojska i kabinet predsednika Tadića ovo su ocenjivali kao značajan napredak, što je ljutilo Karlu del Ponte i nekoliko prohaških komentatora u Beogradu); otvorena je kancelarija NATO-a u Beogradu, (što je ljutilo radikale i socijaliste), i ulazak Srbije u predsoblje za ulazak na tržište Evropske unije potpisivanjem ugovora o pristupanju asocijaciji CEFTA, koja čini bescarinsku zonu od oko 30 miliona ljudi, što je vlada prilično reklamirala, a što je opet, iz nekih protekcionističkih razloga, ljutilo radikale.

Intervju – Zilka Spahić-Šiljak, teološkinja

20.децембар 2006. Jelena Grujić

Islam i feminizam

"Smatram da ženama niko ne može popraviti situaciju niti doneti dobra ako to one same ne žele. U velikoj meri su same odgovorne za situaciju u kojoj su danas, jer nisu želele da preuzmu odgovornost"

Najbolji ministar u kampanji

13.децембар 2006. Dragan Todorović

Sve su priče ispričane

Majstori na kući, čije je ključeve u kutijici uručio ministar Ilić, stigli sat pre ministra, i ostali i kad oni i njegovi da žvaknu šerpu sa pečenjem

Moskva

07.децембар 2006. Vladimir Stanković

Nostalgija kao industrija

Na moskovskim ulicama sve je više suvenira sa oznakom SSSR, odlično se prodaju i majice sa oznakom KGB, ne prolaze loše ni skulpture Marksa, Lenjina i Staljina dok se u Ugliču, postojbini votke, priprema spomenik ovom znamenitom ruskom proizvodu

Intervju – Grem Gerc-Rombah, predsednik Dajners klub internešenela za Evropu, Afriku i Bliski istok

06.децембар 2006. Marija Vidić

Kredibilitet u teškim vremenima

"Magija je tu, trendovi nam idu u korist, dobro smo pozicionirani, duže smo prisutni na tržištu od konkurencije i koristimo sve prednosti ubrzanog rasta ovog dela Evrope"

Intervju - Kris Doneli, profesor na Sendhurstu

06.децембар 2006. D. Anastasijević

Pretnje i prilike

Kao prvo, Srbija je po mom mišljenju najvažnija zemlja i ključ stabilnosti ovog regiona. A drugo, jugoistočna Evropa je ključ stabilnosti Evrope u celini. Kad je reč o preimućstvima Srbije, to se pre svega odnosi na srpsku vojsku. Za razliku od mnogih drugih zemalja, u Srbiji vojska ima mogućnost da bude na čelu društvenih reformi

Evropska unija i Rusija

Senka političkih ubistava

Da li ta poruka u našem slučaju znači da će "svi izdajnici i glasni protivnici aktuelne politike Kremlja biti brutalno ubijeni" ili pak da će "svaki samit na kom će se tražiti uslovi za strateško partnerstvo između EU-a i Rusije u uslovima energetske ekspanzije Moskve biti osuđeni na propast"? Jedno je sigurno – Evropa ima vekovnu tradiciju carsko-džentlmenskih brutalnih zavera, od istorijskih osvajanja vlasti, zemalja i država do savremenog osvajanja tržišta i profita

Skupovi

29.новембар 2006. Tamara Skrozza

SAO na barikadi

Šta je to vučja glad kapitalizma? Da li je globalizacija posledica korišćenja novca? Zašto je obrazovanje u Srbiji sorosizovano i građanizovano? Ako je suditi po stavovima odavno penzionisanih profesora i nosilaca raznih drugih akademskih titula, srpskoj prosveti preti potpuna propast ukoliko ne odgovori na ta bitna pitanja...