
Na početku karijere
Dugi koraci kratkog filma
U Srbiji se, samo na Fakultetu dramskih umetnosti, godišnje realizuje oko 300 kratkih filmova. Retki među njima stignu do publike
U Srbiji se, samo na Fakultetu dramskih umetnosti, godišnje realizuje oko 300 kratkih filmova. Retki među njima stignu do publike
"Svi koji očekuju pravdanje ili osuđivanje Miloševića biće silno razočarani jer, mi se time nismo bavili. Mene je u kontekstu Miloševića u spisateljskom smislu najviše zanimalo da se bavim izvornim poimanjem stvarnosti Mirjane Marković na osnovu njenih memoara kako bih dokazala jedan potpuni autizam, autoritarnost autizma koja je nas jako bolela, i protiv koje sam se ja, kao socijalno svesno biće, borila"
Filmom Tri bilborda ispred Ebinga u Misuriju sutra će početi Fest. Na programu je 116 premijernih naslova među kojima su i već prepoznati i nagrađivani filmovi, ali i oni koji će na Festu imati jedinu projekciju u ovom delu sveta. Predstavljamo nacionalnu selekciju takmičarskog programa – Srpski film
"Nemam ništa protiv što sam u manjini, u redu, u manjini sam, ali na neki način to mi i imponuje. Ne mislim da je demokratija idealna varijanta za Balkan"
"Uvijek vjerujem u dobro, a ne u katastrofe, šize, kukanje. Napravimo makar taj napor, izađimo iz zgrade, iz kuće i glasajmo, pokažimo da smo građani. Kakva je to žrtva i kakva je to hrabrost? Jednog mogu da prebiju, ali desetoricu – ne. A šta ako izađe deset hiljada, sto hiljada, petsto hiljada? Šta će onda? Ne treba ništa drugo da radimo, samo da izađemo. Moramo da budemo prisutni i da kad izađemo na te izbore, znamo šta radimo"
Na izložbi "Vizuelni identitet & vizuelna naracija" (DK Studentski grad) realizovanoj povodom osamdeset godina lista "Student", prikazan je deo vizuelnog i tekstualnog materijala izdvojenog iz 1365 brojeva objavljenih od 1937. do 1989. godine. Autori izložbe su Ljubomir Kljakić, Milenko Mihajlović, Jugoslav Vlahović, Dejan Đurović i Nikola Kostandinović, potpisnik teksta koji sledi i grafički urednik prvih brojeva "Vremena"
Naslov i struktura Avramovićeve knjige obećavaju ozbiljnu studiju, ali dobijamo samo jako lošu publicistiku, ostrašćenu, aljkavu, neznalačku i nepismenu
Zašto Vučić organizuje prijem u Palati Srbija 23. juna kad je već inaugurisan 31. maja? Zašto uvodi nove prakse u politički život i time samo obesmišljava institucije sistema? Zbog čega uporno insistira na svojoj posebnosti u odnosu na prethodnike? Odgovor na sva ova pitanja je – može mu se
Umesto razložne skepse i ozbiljne rasprave, naš glavni pretendent na svu moć širi raskalašan optimizam i izbegava svaki razgovor u kome bi neko mogao da ga suoči s činjenicama. Tako teče kampanja u kojoj se Vučić takmiči sam sa sobom u izmišljanju boljeg života
"NATO INTERVENCIJA 1999. POCEPALA JE I PODELILA LJUDE NA NEKOLICINU KOJA JE SMATRALA DA JE ODLUKA O INTERVENCIJI PAMETNA I DA BI I LIBERALI I KOMUNISTI TREBALO DA JE PODRŽE, I NA VEĆINU KOJA JE SMATRALA DA JE INTERVENCIJA NEOSNOVANA, DA JE ONA PROTIV SRBA I SRBIJE I DA SRBIJA IPAK IMA PRAVO NA KOSOVO. U PRVOJ GRUPI BIH MOGAO DA NABROJIM SAMO NEKOLIKO IMENA MEĐU KOJIMA SAM I JA, A TO SU SONJA BISERKO, BORA ĆOSIĆ, MOJ BRAT VOJA STOJANOVIĆ, BIO JE POKOJNI SRĐA POPOVIĆ, NATAŠA KANDIĆ, IVAN ČOLOVIĆ, SVETLANA SLAPŠAK... SVAKAKO IH IMA VIŠE HILJADA, ALI VRLO MALO. NA DRUGOJ STRANI NAŠAO SE NIZ UTICAJNIH, UGLEDNIH KULTURNIH I JAVNIH RADNIKA, KOJI SU TOKOM RATA U BOSNI BILI ANGAŽOVANI NA BOSANSKOJ STRANI. NAKON BOMBARDOVANJA, ONI SU ZAUZELI JAKU PATRIOTSKU KRITIČKU POZICIJU. ZA NACIONALISTE TO NIJE NEOČEKIVANO, TAJ POvodom smrti reditelja, publiciste: STAV IMALI SU I RANIJE. ALI KAD GRAĐANSKI LIBERALI PRESTANU DA PREPOZNAJU VREDNOSTI KOJE SU DO JUČE ZASTUPALI I POČNU DA BRANE ZLOČINE DRŽAVE SAMO ZATO ŠTO SU NJENI PODANICI, TO JE TEŠKO SVARITI"
Prvi posleratni gradski teatar, Beogradsko dramsko pozorište, za koji dan ulazi u sedamdesetu godinu postojanja uz, čini se, imperativ koji je pre dvadesetak godina, tad na mestu upravnika, Miloš Krečković definisao kao potrebu za "dugim, mirnim periodom burnog unutrašnjeg (kreativnog) života"
Školu skandala Vojislava Šešelja, lidera Srpske radikalne stranke, u kojoj su proveli deceniju i po kao najviši partijski funkcioneri, Vučić i Nikolić su dobro izučili. Jedno je, međutim, kad afere kreirate ili im bar pripomognete da se razuzdaju i iskoristite ih za sopstvenu promociju, a drugo kad počnu da se događaju mimo vas i vaše kontrole. A čini se da je premijeru Vučiću počelo da se događa ovo drugo
Film Zona Zamfirova, drugi deo: Vrati se, Zone reditelja Juga Radivojevića i scenarista Ivane i Miroslave Mitić; glavne uloge Brankica Sebastijanović i Milan Vasić; produkcija Zonegrad Production, RTV Pink i Living Pictures; distribucija Art Vista
Iako je 16. januara ove godine u Prvi osnovni sud stigla tužba protiv Narodnog pozorišta zato što je nezakonito raspisalo najnoviji konkurs za upravnika, Upravni odbor tužene kuće objavio je ovog ponedeljka, i Ministarstvu kulture i informisanja dostavio, listu sa četiri kandidata za novog upravnika. Time je prećutno potvrđeno da je izbor upravnika Narodnog pozorišta prestao da bude prevashodno tema kulture ove države
U modi televizijskih serija, prirodno je setiti se onih starih, rado gledanih, uglavnom boljih od sadašnjih, i njihovih autora. Recimo, Ace Popovića i serije Ceo život za godinu dana
Iz krugova bliskih premijeru čuje se priča da se nije radilo o atentatu, već o upozorenju Đinđiću da nije nedodirljiv. Ali, tajming incidenta kod novobeogradskog Limesa (dva dana uoči Šešeljevog mitinga) daje dovoljno povoda za duboku zabrinutost
Kakve su realne šanse za opstanak alternativne/druge/nove scene u društvu koje, budući nesigurno u sopstvene vrednosti, insistira na slavljenju jubileja
"Teroristi su već pobedili. Zato što su posejali ogroman strah. Onog trenutka kada svako, ko zaboravi kesu, podigne na noge čitav grad, učini da se evakuišu radnje, da se zatvaraju trgovi, terorizam je pobedio"
Kako obeležja NOB-a pretvoriti u uvažavane i turistički zanimljive lokacije kao što su nekad bile, jedna je od tema međudržavne izložbe koja je trenutno u Beogradu
Brza traka kroz favele. Druga Olimpijada predsednika Nikolića i deficit drugih predsednika država i vlada. Ko kome zviždi i aplaudira. Sportska brazilska nacija. Pogled sa Glave šećera koji oduzima dah. O arhitekturi "prestonice" estetske hirurgije, imidžu Srbije koju vezuju za Novaka Đokovića, o Petropolisu i snahi Karađorđevića iz brazilske džungle, o propustima domaćina i Plavom orkestru na Kopakabani
Danas se, opet, Jugoslavija i jugoslovenstvo spominju širom regiona. Ne toliko zbog okruglih godišnjica – 25 godina od raspada Titove Jugoslavije i 95 godina od Vidovdanskog ustava, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nego zato što je britanski referendum o izlasku iz EU mnoge podsetio na slovenački i hrvatski referendum posle kojih su ove dve bivše jugoslovenske republike proglasile nezavisnost, čime je zvanično umrla "velika" Jugoslavija
"Ima puno studenata sa odličnim ocenama, puno ljudi koji misle, ali mnogi od njih kažu: zašto bih držao neke časove i vežbe ako mogu da zarađujem u firmi tri do pet hiljada dolara. Tako smo došli u situaciju da nemamo asistente koji će naslediti nastavnika"
"Kad smo počeli, sviranje nam je bila zabava. Mi ćemo jednog dana da se poženimo, pa će naša deca da slušaju ovo što sviramo – to je bio vrhunac naše želje, ništa više. A onda sam dobio umetničku vakcinu"
Svedoci smo porasta i produkcije i kvaliteta i interesovanja za dugometražne dokumentarne filmove, kako u svetu tako i kod nas. Razlog uspona ove filmske forme nalazi se, pored ostalog, i u krizi igranog filma. "Dokumentarni film donosi saznanje o životu i svetu", kaže jedan od naših sagovornika. "To saznanje je za mnoge dragocenije nego ono što nam donose igrani filmovi iz industrije zabave"
"Stereotipi su proizvod nepoznavanja i neznanja, a predrasude, stereotipi, postojali su i za Bosance, Crnogorce, za svaki narod u Jugoslaviji, ne samo za Albance. I za to nije kriva naša generacija, bilo je to i pre nas. Ali tad su se puno pričali vicevi na tu temu, pričao sam ih i ja kad sam se šetao po Jugoslaviji. Čini mi se da više nema viceva, davno nisam čuo neki novi vic o Albancima i Srbima. A nije dobro što ih nema zato što je vic znak da je situacija opuštena. Čim se ne čuju vicevi, mora da ima neke tenzije"
"Delta je do sada od prodaje svojih kompanija zaradila 1,8 milijardi evra. Sav taj novac je reinvestiran u Srbiji, u Deltine nove biznise, a naš plan je da investiramo i dalje, ne samo novac koji je stečen prodajom biznisa već i preko dodatnih kreditnih linija"