Intervju – Goran Vejvoda, umetnik i tajna ikona beogradskog novog talasa

14.april 2021. Zorica Kojić

Utopija kratko traje

"Nemam ništa protiv foto-novinarstva, ali pošto nikada nisam radio za novine, bio sam u privilegovanom položaju, što nije uvek bilo dobro za mene. Zato su me ljudi uvek videli u tom povlašćenom statusu, kao buržujskog umetnika, i po tome sam možda vrlo specifičan na nekadašnjoj jugoslovenskoj sceni pošto sam bio neki ‘slobodni elektron’ koji ide levo-desno"

34. Beogradski džez festival

31.oktobar 2018. Dragan Kremer

Nema razgraničenja?

BJF obeležen je popunjenim salama, pohvalnim infiltriranjem mlađe publike i u časovno ranije sadržaje, i pozivanjem gotovo svih izvođača na bis; uglavnom zasluženo

TV i RnR

11.januar 2017. Aleksandar D. Kostić

Karaoke halucinacije i barokna sitničavost

Angažmanom Martina Skorsezea, Kamerona Kroua i Baza Lurmana dugo sanjani brak između pokretnih slika i najpopularnije muzičke forme današnjice najzad je dobio puni i pravi smisao

Festival

02.novembar 2016. Dragan Kremer

Igrali se džezeri…

Nasred zemlje Srbije najveći domet 32. Beogradskog džez festivala jeste ukazivanje da mnoge "podrazumevajuće" stvari ne moraju biti kao što izgledaju

27.april 2016. Đorđe Matić

Purpur

O susretu Lemija i Tita

02.mart 2016. Tatomir Toroman

Ko je kome dodao grašak?

Jedini čovek osim Josipa Broza Tita za koga se zna da je posedovao tri Ordena narodnog heroja bio je nedavno preminuli Lemi Kilmister, o čemu je u nekrologu vođi Motorheda posvedočio Dragan Kremer ("Vreme" broj 1306). Povodom Lemijeve smrti svi regionalni mediji preneli su i informaciju o njegovom susretu s Titom sredinom šezdesetih. Kustos Muzeja istorije Jugoslavije Tatomir Toroman pokušao je da pronađe u dokumentaciji za tu tvrdnju bilo kakav čvrst dokaz

40 godina Taksiste

17.februar 2016. Đorđe Matić

Čekajući kišu, prezirući šljam

Prošlo je tačno četiri decenije od premijere Taksiste Martina Skorsezea, filma koji je ostavio ogroman trag u umetnosti i popularnoj kulturi

In memoriam – Jan Frejzer Kilmister Lemi (1945–2015)

13.januar 2016. Dragan Kremer

Lemi je video Tita

Poslednjih dana prošle godine, novi niz odlazaka naših heroja i kultova započeo je Jan Frejzer Kilmister, svetski poznat i nezaboravan kao Lemi. Uz Kita Ričardsa, jedan od poslednjih naizgled neuništivih, koji su sopstvenu snagu merili samouništavanjem

Koncert – YU grupa, Hala sportova, Beograd, 17. XII 2015.

23.decembar 2015. Dragan Kremer

Grupa.yu

S bisevima i defileom gostiju koncert Yu grupe trajao je dva sata i četvrt, pravi rođendanski provod najstarijih aktivnih i grupno najdugovečnijih ovdašnjih rokera

SAD i Kuba – Nagoveštaj otopljavanja odnosa

15.april 2015. Milan Milošević

Kubanska lula mira

Američki predsednik Barak Obama izjavio je da izolacija Kube nije funkcionisala proteklih pedeset godina, da je Kastrov režim još na vlasti, te da treba da se pregovara o normalizaciji odnosa. Republikanci su ga dočekali na nož. Opsesija Kubom je konstanta američke politike, starija od hladnog rata

Reportaža – »Dani krajiške kulture u izbeglištvu«

24.jun 2014. Sonja Ćirić

Tamo me ništa nije bolelo

"Onog dana kad sam s mojim Krajišnicima, ne treba mi tableta za pritisak", kaže jedan od onih koji su prošlog vikenda došli na otvaranje izložbe krajiškog umetnika Dušana Rajšića. Otvaranju njegove izložbe, koja je deo programa tradicionalne manifestacije "Dani krajiške kulture u izbjeglištvu od Spasovdana do Vidovdana", prisustvovao je veliki broj njegovih zemljaka koji su pre dvadeset godina proterani iz svog zavičaja

Filmovi na vojvođanske teme – Izbor

04.decembar 2013. Saša Rakezić

Duh ravničarskog weltschmerza

Počeci filma u Vojvodini povezani su sa entuzijastima kao što je Aleksandar Lifka. Češkog porekla, Lifka je eksperimentisao sa pokretnim slikama još krajem devetnaestog veka, početkom dvadesetog je prikazivao filmove u Austrougarskoj i Srbiji, bavio se snimanjem gradova i ljudi u najranije doba kinematografije. Godine 1910. otvorio je bioskop u Subotici, i tu živeo sve do smrti 1952. Među kinematografskim entuzijastima sličnog kova je svakako i Ernest Bošnjak, koji je u Somboru otvorio prvi bioskop u Vojvodini, 1906. godine, i u razdoblju od 1909. do 1932. bavio se snimanjem igranih i dokumentarnih filmova – za zasluge u razvoju jugoslovenskog filma dobio je državnu penziju i umro u Somboru 1963. Međutim, posleratni period je vreme kada vojvođanski film dobija na zamajcu, osnivaju se i producentske kuće kao Neoplanta film (kasnije Tera film) u Novom Sadu, i Kino klub (kasnije Panfilm) u Pančevu. Vojvodinu kao mizanscen, temu i inspiraciju, nije neophodno vezivati samo uz autore koji su na tom prostoru rođeni ili su tamo bili nastanjeni. U tom smislu smo odabrali nekoliko filmova koji su obeleženi ravničarskim temama, ili svojom poetikom zadiru u duh panonskog weltschmerza