Krađa umetnina

19.april 2012. Ivana Milanović Hrašovec

Naši lopovi na svetskom tržištu

Krađe umetničkih dela iz muzeja, privatnih zbirki i porodičnih kolekcija u svetu su postale jedan od najunosnijih poslova, a ilegalna trgovina umetninama i arheološkim nalazima je, kako tvrdi UNESCO, druga na svetu po profitu koji se ostvaruje, odmah iza trgovine drogom

Novogovor

28.mart 2012. Aleksandar Ćirić

Oligarhija

Moj muški život

21.mart 2012. Miloš Vasić

Pantalone

Mene su 1962. iz gimnazije oterali kući da skinem moje prve Lee farmerke, na koje sam bio tako ponosan, jer da se tako u školu ne dolazi. Nije pomoglo. Farmerke su nas preplavile

SAD – Ko može da pobedi Obamu

08.februar 2012. Ljiljana Smajlović

Pohod lutka Kena na Belu kuću

Republikanska stranka odlučila se da metodom eliminacije bira pretendenta za predsednika SAD. Zašto se u Obaminom štabu unapred oblizuju što će im Mit Romni izaći na crtu i zašto "kavijarski kandidat" ima slabe šanse protiv aktuelnog predsednika

Ko je Ljuban Ećim

18.januar 2012. Tanja Topić

Čovek sa opasnim vezama

U javnosti Republike Srpske mnogima nimalo nije svejedno da li se bivši zamenik Centra državne bezbednosti nalazi u ovom entitetu ili negde drugde

Specijalni tretman stranih investitora

16.novembar 2011. Dimitrije Boarov

Pogodi ko dolazi na večeru

Defile stranih menadžera u trpezarijama naših vodećih političara u ovim kriznim vremenima, naši "tajkuni" verovatno gledaju sa mučninom u stomaku. Možda se i s njima nekad večeravalo, ali nikad javno baš uoči izbora, a čini se i da je "sistemsko posluženje" koje im je servirano bilo daleko skromnije od onoga koje se sada nudi stranim ulagačima

Rasprava o »Bafetovom zakonu«

28.septembar 2011. Milan Milošević

Oporezivanje milionera

Kada je Voren Bafet, težak 50 milijardi dolara, napisao da plaća procentualno manji porez od svoje sekretarice, to je inspirisalo američkog predsednika Baraka Obamu da predloži zakon o većem oporezivanju najbogatijih. Ideju podržava dve trećine američkih birača, pa i Bil Gejts, i francuski i nemački biznismeni, ali ona ima i žestoke protivnike: mnoge milijardere, a i "reganovce" i "fridmanovce", koji su bili i za "zatvaranje javnih parkova", a sada se protive takozvanom Bafetovom zakonu

Pulp na Egzitu

13.jul 2011. Jovana Gligorijević

Obični ljudi

Pulpov prošlonedeljni nastup na Egzitu nipošto ne sme da se shvati kao poslednji trzaj ostarelih bivših zvezda kojima treba love, jer nije o tome reč. Pulp na Egzitu bio je prilika koju nismo imali, nešto kao naknada za pretrpljenu štetu, poklon jednoj generaciji. Šansa da premotaju život unazad kao što su nekada premotavali kasete sa Pulpovim pesmama, da se dobro iskaču i preznoje i kroz pore izbace i poslednje ostatke toksina "Slobine generacije"

Kultura sećanja – 4. maj 1980.

04.maj 2011. Ivan Ivanji

Josip Broz Tito i njegovo doba

Jedan funkcioner iz "tog", Titovog vremena, koji je dogurao veoma visoko i pod Slobodanom Miloševićem, na moje pitanje "jesi li tada lagao ili lažeš sada?" ne samo da se nije naljutio, nego se nasmejao i odgovorio: "Pa, tada!" Isto pitanje postavljam svima koji su se tako masovno, preko noći, odrekli jugoslovenstva i postali nacionalisti, porekli sve u šta su se kleli, koji su bezrezervno slavili Tita, a zatim ga pljuvali: Jeste li lagali tada ili sada?

Deset najbogatijih ljudi sveta

16.mart 2011. Marija Vidić

Život iznad života

U svetu ima 1209 milijardera koji ukupno raspolažu imovinom od 4,5 triliona dolara, od čega jedna trećina pripada Amerikancima. I dok su zbog svetske krize siromašni prošle godine postali još siromašniji, ona je pogodovala gomilanju bogatstva bogatih: časopis "Forbs" zabeležio je 214 novih imena na listi milijardera

Knjiga koja je zbunila Evropu

09.mart 2011. Ivan Ivanji

»Pobunite se!«

Pažnja milionskog auditorijuma na koju je bivši francuski diplomata i publicista Stefan Esel naišao ukazuje na evropsko društvo koje je spremno na promene, na "pobunu". Mada svoje nezadovoljstvo i način otpora sadašnjem stanju još nije uspelo da definiše, ukazuje na savremeno društvo bez ideologije, u kome se kategorija demokratije podrazumeva sama po sebi, ali u kome su velike, revolucionarne ideje istrošene, te traga za novim odgovorima na stara humanistička pitanja