Društvo

Partizan: Navijači još jednom pokazali da mogu biti uzor

Kako bi pomogao klubu da otplati poreski dug, jedan navijač donirao je gotovo milion i po dinara. Za dan prikupljeno 500.000 evra

Preglede nedelje

Ljudi moji, je li to moguće: Navijači kao uzor za društvo

Srbija je već deceniju i kusur ogrezla u bahatosti, agresiji, rijaliti retorici i vulgarnom nasilju sa pozicija moći. Može li se normalnost – „Duh Partiznove Arene“ kako je naziva Dragan Bjelogrlić – proširiti i izvan nje

U novom broju: Više od igre

Duh Partizanove Arene

Otkud ta “oaza ljubavi i lepote” usred društva ispunjenog mržnjom, agresijom, gde su prostakluk i netolerantnost uspostavljeni kao osnovni model ponašanja? Odakle taj pozitivni naboj koji razoružava i najveće mizantrope, odakle ta ozarena lica na koja smo davno zaboravili? To je nešto na šta nismo navikli i što zaista prija, ili što bi rekao narod “ovo, bre, leči”

Košarka: Više od igre

Fenomen “Partizana” i Željka Obradovića

U prethodnih tridesetak godina koliko traje trenerska karijera Željka Obradovića, menjala su se pravila i stilovi košarke, formati takmičenja, najbolji igrači i klubovi, ali jedna jedina stvar nije – najbolji trener ove prelepe igre. Mnogi su pokušavali da otkriju tu najbolje čuvanu tajnu evropske košarke, koja nosi odgovor na pitanje kako Željko uspeva da sve ove godine bude u vrhu svoje struke, a njegovi timovi na vrhu Evrope. Tajna je i dalje sigurna, a sve dok je tako, siguran je i san navijača Partizana o još jednom odlasku u besmrtnost

Društvo

Dokumentarni film o Đinđiću: Pogledalo pola miliona ljudi

Dokumentarni film "Đinđić – priča o Srbiji“ (autor Filip Švarm, narator Dragan Bjelogrliuć) traga za odgovorima na pitanje kakvi jesmo i kakvi bismo mogli da budemo jer je priča o Zoranu Đinđiću priča o Srbiji

TV manijak

Zoran i njegova senka

Neverovatno je da se 2023. godine razgovara o Miloševiću i Đinđiću kao žrtvama, pa se onda meri čija je žrtva veća, čije nasleđe značajnije i čija uloga važnija “iz današnjeg ugla”

Pre premijere

Dokumentarni film „Đinđić – priča o Srbiji“: Kratki sadržaj

Reč je o onome šta smo bili, šta jesmo i šta smo mogli biti; reč je o najvećem modernizatorskom i reformskom poduhvatu u zemlji od Drugog svetskog rata; reč je – pre svega – o čoveku koji je iza tog procesa posvećeno stajao i zbog njega izgubio život

Dvadeset godina od ubistva Zorana Đinđića

Dokumentarni film: „Đinđić – priča o Srbiji“

U nedelja u 19.30 časova na N1 biće premijerno prikazan fim Filipa Švarma o kolektivnoj traumi koju je izazvalo ubistvo Zorana Đinđića 12. marta 2003, o tome gde je tada bila država, a gde mafija, kako se danas Srbija seća ubijenog premijera i njegovog dela, šta jeste, a šta nije Đinđićeva državnička i politička zaostavština i hronici koja je najavljivala atentat na njega

Intervju – Vesna Goldsvorti

Za sve one istočno od linije Šćećin–Trst

“Mene je zanimalo poređenje vrsta slobode koju prividno nude dva društvena modela: sloboda izbora, sloboda kretanja, nasuprot slobodi od straha da ćete spavati ispod mosta, na ulici”

Kultura

Jelena Ćuruvija Đurica: Moramo u akciju, odmah!

Glumci Srbije hoće da iskoriste javnu raspravu o izmeni Zakona o autorskim i srodnim pravima i da tako utiču da zakon prepozna Glumačku organizaciju Srbije kao sredstvo kolektivne naplate, koja je jedini put da za emitovanje i repriziranje svojih uloga dobiju zarađeni novac

U novom broju: Intervju - Ante Tomić, književnik

Ološ zaslužuje sve ružno što mu se dogodi

„Kada vidite kako je, više od trideset godina nakon raspada Jugoslavije i usprkos ratu, mržnji, netrpeljivosti i strogom šengenskom režimu, naš kulturni prostor jedinstven, kako smo povezaniji nego ikad, koga zapravo briga što o tome imaju kazati neki i moralno i intelektualno manjkavi pojedinci poput Vučića i Milanovića“

Intervju: Ante Tomić, književnik

Ološ zaslužuje sve ružno što mu se dogodi

“Bolno mi je gledati kakva smo sebična govna, nesposobna uživjeti se u tuđu muku, premda su nam muke jednake, jedni drugima činili smo identične svinjarije. Kninski Hrvati, tako, plaču da su ih devedeset prve Srbi otjerali iz njihovih kuća, a vesele se da su im devedeset pete istom mjerom vratili. Naslađuju se nesrećom svojih pravoslavnih susjeda, drago im je da su neke bolesne starice i uplakana djeca bježali na traktorskim prikolicama, a četiri godine ranije bili su u istoj situaciji. Kad ih slušate, takve okrutne, zlurade, lišene svake empatije, kršćane koji ne shvaćaju ni osnove kršćanskog morala – ne možete se pravo ni sažaliti nad njima”