Lisica i ždral
O jeziku, rodovi…
Pre deset godina mislio sam da podrivam Miloševića, sad vidim da ni tabli "Ulica Ivana Ćaje" ne mogu ništa
Pre deset godina mislio sam da podrivam Miloševića, sad vidim da ni tabli "Ulica Ivana Ćaje" ne mogu ništa
Željko Mitrović, vlasnik RTV Pinka (Utisak nedelje, B92)
Farsa sa kandidaturom Bore Stankovića za predsednika KSSCG završena je onako kako je i bilo smišljeno: njegovim odustajanjem. Posledice će se tek videti i osetiti
"Usamljeni osvetnik"; "Vreme" br. 776
Šta bi bilo da Divac piše romane ili simfonije? Da li bi se predsednik i premijer ovako angažovali za nekog pisca, muzičara, ili za onog Leskovčanina Stojkovića, vrhunskog genetičara
Predsednik je poteru za Mladićem, ako tako može da se kaže, fokusirao na granice i na šume, ne treba, znači, trošiti snagu na kojekakve goleti udaljene od naših granica
"Nadam se da će jednog dana ponovo biti moderno da svako bude svoj, da pokušava naći sebe u životu i da se originalno izražava, da bude različit. Jer, danas je, za razliku od naših vremena, moderno da su svi isti i ne daj bože da staneš pola koraka u stranu. Svi su isti..."
Od pregovarača u Dejtonu iz bivše Jugoslavije, četvorica više nisu u životu, osmorica u političkom zapećku, šestorica pred Haškim sudom, a jedan pred američkim
Da li su genetski modifikovane ratarske kulture štetne ili korisne nije tema za diskusiju, jer niko konačan sud ne može dati. Tema je, međutim, kojom kulturom srpski poljoprivrednici, a time i cela zemlja, mogu da ostvare veću dobit. U bogatim evropskim zemljama potrošači su spremni da plate višu cenu za, recimo, kečap ako je napravljen od nemodifikovanog paradajza, čokoladu sa lecitinom od nemodifikovane soje. Neće, jednostavno, uopšte da ulaze u to da li modifikacija ima ili nema štetnih posledica. Neće da razmišljaju, jer im se može
Izložba "Svetska godina fizike 2005" otvorena je prošle nedelje u Galeriji nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umetnosti, kao jedna od poslednjih manifestacija kojima će se u našoj zemlji obeležiti Svetska godina fizike. Izložba u GNU-u prikazuje prostor i vreme Alberta Ajnštajna i njegove prve supruge Mileve Marić, prateći njihov razvojni put, obrazovanje, putovanja i dileme sa kojima su se suočavali. Predstavljajući i manje poznate detalje iz zajedničkog života, izložba posebno pokušava da prikaže pravo mesto i ulogu Ajnštajnove supruge u stvaranju njegovih teorija
"Usamljeni osvetnik"; "Vreme" br. 775
Matija Bećković, akademik, na proslavi stogodišnjice Pete beogradske gimnazije ("Politika")
Pojava "Objave" u našim krajevima više je od Događaja: to je obavezna lektira za one koji pokušavaju da proniknu u kulturno-psihološke mehanizme koji stoje iza pomaganja Zlu
Sve reforme u BiH počinjale su tako što je visoki predstavnik naglašavao, sve do samog kraja, međunarodni zvaničnici dobro zavrnu ruke domaćim političarima, da ovi usled prevelikog bola istog trena zaborave šta su mislili, radili i govorili godinama ranije
Romi u Nišu žive kraće od ostalih građana, još boluju od "prevaziđenih" bolesti, a pojedini predstavnici romske zajednice tvrde i da su diskriminisani u zdravstvenoj zaštiti
Marko Vidojković, pisac bestselera, o stanju na domaćoj književnoj sceni ("Story")
Veni, vidi i "’ajde kući sa sporazumom o tome da sporazuma nema". Od 34 državnika koji su učestvovali na četvrtom sveameričkom samitu u argentinskom gradu Mar del Plati, najbolje je prošao 35-i, Fidel Kastro
"Ekonomski stručnjaci kažu da Srbija 2008. izlazi iz tranzicije. Nije realno očekivati da ćemo uvek imati donacije. Moramo da se suočimo s onim što imamo i koristimo postojeća sredstva", kaže za "Vreme" dr Ivana Mišić povodom odluke Globalnog fonda da ne odobri pomoć Srbiji za borbu protiv HIV/side
Stvara se prećutni sporazum da Novi Sad treba smanjiti na simpatičan gradić u kome se samo slušaju tamburaši
Kad god se reči "Balkan" i "droga" nađu u istoj rečenici, iskaču dva stereotipa: prvi je da najvažniji put kojim ilegalne droge stižu na Zapad vodi preko Balkana, pravo kroz srce bivše Jugoslavije; drugi je da prometom i distribucijom droge, na Balkanu i na Zapadu, dominira albanska mafija, tačnije kriminalne grupe kosovskih Albanaca. Kao i svi stereotipi, i ovi se zasnivaju na zrnu istine: tačno je da najkraći put od avganistanskih makovih polja do potrošača u gradovima Evropske unije vodi preko Balkana, kao i da ovdašnje tranzicione, postkonfliktne države, sa slabo kontrolisanim granicama i korumpiranim bezbednosnim i pravosudnim sistemima, ne predstavljaju ozbiljnu prepreku za krijumčare. Tačno je i to da kosovski Albanci, sa svojom dobro raspoređenom dijasporom, tradicionalnom porodičnom strukturom i za strance nerazumljivim jezikom, u poslednje vreme igraju važnu ulogu u nekim nišama ovog biznisa. Tačno je, međutim, i da je priča o narko-mafiji, baš kao i priča o terorizmu, plodno tle za političke zloupotrebe i manipulacije samozvanih eksperata. Ovo istraživanje, između ostalog, ima za cilj da razdvoji činjenice od uvreženih predrasuda i da što precizniju sliku stvarnog stanja
Lider Liberalno demokratske partije o Kosovu, Crnoj Gori i Vojvodini, manjinama i ženskim pravima, "antihaškom bratstvu", SANU-u i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Idolima, Vesni Pešić i Zoranu Đinđiću i svojoj levičarskoj opredeljenosti
Pribe "štiklira": državna zajednica, Hag, tri runde, pet tehničkih sesija, sledeća u decembru