Intervju - Vesna Goldsvorti, književnica

27.октобар 2005. Jelena Grujić

Geografija imaginacije

"Mi živimo u vremenu kada su mesijanski narativi, velike ideološke matrice, masovni pokreti potrošeni, umorni, čak dosadni. Nisam sigurna šta znači približiti se istini, ali mi se čini da sam u zbunjenosti nekako najviše svoja. Možda ne umem dobro da odgovorim, ali svakako znam da postavim odlično pitanje"

Nuspojave

27.октобар 2005. Teofil Pančić

Pijana peštanska noć

Čovek ne može da se ne sažali nad tim klincima: jednom promole nos dalje od "srpske tarabe", i desi im se njesra. Ili ga sami izrežiraju, u duhu otadžbinske atmosfere

Pod Medvednikom, među Mladićevim košnicama

27.октобар 2005. Dragan Todorović

Dvesta plus jedna

General Mladić opet, vele, ‘vatan, i opet nije u’vaćen. Seljaci podno Medvednika ni pod razno ne znaju čije su Mladićeve ‘čele. Ni čuli za generala, ali za sve heroj naroda i države, samo jedan pita, Kakav je to junak, pa nije Kraljević Marko

Intervju - Janez Drnovšek

27.октобар 2005. Svetlana Vasović-Mekina

Ceo svet zna da će Kosovo biti nezavisno

"Ja nisam dao pregovaračku polaznu tačku za Srbiju, nego konačno rešenje za koje smatram da je najuravnoteženije, koje pokriva srpski interes. Ubeđen sam da ukoliko krenemo direktnije ka konačnom rešenju – svi zajedno ćemo tu nešto uštedeti, za sve bi bilo bolje da se ta agonija ne produžava u nedogled. Izgubljeno je suviše vremena – za razvoj, za život, za normalnu egzistenciju ljudi. Time bismo morali da se bavimo"

HIV i Srbija

27.октобар 2005. Ivana Milanović-Hrašovec

Opasna tehnička greška

Svesni koliko je započeta borba protiv HIV/side neophodna i skupa, oni koji ozbiljno sagledavaju celu stvar već sada izražavaju veliki strah i žaljenje zbog izgubljenih donatorskih para neophodnih za dalju prevenciju širenja virusa i pomoć obolelima

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Ilegalna trgovina umetničkim delima

20.октобар 2005. Tamara Skrozza i istraživači

Svetska baština na crno

Zvanično, države balkanskog regiona ne nalaze se ni blizu vrha liste država s najvećim brojem ukradenih, a zatim preprodatih umetničkih dela i arheoloških nalaza. Nezvanično, međutim, njihov rejting i prava uloga u art trafikingu (ilegalna trgovina umetničkim delima) nikako nisu zanemarljivi. Odavno poznate kao trasa na trgovačkim putevima koji vode iz Rusije i Male Azije ka Zapadnoj Evropi, vremenom su postale poznate i kao mesta na kojima ilegalni trgovci i samouki "arheolozi" i te kako mogu da profitiraju. O tačnom broju do sada ukradenih kulturnih dobara samo se nagađa – delom zbog političke nestabilnosti, a delom zbog već poslovičnog nemara, mnogi od tih predmeta nisu dokumentovani pre krađe, tako da zvanično nisu ni postojali.

Fudbal - Mundial 2006

19.октобар 2005. Vladimir Stanković

Balkanski lonac

Osim što su razgalili narod, fudbaleri i njihov selektor Ilija Petković uteraće, prema prvim procenama, između 15 i 20 miliona evra u kasu Saveza, čime postaju jedno od "solidnijih izvoznih preduzeća"

Slovenija

19.октобар 2005. Svetlana Vasović-Mekina

Juriš na medije

Posle mnogo muka krunisanih referendumom, premijer Janez Janša može da odahne – osvojio je TV Bastilju i glavne dnevne novine

Brisel, Kosovo i ostali

19.октобар 2005. Milan Milošević

Opasna karta na zelenoj čoji

Savet bezbednosti UN-a će 24. oktobra najverovatnije odobriti početak pregovora o statusu Kosova. Beograd na te pregovore nevoljno pristaje, a i šta bi drugo

Tema broja – Brisel, Beograd i Novi Sad

19.октобар 2005. Dimitrije Boarov

Povratak pitanja Vojvodine

Osuđujuća evropska rezolucija o stanju ljudskih prava u Vojvodini pala je u predvečerje početka pregovora SCG i Evropske unije o stabilizaciji i pridruživanju i praktično uslovila zaključenje sporazuma

Evropski pregovori

12.октобар 2005. Milan Milošević

Start trke s preponama

Pregovori o asocijaciji sa EU-om, pregovori sa MMF-om, pregovori sa Svetskom trgovinskom organizacijom, kosovski šatl pregovori...

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (3) - Trgovina ljudima (3)

05.октобар 2005. Slobodan Georgijev

Promena stanja

U poslednjih pet godina trgovina ljudima je pomerena na marginu, odnosno ono što je nekada bila društvena norma sada se izgleda i tretira kao ozbiljno krivično delo. Razgovori koje su istraživači "Vremena" obavili u regionu sa onima koji su zaduženi da se bore protiv trgovine ljudima i pruže zaštitu žrtvama pokazuju da problem i dalje postoji i dobro je što to niko ne poriče. Policija je u najvećem broju slučajeva uspela da svoje pripadnike odvoji od ovog posla u kom su oni ranije bili vrsta zaštite trafikerima koji su im to plaćali ili u novcu ili su im podvodili devojke koje su tretirane kao roba. Aktivnost nije obustavljena, kao ni druge grane organizovanog kriminala, ali je bar nazvana pravim imenom i postavljena u ispravan kontekst

Tribina - Vreme izazova

05.октобар 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Dosije - Cena nafte

05.октобар 2005. Sijka Pištolova

Atomima i vetrenjačama protiv naftnih magnata

Kina i SAD već su pripremile projekat za odbranu od preskupih barela, u kome dominira izgradnja nuklearki. Evropska unija takođe ima spremljen odbrambeni plan, u kome se oslanja na alternativne izvore, ali i na atome. Ministarstvo energetike ignoriše naftnu krizu, u najmanju ruku kao da je Srbija članica OPEC-a, iako ćemo samo za ovu godinu potrošiti preko 620 miliona dolara više za uvoz nafte

Intervju - Piter Akerman, predsednik Fridom hausa

29.септембар 2005. Dejan Anastasijević

Tanana umetnost provokacije

"Što se tiče Medlin Olbrajt ili Veslija Klarka, mogu da kažem samo sledeće: nikada nisam čuo za bombe koje daju efekte četrnaest meseci pošto ih bacite. I na kraju, ako pitate čak i Klintona, on će vam priznati da su i on i Olbrajtova bili iznenađeni kad je Milošević pao: nisu verovali da će "balkanski mesar" otići bez ispaljenog metka"

Srbija pet godina posle Miloševića

29.септембар 2005. Dimitrije Boarov

Učinak demokratske petoljetke

Peti oktobar 2005. godine, peta godišnjica od kad je praktično srušen Miloševićev režim, tokom proteklih političkih svađa već je doživeo nekoliko suprotstavljenih tumačenja i reinterpretacija. Valjda je zbog toga i izbegnuta ponuda Evropske unije da pregovori o asocijaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore simbolički počnu 5. oktobra ove godine – mada je već i sam taj početak pregovora možda najkrupniji "ekonomski rezultat" te "demokratske petoljetke"

TV Manijak

29.септембар 2005. Dragan Ilić

Nacionalna avalska piramida

Da li se aktuelni sukob dva "Dnevnika u pola osam" – RTS-ovog i Pinkovog – može tačnije opisati kao rat televizija ili rat televizijama? Ovakvu dilemu oko subjekta ili objekta u aferama redovno imamo

Radikalsko spremanje kikindskog Doma omladine

21.септембар 2005. Srđan V. Tešin

Ko nam je smestio Ćelavu pevačicu

Urednik u kikindskom Domu omladine, pisac Srđan V. Tešin, od radikalskih opštinskih vlasti dobio je otkaz. Ono što mu se zameralo, kako se moglo čuti između ostalih bizarnih detalja, bilo je i to što je jednu predstavu sa repertoara nazvao Ćelava pevačica: "Kako mu je samo takvo nešto blesavo palo na pamet?" O svom iskustvu povodom ovog "slučaja", za "Vreme" piše smenjeni urednik