Dogovor Berlina i Pariza pred samit EU

07.децембар 2011. Andrej Ivanji

Disciplinovanje Evrope

Magična formula do koje su u ponedeljak došli kancelarka Nemačke Angela Merkel i predsednik Francuske Nikola Sarkozi glasi "automatske sankcije", to jest ugovorom propisano, institucionalizovano kažnjavanje neodgovornih zemalja Evropske unije. "Ko ne želi fiskalnu uniju, možemo i bez njega", poručuje Sarkozi i najavljuje disciplinovanje Evrope koje nameće Nemačka. Kritičari Merkelovoj zameraju da postavlja znakove za zabranu pušenje usred šumskog požara, umesto da ga gasi

Slovenija

07.децембар 2011. Mirko Rudić

Iznenađen pobednik

Po Ljubljani pričaju da Janković "bolje priča srpski nego engleski" što je nekima dovoljno da zaključe da će se okrenuti ka tržištu bivše SFRJ. Tu teoriju potvrđuje i njegova politika vođenja Merkatora – osvajanje Balkana

Crna Gora

07.децембар 2011. Jelena Jorgačević

Čekajući evropsko proleće

Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini "krivac" je Evropska unija

Čekajući EU kandidaturu

07.децембар 2011. Milan Milošević

Ausweis, bitte

Nesložna Evropska unija o zavađenom Balkanu. O regionalnoj saradnji, politici "i Kosovo i EU", politici uslovljavanja – i u celoj fertutmi zapostavljenoj glavnoj konstrukcionoj grešci srpske evro-strategije

Kultura sećanja – Sedamdeset godina Užičke republike

30.новембар 2011. Momir Turudić

Da li je Kadinjača konačno pala

Tokom najnovijih balkanskih ratova devedesetih godina i posle njih, širom bivše Jugoslavije počelo je odricanje od starih, "komunističkih" vremena, i od svega što na komunizam miriše, a sve što je bilo vezano za partizansku borbu u Drugom svetskom ratu bilo je prvo na udaru. Nije pošteđena ni Užička republika

Izvorišta evropske kulture – Fado i sevdah

30.новембар 2011. Ivan Janković

Rođenje tragedije iz duha globalizacije

Misaoni lirizam fada, toliko blizak istom takvom uzvišenom lirizmu sevdalinke, dolazi iz drugog sveta u odnosu na horizont proizvodnje "kulture" kao političkog identiteta. On je ličan, nepolitički, individualistički, i zbog toga univerzalan. On izvire iz jednog osećanja života koje je mnogo, mnogo starije od evropskog romantizma, i evropskih novovekovnih mitova. Fado i sevdah nisu "world-music", egzotični zvuci dalekih krajeva van zapadnog kulturnog kruga: to su pesme centra kulturne gravitacije našeg sveta

Ante Marković (1924–2011)

30.новембар 2011. Dimitrije Boarov

Sećanje na bolji život

Jugoslavija, pa i Srbija, imala je istorijsku šansu da sa Markovićem na čelu bude evropski šampion tranzicije, ali je bitka za nacionalnu prevlast, sa ovdašnjom fascinacijom "Jugoslavije kao proširene Srbije", kao i sa fascinacijom navodno "vekovima sanjanim" nacionalnim državama, kod komšijskih naroda iz zajedničke jugoslovenske kuće – tu šansu prokockala – a tranzicija se otegla kao dvadeset gladnih godina, do dana današnjeg

Intervju – Zoran Živković, pisac

30.новембар 2011. Sonja Ćirić

Čudo pisanja

"Za domaći književni establišment ja ću zauvek ostati svojevrsno ‘strano telo’ s kojim ne znaju šta bi. Šta god da uradim, šta god da postignem, nikako se ne uklapam, ponajpre zato što ne pripadam nijednoj interesnoj grupi"

Intervju – Mihael Šmit, direktor Delegacije nemačke privrede u Srbiji

30.новембар 2011. Ana Radić

Podržati privatni kapital

"Uloga državnih institucija, koje treba da osiguraju okvirne uslove za tržišnu ekonomiju i efikasno snabdevanje javnih dobara, mora da se redefiniše"

Strip priče Nine Bunjevac

30.новембар 2011. Zoran Đukanović

O hladnoći ljubavi, samoći i samilosti

Jednom su za nju napisali da je istinski raritet. Multitalentovana vizuelna umetnica Nina Bunjevac kretala se od slikarstva naizgled fotorealističkog, a u stvari duboko psihološkog i egzistencijalnog, tokom druge polovine devedesetih, preko fascinantnih skulptura i instalacija koje su u sebi već krile jezgro priče, sve dok nije otkrila narativni potencijal stripa

Nemačka – Neonacisti i tajne službe

23.новембар 2011. Andrej Ivanji

Ubice iz senke

Jedna neonacistička grupa ubila je u poslednjih deset godina najmanje deset ljudi, a da niko na nju nije ni posumnjao. Ovo skandalozno otkriće otvorilo je pitanje da li su nemačke obaveštajne službe i policija do te mere nesposobne, ili neonacisti uživaju zaštitu pojedinaca u državnom aparatu. Nemačka vlada najavila je reformu službi, a međunarodni ugled Nemačke doveden je u pitanje

SANU – prvih 170 godina

23.новембар 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Akademija nije sekta

Nesporan značaj i te kako uglednih akademika u oblasti recimo fizike, ili međunarodnog prava, ili izgradnje savremenog umetničkog ili književnog jezika, neretko se zaboravlja pod snagom pojedinačnih dnevnopolitičkih svrstavanja

Sličnosti u procesu odlučivanja u EU i bivšoj Jugoslaviji

16.новембар 2011. Robert M. Hajden

EUslavija – zajednička klica raspada

Raspad Jugoslavije počeo je sa ekonomskom krizom koja je uključivala visoke dugove koji su putem mehanizma jedinstvene valute delile nejednako ekonomski razvijene i uspešne države. To je postavilo rukovodstva ovih država u međusobno antagonističke političke kurseve

Istraživanje

09.новембар 2011. Dejan Anastasijević

Trgovina sa đavolom

Mnoga pitanja u slučaju Veselina Vese Vukotića ostaju bez odgovora, a najvažnije od svih je pitanje hoće li srpska država uskoro otkriti da se prihvatanje usluga od ljudi kao što je Vukotić često završava plaćanjem cene koja je veća od ostvarene koristi. U međuvremenu, stiče se utisak da čak i u novoj Srbiji čovek sa dobro odabranim prijateljima i neprijateljima može izvršiti ubistvo i izvući se bez kazne. U nekim slučajevima i po nekoliko puta

Povodom Sajma knjiga

09.новембар 2011. Vladimir Kecmanović

Vladaj, Vladislava!

Optuživati kreatore "kulturne politike" u ovoj zemlji zbog toga što je jedna od dve ključne književne institucije, Beogradski sajam knjiga, došla u najozbiljniju krizu u svojoj istoriji – bilo bi i glupo i nepravedno. Ne zbog toga što – kada bi mogli – ne bi upropastili sve što se upropastiti može. Nego zato što nemaju tu moć. Ali, da se predstavnici samozvane elite "kulturne nadgradnje" u propast "ekonomske baze" sjajno uklapaju, uspevajući da iz gotovo katastrofalne situacije izvuku maksimum bedne koristi za sebe – više je nego izvesno

Obrazovanje odraslih u Nemačkoj

09.новембар 2011. J. Gligorijević

Šansa za svakoga

Danas, kada procene pokazuju da u Nemačkoj živi oko 7,5 miliona nepismenih, a nadležni kažu da je njihov broj teško utvrditi jer je reč o "nevidljivoj" kategoriji, visoke narodne škole i dalje obavljaju svoju prvobitnu funkciju opismenjavanja i pružanja osnovnog obrazovanja, ali su svoj rad osavremenile uključivanjem koncepta celoživotnog obrazovanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija

In memoriam – Radomir Konstantinović (1928–2011)

02.новембар 2011. Milorad Belančić

Duh palanke

Konstantinovićeva knjiga Filosofija palanke i danas ima prvorazredan kritički odnos prema fenomenu koji može da se nazove povratkom palanke. Ona je, naprosto, bila i ostala nezaobilazno štivo za razumevanje onoga što mi sada jesmo i kuda idemo ili, bolje, kuda ne bi trebalo da idemo

Drugi svetski rat i današnji zakoni

02.новембар 2011. Slobodan Bubnjević

Ko je sve ratovao u Srbiji

Ostavljajući po strani sam novouspostavljeni mehanizam kojim će pravo na restituciju imovine imati svi za koje nije dokazano činjenje ratnih zločina, ipak se javlja pitanje: na koga ovo danas može da se odnosi? Ko su zapravo kolaboracionisti? Kada i gde na teritoriji Srbije su delovali kvislinški pokreti? Koliko su masovni i koliko ih je uopšte bilo

Roman

26.октобар 2011. Teofil Pančić

Oženjen, sahranjen

To je "April na Vlašiću": gledaš kako jurcaš ka starosti i smrti, trasom koju sve manje sam određuješ

Popularni fenomeni – Stand-up komedija

19.октобар 2011. Dragan Kremer

Otvoreni mikrofon

Prošlog vikenda u Velikoj sali Doma omladine Beograda održan je trodnevni Prvi regionalni festival stand-up komedije, žanra u ekspanziji

Turska i Evropska unija

19.октобар 2011. Markus Bernath

Nadobudni kandidat

Većina u Evropskoj uniji ni posle šest godina pregovora neće ni da čuje za ulazak Turske. Najnoviji izveštaj Evropske komisije o napredovanju pristupnih procesa govori o zastoju. Turska je dopingovana svojim privrednim rastom i ulogom vodeće snage "arapskog proleća", koju je sama sebi pripisala. Ipak, ambicije Ankare koče pitanje Kipra i unutrašnji problemi