Srpsko-hrvatski odnosi

26.avgust 2015. Tatjana Tagirov

Previše istorije i histerije

Hrvatska slavi "Oluju", ne misleći na to da je više od 200.000 njenih građana srpske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove. Istovremeno, vlast predvođena premijerom Vučićem govori da u Srebrenici genocida nije bilo, o Ovčari ni slova, o Prijedoru i hladnjačama takođe. Oni bi samo o pomirenju, bez suočavanja

Afera Loto

19.avgust 2015. Slobodan Georgijev

Đuka i tajna okrnjene kuglice

Nedavni incident prilikom izvlačenja kombinacije brojeva u igri na sreću Loto ponovo je u orbitu izbacio stručnjaka vladajuće stranke za igre na sreću. Ovoga puta "stvar" je ozbiljnija

Nemačka – Potražioci azila

05.avgust 2015. Nemanja Rujević

Zastrašivanje Balkanaca

Nemačku ove godine očekuje više zahteva za azil nego ikada ranije. Rekordan je i broj napada na izbegličke domove. U Bavarskoj su se dosetili da kola opet slome na Balkancima – onima koji nemaju šanse za azil, pa tobože nepotrebno opterećuju nemačku birokratiju i parazitiraju na socijalnom sistemu

Krajina, dvadeset godina posle

29.jul 2015. Filip Švarm

Politika kolektivnog saučesništva

"Oluja" nije nikakva "briljantna vojna operacija", već onaj mučki, završni udarac odavno oborenom protivniku. Ako se već i mora obeležavati reintegracija bivše Krajine u Hrvatsku iz godine u godinu, vojna parada na dvadesetogodišnjicu drugačije se ne može razumeti osim kao još jedna bahata i izazivačka legalizacija etničkog čišćenja. To ne može da promeni ni sav doprinos Vučića, Nikolića, Dačića i svih ostalih iz aktuelne vlasti u Beogradu tragediji srpskog naroda u Hrvatskoj

Lični stav

29.jul 2015. Đorđe Vukadinović

»Faktor mira i stabilnosti«

Vučić želi da bude prepoznat i kao regionalni šampion regionalnog pomirenja, barem koliko je to bio Boris Tadić, a po mogućstvu i mnogo više. Dakle, poštovan kao Tito, opasan kao Milošević, regionalno omiljen kao Tadić, hrabar kao Cipras i tragičan kao Đinđić. Ali od svega toga, zapravo, ništa – pogotovo ne ovo poslednje – baš sasvim, do kraja i odistinski

Vojvođanska akademija – treći put

22.jul 2015. Dimitrije Boarov

VANUK kao bauk

Procena da se zasad ne isplati rušenje vojvođanske autonomije, kada je ona već samo "fasadna" posle "dogradnje" Miloševićevog ustava Srbije iz 2006. godine, možda se zasniva na zebnji da izborni trijumf Vučićevih naprednjaka u Vojvodini neće biti uverljiv kao 2014.

Pozajmice Beogradske poslovne škole

22.jul 2015. Aleksandar Đorđević, BIRN Srbija

Državno plivanje u mutnom

Beogradska poslovna škola je 2013. godine, mimo zakona i po nalogu visokih vladinih funkcionera, pozajmila sedam miliona evra prezaduženim kompanijama i Vaterpolo klubu Radnički, bez mnogo izgleda da će taj novac povratiti, saznaje BIRN

Najava referenduma u Republici Srpskoj

22.jul 2015. Tanja Topić

Jedan prijatelj i jedan strah

Niko ne zna da li će se građani Republike Srpske zaista izjasniti na referendumsko pitanje: "Da li podržavate neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske". Još manje se zna šta može uslediti nakon eventualnog izjašnjavanja

Tribina nedeljnika "Vreme" i Foruma ZFD

15.jul 2015. Sanja Šojić

Srebrenica, dvadeset godina kasnije

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Foruma ZFD, 10. jula, održana je tribina pod nazivom "Dvadeset godina od genocida u Srebrenici". Istog dana na ulicama Beograda iz "bezbednosnih razloga" zabranjeni su svi skupovi povodom obeležavanja dve decenije od srebreničkog genocida, to jest desničarskih organizacija koje negiraju genocid počinjen u Srebrenici. Na tribini su učestvovali bivši predsednik Srbije Boris Tadić, tužilac za ratne zločine Republike Srbije Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine Bosne i Hercegovine Ibro Bulić i Staša Zajović, aktivistkinja "Žena u crnom". Moderator je bio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Intervju – Nataša Vučković, potpredsednica DS-a

15.jul 2015. Andrej Ivanji

Pirova pobeda u Savetu bezbednosti

Uprkos pohvalama sa Zapada zbog učestalih međusobnih poseta zvaničnika u regionu, pokazuje se da takve bilateralne posete ne ostavljaju dublji trag u društvu i da ne doprinose suštinski unapređenju međusobnih odnosa, a kamoli pomirenju. Razlog za to se može tražiti u međusobnom nepoverenju koje je nastalo i zbog političkih biografija nekih čelnih ljudi u regionu, a i u tome što su rigidnije, tvrđe nacionalne političke opcije potisnule liberalne i građanske partije