Parlamentarni život

06.novembar 2003. Milan Milošević

Izborna najava

Vlada koristi poslovničke mogućnosti da bi u prvoj četvrtini rasprave o poverenju izvela prvu petorku. Na vanparlamentarne napade ona mora da odgovara udaljavanjem sopstvenog igrača u svlačionicu: premijer Živković usred rasprave o poverenju vladi uputio je Narodnoj skupštini zahtev za razrešenje ministarke za saobraćaj i telekomunikacije Marije Rašete-Vukosavljević

Policijski protest

30.oktobar 2003. Nenad Lj. Stefanović

Sušenje desne ruke

Za jedan spontani miting sve je izgledalo isuviše organizovano i pod konac. Plave šapke imale su svoju vrstu i nisu se mešale s belim šapkama, žandari su opet stajali za sebe i svako je imao unapred određeno i propisano mesto na Trgu republike (neki ga pamte i kao Trg slobode). Na prvi pogled sve je uglavnom ličilo na nekadašnje smotre plavaca za Titov rođendan ili na neki zaboravljeni Dan bezbednosti, manje na onaj stari "espeesovski" izum – skup podrške protiv nečega

Intervju - Elizabet Leonskaja, pijanistkinja

01.oktobar 2003. Vesna Vavić

Osluškivanje tišine

"Ako je u sali savršena tišina i ja uspem da čujem tu tišinu, publika ne diše, ljudi su zaboravili na sebe – znam da je koncert uspeo", kaže u razgovoru za "Vreme" jedna od najvećih pijanistkinja današnjice, koju ćemo moći i da čujemo na upravo započetom Bemusu

Ekskluzivno - dokumenti o aferi "Telekom"

01.oktobar 2003. Miša Brkić

Provizija, mito i tajni računi

Prodajom 49 odsto srpskog Telekoma pre šest godina čini se da su svi akteri bili namireni. U Italiji se još vodi istraga o tome koliko je ko uzeo provizije u ovom poslu. Grci i Englezi se ne oglašavaju. U Srbiji se zna da je prodajom dela Telekoma Milošević sebi kupio još tri godine vlasti, a omastili su se penzioneri i "radnici". Zašto se Borka Vučić ne seća posete Rimu dva dana po potpisivanju Ugovora o prodaji Telekom Srbija? Zašto je posle demokratskih promena 2000. godine vlasnik MK Komerca Miodrag Kostić saslušavao Milana Beka? Zašto su pare dobijene prodajom Telekoma umesto u bankama na Zapadu završile u maloj atinskoj banci? Zašto Telekom nije prodat na javnom tenderu, nego direktnom pogodbom? Zašto su Italijani pristali da Milan Beko podigne cenu za 100 miliona maraka? Zašto je Dojčilo Maslovarić "kreativno prepričavao" Miloševićev slavljenički prijem? Zašto su za srpsku javnost saslušanja koje sprovodi italijanska parlamentarna komisija u Beogradu postala tajna?

Beograd i ratne ruševine

25.septembar 2003. Slobodan Georgijev

Dogovor kuću gradi

U jeku najintenzivnijih građevinsko-infrastrukturnih radova u Beogradu u poslednjih tridesetak godina, objekti u centru grada pogođeni u intervenciji NATO-a polako postaju skulpture. Na detaljna rešenja još se čeka

Beograd – Novi Sad

25.septembar 2003. Dimitrije Boarov

Malerozni drum

Ako je za neku utehu, ministarka Rašeta-Vukosavljević nije prvi političar koji će na ovaj ili onaj način pamtiti autoput Beograd – Novi Sad kao malerozan. Jer, otkako postoji, oko tog puta, kao i oko svakog drugog starog infrastrukturnog državnog objekta, vrte se raznovrsne afere, što novčane, što političke

Košarka–Evropsko prvenstvo

18.septembar 2003. Vladimir Stanković

Švedski sto

Litvanci su, sasvim zasluženo, pokupili ono najbolje jer su bili najbolji i imali najboljeg igrača (Sarunas Jašikevičius), Španiji i Italiji ostale su utešne medalje i plasman na Olimpijadu, ostalima mrvice ili ni to, a nama poruka za nauk: ovako ne valja

"Sablja" na sudu

18.septembar 2003. Miloš Vasić

Provera zvanične verzije

Ove jeseni počinju suđenja po optužnicama nastalim posle akcije Sablja. Galama se stišala, neki "autogolovi" (Dušan Mihajlović) su priznati, a još neki bi mogli da se konstatuju pred sudovima. Tek narednih meseci videćemo ko će od onih za koje svi znamo da su krivi biti i pravosnažno proglašen krivim. Biće to presudan test sposobnosti, nepristrasnosti i političke volje policije, tužilaštava i sudova

Međunarodni avio-saobraćaj

10.septembar 2003. Biljana Vasić

Njujork, Njujork…

Nacionalne oznake, uzbekistanska posada i avioni, puno nade u razvoj interregionalnog saobraćaja

Grčka

04.septembar 2003. Sonja Seizova

Moskva na potezu

Kako je njegova ekonomska i medijska imperija u Rusiji razmontirana, a on sam u egzilu, Gusinski više ne predstavlja pretnju za predsednika Putina

Povodom smrti Idija Amina

21.avgust 2003. M. Savić

Gorko podsećanje

U Ugandi danas, četvrt veka posle njegove vladavine, većina stanovništva ga ne pamti. Ipak, ostalo je dosta onih koji ga neće zaboraviti i koji su ogorčeni što nikada nije odgovarao za zločine koje je počinio

Planetarni toplotni udar

Totalni feragosto

Letnje žege po kojima će se pamtiti ovo leto ipak su prošle i svi možemo da odahnemo. Ako se svi i nisu proveli onako kako su zamislili, sledi ne tako mala uteha. Enolozi najavljuju da će ovogodišnja berba biti jedna od najboljih u poslednjih pola veka. Vinari širom Evrope, od Rajne do Portugala, trljaju ruke

Grčka

13.avgust 2003. Sonja Seizova

Propagandni brodolom

Međunarodna bruka je pukla i ponovo izletela na površinu strepnje izricane od početka i povremeno ponavljane: da li će Atina uspeti da završi sve objekte i organizuje toliko željeni i propagirani povratak igara u domovinu

Dokumenti

13.avgust 2003. Izbor: Dragoslav Grujić

Praćenje Vuka Draškovića (2)

Dokumenta koja objavljujemo preuzeta su iz knjige Ibarska magistralaZločin bez kazne, koju je ovih dana objavila "Srpska reč". U toku istrage DB je saslušao petnaest svojih visokih funkcionera i operativaca. Njihove izjave upućene su istražnom sudiji Nebojši Živkoviću i zastupniku optužnice Milunu Dragutinoviću, uz propratno rešenje šefa Resora DB Srbije, generala Gorana Petrovića, kojim je sve njih, radi izjave pred sudom, oslobodio čuvanja „državne tajne". Te izjave, koje nisu ušle u sudski zapisnik, ušle su u ovu knjigu. Čitaocima predstavljamo zapisnike koje je uradio Resor DB Srbije u uverenju da su ta svedočenja uverljiva optužnica protiv poretka državnog terorizma bivšeg režima, u kome su tajna policija i njeni eskadroni smrti, bili gospodari života i smrti i ubijali svoje političke protivnike. I opomena svima koji su spremni da državni aparat koriste kao instrument u političkoj borbi

Dokumenti

07.avgust 2003. Izbor D.G

Praćenje Vuka Draškovića

Dokumenta koja objavljujemo preuzeta su iz knjige Ibarska magistrlaZločin bez kazne, koju je ovih dana objavila "Srpska reč". U toku istrage DB je saslušao petnaest svojih visokih funkcionera i operativaca. Njihove izjave upućene su istražnom sudiji Nebojši Živkoviću i zastupniku optužnice Milunu Dragutinoviću, uz propratno rešenje šefa Resora DB-a Srbije generala Gorana Petrovića, kojim je sve njih, radi izjave pred sudom, oslobodio čuvanja „državne tajne". Te izjave, koje nisu ušle u sudski zapisnik, ušle su u ovu knjigu. Čitaocima predstavljamo zapisnike koje je uradio Resor DB-a Srbije u uverenju da su ta svedočenja uverljiva optužnica protiv poretka državnog terorizma bivšeg režima, u kome su tajna policija i njeni eskadroni smrti bili gospodari života i smrti i ubijali svoje političke protivnike. I opomena svima koji su spremni da državni aparat koriste kao instrument u političkoj borbi

Međunarodna krizna grupa

09.jul 2003. Nenad Lj. Stefanović

Lajona niko ne sme da ljuti

Nevolje sa statusom Džejmsa Lajona u Beogradu prilično brzo su rešene na relaciji između MUP-a i MIP-a (po novom, MSP-a). Uskraćivanje boravka neki su već protumačili kao pokušaj da se unapred "spusti cena" izveštaju Krizne grupe koji sledi ovih dana

Eho festival u Beogradu

Veliko glasno ostrvo

Na desetak dana pre najavljenog početka velikog muzičkog festivala EHO na dunavskom Velikom ratnom ostrvu organizatori su prinuđeni da mere koliko je muzika glasna i ubeđuju javnost da ptice i ostali živi svet na ostrvu neće biti ugroženi

Evropski samit u Solunu

26.jun 2003. Sonja Seizova

Veliki i mali

Priznajući eksplicitno američku vojnu nadmoć i usvajajući dogmu o preventivnom ratu, Nacrt prepoznaje i iste "nove pretnje" svetskom bezbednosnom poretku: međunarodni terorizam, oružje za masovno uništavanje, kao i države i društva u raspadu u kojima caruje organizovani kriminal, a narod ima pristup malom oružju. Okosnica bezbednosne politike Unije tako je obezbeđivanje tampon zone "stabilnih država" s kojima može da sarađuje na njenim spoljnim granicama, istočnim i "prema Mediteranu", uključujući i tzv. Zapadni Balkan