Sećanje – Vlasta Velisavljević (1926–2021)

31.март 2021. Božo Koprivica

Vlasta Vivaldi

Vlasta Velisavljević je svakom bolu nazdravljao. Zato je i znao u pozorištu da odigra ono najteže – tišinu između ćutanja i reči. Čikao je partnera, nadigravao se i s majstorima igrao dupli neodoljiv pas. Apsolutna iskrenost zrcalila je na Vlastinom licu, dva oka kao otvorene vene

Globalni izazovi i terorizam u 2021.

23.децембар 2020. Uroš Mitrović

Svet na prekretnici

Da li svetu predstoji poslednji čin borbe sa pandemijom virusa kovid 19 i da li je rat vakcinama neizbežan? Ima li leka za rastuću globalnu nejednakost i ogroman broj izgubljenih poslova tokom epidemije? Ko će zauzdavati digitalne moćnike i ograničiti posledice sajber terorizma? Da li će nova američka administracija napraviti zaokret od Trampove politike i hoće li brojna krizna žarišta u svetu konačno izaći iz spirale nasilja? Sve to su samo neka od pitanja na koja čovečanstvo traži urgentni odgovor u bliskoj budućnosti

Međunarodni dan ljudskih prava

09.децембар 2020. Bojan Stojanović

Vanredno stanje kao konstanta u Srbiji

Kada se ljudska prava i demokratija nađu na udaru, dolazi do narušavanja ravnoteže u državi i društvu, a taj disbalans može dovesti do trajnog poremećaja u raznim sferama društva – od političkog, ekonomskog, socijalnog, kulturnog, bezbednosnog, do svakog drugog

Čist vazduh

09.септембар 2020. J. Gligorijević

Ono bez čega nema života

"Samo ako smo odgovorni prema životnoj sredini, spremni da menjamo način na koji proizvodimo i trošimo energiju, kao i navike u postupanju sa otpadom, možemo se nadati da ćemo u budućnosti biti zdraviji i uživati u čistom vazduhu i plavom nebu"

Anksioznost i depresija

26.август 2020. Jovana Gligorijević

Umiranje od brige

Pandemija korona virusa je sasvim sigurno u određenoj meri uticala na sve, bez obzira na materijalni, društveni status i životne okolnosti. Ali dok u zemljama poput Velike Britanije, SAD i Kanade postoje institucije, statističke i naučne, koje beleže psihološke posledice krize, u Srbiji niko ne pita građane kako su, već im prosto naređuju da budu dobro. A nisu dobro

Intervju – Dr Predrag Đurić, epidemiolog

22.јул 2020. Nedim Sejdinović

Korona kao ogledalo Srbije

"Ako u zatvorenom prostoru deset ljudi ima maske, a predstavnik naše vlasti je ne nosi – kakva je poruka koja se šalje javnosti? Mislim da građani treba da uzmu stvar u svoje ruke, da brinu o sopstvenom zdravlju, jer kapaciteti države svakako nisu dovoljni"

Godina pošasti

24.јун 2020. Milan Milošević

I iz oblaka iziđoše skakavci

Rojevi skakavaca nalik na olujne oblake veličine fudbalskog igrališta ili manjeg grada nadvijaju se nad Rogom Afrike, spuštaju na njive, polja i pašnjake, pustoše ih i za sobom ostavljaju humanitarnu katastrofu

Belgija – Rušenje spomenika Leopoldu II

17.јун 2020. Filip Bertašon

Hapana sisahau

Nakon brutalne smrti Džordža Flojda u Mineapolisu, crnca koga je ugušio beli policajac, kipovi Leopolda II mažu se crvenom bojom, uništavaju ili obaraju u Briselu i drugim gradovima Belgije. To staro kamenje nekima je postalo odvratno. Debata o kolonijalnoj prošlosti, taj stari problem sa kojim se kolektiv nikad nije suočio, ponovo se rasplamsala i zapalila zemlju

Svet posle korone – Branko Milanović, ekonomista

01.април 2020. Nedim Sejdinović

Katastrofalne ekonomske posledice pandemije

Pad ekonomskih aktivnosti biće daleko veći nego tokom svetske ekonomske krize 2008. i 2009. godine. Na posebnom udaru biće male zemlje poput Srbije. Doći će do pražnjenja mnogih fondova, budžeti će biti pod velikim pritiskom, biće nemoguće da se izbegne deficit. Dubina krize zavisiće od trajanja restriktivnih mera uvedenih u borbi protiv korona virusa koje su paralizovale svetsku privredu

Sećanje na holokaust

22.јануар 2020. Ivan Ivanji

Aušvic nije metafora

Ujedinjene nacije su 27. januar proglasile za Međunarodni dan sećanja na žrtve nacionalsocijalizma. Jedinice sovjetske armije su na taj dan 1945. godine oslobodile koncentracioni logor Aušvic. Savet Evrope je preporučio da se tim povodom u svim školama održi čas na temu holokausta. U Srbiji se na taj dan slavi Sveti Sava, nije zgodno istovremeno podsećati na koncentracione logore, ali bi za to mogao da se odredi neki drugi dan. Ja ovu priliku koristim da skrenem pažnju da Srbija u Aušvicu nema svoju nacionalnu izložbu, iako joj je odavno na raspolaganje stavljen prvi sprat bloka 17 koji bi trebalo da deli sa drugim državama nastalim iz Jugoslavije

Gibraltar – Poslednja evropska kolonija

25.децембар 2019. Marko Fernandez

Majmuni u fiskalnom raju

Površine nepunih sedam kvadratnih kilometara, Gibraltar geografski pripada Iberijskom poluostrvu, London ga tretira kao svoju prekomorsku teritoriju, a Madrid kao britansku koloniju. Nakon Bregzita situacija bi mogla da se iskomplikuje

Dejvid Belami (1933–2019)

25.децембар 2019. Slobodan Bubnjević

Brodolom jednog prirodnjaka

Kako uspon i pad nekada slavnog botaničara osvetljava ključna pitanja našeg doba, zapletena u složene odnose politike, TV produkcija i nauke? Zaostavština Dejvida Belamija od preko 400 televizijskih emisija i 45 knjiga o prirodi ostaće u novom veku nasukana na greben nepromišljenih poteza, jednako kao supertanker na podmukle podvodne hridi

Novogodišnji miljokazi

25.децембар 2019. Ivan Ivanji

Labudova pesma pod jelkom

Novogodišnje noći su kao miljokazi na putu. Što je put duži, sve se više prepliću do nerazdvojivosti. U sećanju ostaju one posebno lepe ili posebno strašne, naročito bučne ili posve tihe

Kina – politika prema manjinama

24.јул 2019. Peđa Anđelković

Neka cveta »deekstremizujuća edukacija«

Kina se već skoro godinu dana suočava sa optužbama iz sveta da u zapadnoj oblasti Sinđijang vlast internira Ujgure i druge muslimanske manjine u "logore za indoktrinaciju". Ona to negira i tvrdi da se radi o suzbijanju ekstremizma, i ne želi mešanje sa strane. U međuvremenu se problem krčkao, da bi nedavno došlo do prve međunarodne inicijative povodom kineske politike prema manjinama u toj oblasti, ali i do oštre polarizacije

VREME vanredni brojevi od 27. mart – 26. jun 1999

PRILOG KULTURI SEĆANJA: Ratno Vreme

Smatramo da je naša obaveza da u danima rata, u kome se zemlja našla zbog napada NATO snaga, građane što brže, kvalitetnije i potpunije informišemo o događajima u zemlji i svetu (iz saopštenja Redakcije Vremena 2. marta 1999) Ovde ponavljamo noseće tekstove iz ratnih brojeva Vremena objavljenih od 27. mart – 26. jun 1999. u vreme kada je na snazi bila cenzura štampe.

Klimatske promene

15.мај 2019. Slobodan Bubnjević

Spas u šumi

Ako ste mislili da je seča šuma komunalni problem, zamislite kakve su posledice iščezavanja trideset fudbalskih terena nedirnute šume u svakom minutu. Jedna od njih je izumiranje živog sveta u većoj meri nego u doba dinosaurusa. A šta bi bilo sa živim svetom i klimom na Zemlji ako bi se šuma u takvim razmerama sadila, umesto što se krči

Portret savremenika – Džon Bolton

08.мај 2019. Uroš Mitrović

Jastreb američkog unilateralizma

Savetnik američkog predsednika za nacionalnu bezbednost je prekaljeni konzervativni republikanac ubeđen u američki primat u svetu. Poznat je po pretnjama globalnim rivalima, kritičkim stavovima prema međunarodnim organizacijama i multilateralnim sporazumima, i smatra se arhitektom najnovije američke strategije u Venecueli. Džon Bolton presudno utiče i na smernice SAD po pitanju Kosova

Španija – Duga senka Fransiska Franka (1892–1975)

12.децембар 2018. Marko Fernandes

U slavu krstaških mučenika

Odluka Vlade Španije da se iz "Doline palih" ekshumiraju posmrtni ostaci generalisima Franka probudila je stare strasti i podsetila na to koliko je zemlja i dalje nepomirljivo podeljena po pitanju "Vođe Španije po milosti božijoj"

Kultura sećanja – Dan borbe za ukidanje ropstva i Dan ljudskih prava

05.децембар 2018. Ivan Ivanji

Robovi modernog doba

Treba se tu i tamo podsetiti da u Africi deca rade u rudnicima, da u Aziji radnice padaju mrtve od iscrpljenosti za šaku dolara, kako bi se firme u zapadnim zemljama, koje se pompezno zalažu za ljudska prava i socijalnu tržišnu privredu, što više bogatile. Treba se malo češće podsetiti da aktuelna srpska vlast pokušava da od Srbije napravi zemlju jeftine radne snage, to jest da je u evropskim okvirima pretvori u zemlju robova modernog doba

Intervju – Boris Tadić

12.септембар 2018. Filip Švarm

Laž, magla i lažni patriotizam

"Kada se setite Vučićevih poseta Sarajevu, Srebrenici, Zagrebu ili Kosovu, vidite da uvek postoji ta cirkuska priprema po medijima. Ona ima za cilj da Vučića prikaže kao čoveka koji tobože gasi požare iako ih pre toga kao politički piroman sam zapali. Naivni se dive toj tehnici. Kažu – on je vešt političar. Ali to može da radi svako ko ima takvu moralnu strukturu da je spreman na baš sve i da svoje lične ciljeve ostvaruje manipulacijom medijima i javnošću uz pomoć ulizica i bednih ministara bez karaktera. To je pravi karakter vlasti u Srbiji u poslednjih šest godina"

Intervju – Saša Janković, lider Pokreta slobodnih građana

08.август 2018. Radmilo Marković

Pucanje režimskog kruga laži i obmana

Vrhovi službi sada služe produženju lične i kriminalne vlasti. Zloupotreba službi nikad nije jednostrana, trenutnu korist za sebe izvlače obe strane. Štetu trpi nacionalna bezbednost i svako od nas

Grčka i Makedonija

Novo poglavlje

Rešavanje decenijskog spora između Atine i Skoplja je primer kako je moguće prevazići probleme na Zapadnom Balkanu. Ako se čitava stvar uprkos mnogobrojnim otporima istera do kraja na red dolazi Kosovo

Tribina – »1918–2018. – Mir, demokratija i ljudska prava. Šta smo naučili?«

30.мај 2018. Jovana Georgievski

Odjeci Prvog svetskog rata

Rastuća nejednakost u svetu, slabljenje socijalne države, jačanje krajnje desnice i antisistemskih pokreta, separatistički pokreti, Bregzit, finansijska kriza, Donald Tramp, izlazak SAD iz Atomskog sporazuma sa Iranom, Severna Koreja, politička kriza u Italiji, rat u Siriji, zahuktavanje krize na Bliskom istoku – čini se da je svet na prekretnici, kao što je bio na prekretnici početkom 20. veka. Da li smo sto godina po završetku Prvog svetskog rata nešto naučili

Raskid Iranskog sporazuma

09.мај 2018. Slobodan Bubnjević

Nuklearne igrarije

Sjedinjene Američke Države se povlače iz "trulog dogovora", kako je predsednik Donald Tramp nazvao Iranski sporazum. Da li će ovaj jednostrani potez Bele kuće dovesti do dodatnih tenzija na Bliskom istoku ili čak nuklearnog rata i kakva se priča krije na drugoj, iranskoj, strani

Aleksandar Vučić i Angela Merkel

11.април 2018. Nemanja Rujević

Kancelarkin najbolji đak

Aleksandar Vučić je rado viđen gost u Berlinu. U Nemačkoj ga, naravno, ne viđamo kako se mlatarajući rukama dernja na ministre i novinare, već kako govori smireno, spojenih prstiju, i prekomerno zahvaljuje Angeli Merkel za sve i svašta. Čitav njihov odnos može, međutim, da se svede na jedno: Kosovo