Godinu dana beogradske vlasti

12.jun 2019. Radoslav Ćebić

Doktore, kako je to biti gradonačelnik?

Jednog kandidata za doktora, Sinišu Malog, optuženog da je plagirao svoj doktorat, zamenio je na mestu gradonačelnika Beograda pravi doktor – Zoran Radojičić. I lekar i doktor nauka. Zašto je ovaj dečji hirurg i urolog, direktor Tiršove klinike i "lekar bez mrlje u karijeri" ušao u vlast sa ljudima sa kojima ugledni ljudi – a, tu, valjda, još uvek spadaju lekari – ne žele u istoj prostoriji da borave, a kamoli da sede za istim stolom, još uvek nije sasvim jasno. Nekompetetni gradski arhitekta Milutin Folić zamenjen je Markom Stojčićem, što je Folić ocenio kako je "obezbeđen kontinuitet". Nepoznatu zaštitnicu građana grada Beograda zamenio je još nepoznatiji zaštitnik. Samo dve stvari su potpuno nepromenjive: večiti operativac Goran Vesić na mestu zamenika gradonačelnika i njegova sveznajuća i sverešiva logoreja, kao i neprekinuto uništavanje Beograda. Pardon, to su već tri konstante

VREME vanredni brojevi od 27. mart – 26. jun 1999

PRILOG KULTURI SEĆANJA: Ratno Vreme

Smatramo da je naša obaveza da u danima rata, u kome se zemlja našla zbog napada NATO snaga, građane što brže, kvalitetnije i potpunije informišemo o događajima u zemlji i svetu (iz saopštenja Redakcije Vremena 2. marta 1999) Ovde ponavljamo noseće tekstove iz ratnih brojeva Vremena objavljenih od 27. mart – 26. jun 1999. u vreme kada je na snazi bila cenzura štampe.

Vreme solidarnosti – Srbija u kandžama izvršitelja

Rat države protiv sopstvenih građana

Dobrila Petrović, penzionerka deložirana iz svog stana u Njegoševoj ulici, na Vračaru, u Beogradu, u jesen 2017. godine, sa ćerkom i dvoje unučadi od 2 i 6 godina, prinuđena je da po svoj prilici do kraja života dve trećine svoje penzije od 40.000 dinara isplaćuje izvršiteljki Mirjani Dimitrijević, poznatoj po svom surovom a i isplativom pristupu. Na pitanje Dobrile da li država može da joj pomogne, Gradski sekretar za socijalnu zaštitu Nataša Stanisavljević odgovorila je: "Smestite se u prihvatilište za odrasla lica, decu dajte u Zvečansku u centar za nezbrinutu decu, a majka dece nek se snađe"

Intervju – Akademik Dušan Teodorović, profesor Saobraćajnog fakulteta

15.maj 2019. Zora Drčelić

Moraćemo sve ispočetka

"Ljudi iz Saveza za Srbiju koji su preuzeli proteste moraju da se zapitaju zbog čega januarsku kolonu mokrih nogu počinje da zamenjuje jedan mali šator. Da li se neko oseća odgovornim zbog toga? Moram, s druge strane, da kažem da svi mi još nismo našli čarobnu formulu kako da se skloni Vučić i napravi normalnije društvo. Protesti proteklih pet meseci ga jesu uzdrmali, ali to je sve"

Lični stav

08.maj 2019. Jelena Đorđević

Praznina i tišina

Uništavanje centra Beograda ima snažno simboličko značenje – ukinuti političke neistomišljenike i ukinuti one kulturne obrasce i načine ponašanja koji se ne uklapaju u jednoglasno klicanje. Populistički credo po kome je jednoumlje sine qua non "dobre vladavine" pored mnogih drugih praksi sprovodi se u život rušenjem, zatvaranjem ulica, ukidanjem saobraćaja, devastacijom parkova, fizičkim uništavanjem tragova prošlosti i životvornosti "kruga dvojke"

Komičari u politici

Smejte se, smejte

Kao što političari mogu da postanu komični, tako i komičari mogu da postanu političari. Razlika je u tome što su komični političari nehotično komični i po pravilu padaju sa vlasti, dok su komičari širom sveta pokazali da znaju kako da dođu na vlast

Intervju – Dejan Popović, akademik

24.april 2019. Jelena Jorgačević

Vožnja dronom po Beogradu

"Mi i danas imamo istaknute stručnjake u akademiji, a svakako i u dijaspori, koji bi mogli mnogo toga da projektuju, ali nema ko da to napravi, jer nema ko da donese odluku da idemo tim putem i da se oslonimo na srpsku pamet. Zašto? Između ostalog i zato što se uvek javi ono čuveno, da prevedem na crnogorski, ‘A đe sam tu ja?’"

Istraživanje – Građani i Evropska unija

24.april 2019. Milan Milošević

Žuti prsluci protiv Kuće Stark

Šta Evropljani zapravo žele na izborima za Evropski parlament? Da li će Evropa skliznuti u populističko-nacionalističku "noćnu moru" ukoliko proevropske partije ne dobiju veliku podršku za evropsku stvar? Kakav je uticaj "žutih prsluka" u Francuskoj, koji predstavljaju novo lice političke pobune i besa i da li se evropski politički sistem pretvara u nepredvidivo borbeno polje

Portret savremenika – Miroslav Lazanski

17.april 2019. Slobodan Georgijev

Naš čovek u Moskvi

Vučić nije nikada pokazivao da je neki poseban poštovalac novinarstva Miroslava Lazanskog. U njemu kao da je video nešto drugo; deluje da je procenio da Lazanski zastupa ono krilo društva koje ima podršku Rusije i da ga je kao takvog bolje imati kraj sebe. Čini se da su se lako razumeli

Električni automobili

10.april 2019. Slobodan Bubnjević

Budućnost na punjaču

Elektromobili još uvek čine samo 0,4 odsto globalnog tržišta. Njihov broj se, međutim, udesetostručio za samo nekoliko godina. Ogromna ulaganja tradicionalnih automobilskih giganata u razvoj električnih automobila jasan su pokazatelj u kom pravcu se kreće auto-industrija

Pozorište

27.mart 2019. Teofil Pančić

Novi »ženski« talas

Tri intrigantne domaće praizvedbe pokazuju da su ne samo spisateljice, nego i rediteljke i glumice danas u samom središtu srpskog teatra, ili bar njegovog kreativno hrabrijeg dela

Oživljavanje DS-a

06.mart 2019. Zora Drčelić

Poslednja šansa za opoziciju

Da sutra sa vlasti ode Aleksandar Vučić i konačno se dogodi čuveni 6. oktobar, kako će izgledati 7. oktobar? Ko će raditi na onome što od države bude ostalo, ostane li išta? To je, bar tako izgleda, na dosta fragilnom opozicionom delu političkog spektra Srbije konačno definisano kao najvažnije pitanje. Zato su u jeku radovi na pregrupisavanju, ukrupnjavanju ali i formiranju stranaka, registrovanju udruženja. Aktuelna je teza da bi neke nove političare, zašto ne i nove lidere, mogli da iznedre i protesti koji se proteklih meseci i nedelja održavaju po celoj Srbiji. S druge strane, za 7. oktobar se spremaju i neki od onih koji su 2000. preuzeli sistem od Slobodana Miloševića. Tada nisu uspeli da ga demontiraju i naprave državu. Sada ipak imaju malo više iskustva. Ovo im je druga i verovatno – poslednja šansa

Lični stav

06.mart 2019. Dr Ivan Stijepović

Zakon o (suvišnoj) nauci

Glavni problem nastao nakon predstavljanja Nacrta zakona o nauci jeste novo degradiranje nauke, pre svega univerziteta, tj. celokupnog visokog obrazovanja, i to uglavnom preko leđa mladih naučnika

Intervju – Agnješka Holand, rediteljka

27.februar 2019. Marina Richter

Genocid kao državna tajna

"Ugledni zapadni intelektualci i umetnici oduvek su osećali bliskost sa komunizmom. Džordž Orvel kaže u mome filmu: ‘Potrebna nam je nada. Možda prave greške, ali je to vrsta projekta koja je, s obzirom na okolnosti, verovatno najbolja’"

Intervju – Goran Bogdan, glumac, predsednik žirija Festa

20.februar 2019. Zoran Janković

Dosta više, nismo marva

"Čovjek koji se dovede do stanja apatije refleksno pokušava održati neku iluziju rasta, nade, napretka. A kada mu je to oduzeto, on pokušava radi iluzije ono jedino što mu preostaje, a to je unižavanje oglednih primjera koji štrče iznad njega. To stvara jednu rušilačku nehumanu atmosferu, u kojoj se sve moralno-etičke vrijednosti brkaju i u tom kaosu, u toj močvari, teško je realno sagledati stvari"

Kultura i država

20.februar 2019. Sonja Ćirić

Biram koga hoću

Da li je upravo izabrani novi saziv Nacionalnog saveta za kulturu najava gašenja njegove inicijalne funkcije: razvoja kulture

TV manijak

20.februar 2019. Dragan Ilić

Veseli egzorcista

Potpuno je neverovatno da bilo koje regulatorno telo, uključujući policiju, ili lekarsku komoru, ministarstvo zdravlja, pa ako hoćete i SPC, dopuštaju da se na televiziji sa nacionalnom frekvencijom iz dana u dan, dakle sistematski, promoviše nadrilekarstvo

Izborna kampanja pre raspisivanja izbora

13.februar 2019. Radmilo Marković

Ogoljavanje narodne bede

Samo jedan pogled na fotografiju na kojoj predsednik sedi za stolom i ruča sa radnicima razbija Vučićevu ružičastu stvarnost više nego tabaci teksta: Vučić jede pasulj i kupus salatu i ima jedno parče hleba. Radnici za stolom imaju i pasulj i kupus salatu, ali i gotovo celu veknu hleba, svaki od njih. Mogu biti samo dva zaključka: da radnici mnogo vole hleb ili da znaju da će to biti jedino što će pojesti tog dana