Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset izgubljenih godina (1)

01.јул 2009. Priredio: Milan Milošević

Odgovori čitalaca »Vremena«

"Zar je išta od toga važno naposletku svega?", piše naš čitalac Branislav Poledica u odgovoru na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda. Većina čitalaca koji su se odazvali na tu anketu, međutim ne misli tako i upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Od mnogih obimnih pisama koja su stigla u redakciju "Vremena", u našem štampanom izdanju, za početak, biramo dve lične ispovesti, zato što one upečatljivo i autentično, bolje od svake analize, govore o drami tog vremena. To su delovi dirljivog dnevnika naše čitateljke Kose Pakuševskij o danima koji teku i nose strepnje, rastanke, bolesti, oskudicu i poneku radost u smutnim vremenima; i beleška Gorana Vladisavljevića o tome kako je njegov otac jednom, 1987, došao kući sa posla i rekao: "Sutra vozim Slobodana Miloševića u Grčku!", i kako su šest godina kasnije u Japanu pomešali prezime Milošević i Vasiljević. Nastavak u sledećem broju "Vremena". Širi izvodi iz sadržaja ankete dostupni su na ovom linku
(Povezani članci (sa strane) – "Vox populi")

Bratski biznis

01.јул 2009. Dimitrije Boarov

Ruska posla u Srbiji

Ambasador Konuzin je već u novinarskim krugovima Beograda a i šire stekao glas čoveka koji, posebno u neformalnim kontaktima, nepažljivo troši neumesne ocene i procene, a ne libi se ni tihih pretnji, te gotovo imperijalne arogancije – što nameće utisak da je tako razumeo priče da to rade i drugi ambasadori velikih zemalja u Beogradu

Cincari – dva i po veka rasejanja

01.јул 2009. Zorica Janković

Moskopoljski argonauti

"U doba kada su ostali balkanski narodi razvili nacionalni korpus i definisali nacije, Cincari su kao manja etnička grupa hrišćanske vere učestvovali u nacionalnim pokretima drugih, bliskih, naroda" (Dušan Popović)

Legende o Majklu Džeksonu

01.јул 2009. Marija Vidić

Crno-beli svet lažnog Petra Pana

Pet dana pošto je Majkl Džekson umro, imamo sve elemente zapleta ravnog serijama kao što je "Dinastija": počela je otimačina oko njegove imovine, kroz internet je prostrujao audio-snimak poziva Hitnoj pomoći koji je obavio neko ko se nalazio uz pevača na samrti, Džeksonov lični lekar koji je izvršio nestručnu reanimaciju izbegava porodicu i medije, a policija ga je saslušala kako bi saznala šta je sve od lekova davao svom pacijentu

Turisti iz Srbije u Hrvatskoj

01.јул 2009. Jelena Jorgačević

Kad sused pozove

Ove sezone biće 11 odsto više turista iz Srbije na hrvatskom primorju, uz porast noćenja za 28 odsto. To je jedan odsto od ukupnog broja onih koji letuju u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici. Šta statistika i procene prećutkuju

"Vreme" na derbiju Četvrte švedske lige

01.јул 2009. Vladimir Stanković

Bosanci protiv Kurda, u Norčepingu

Tim u kome većinu čine bosanske izbeglice na početku drugog kruga prvenstva ima 10 bodova prednosti i na pragu je najvećeg uspeha, plasmana u Treću ligu, što raduje nemalu izbegličku koloniju okupljenu oko kluba, ali nameće i brige jer će trebati više para

Svinjski grip

01.јул 2009. Jasmina Lazić

Bez poljubaca, molim

"Naš uspeh u borbi protiv ove bolesti zavisi od toga koliko smo, kao društvo, solidarni i koliko smo spremni da prihvatimo ‘izazov’ – da sačuvamo svoj i živote ljudi oko nas"

Vreme uspeha

24.јун 2009. Redakcija Vremena

Biznis

Privreda i građani su krajem maja dugovali bankama 1.277 milijardi dinara, a zaduženost kreditima po stanovniku iznosila je 570 evra

Organizovani kriminal

24.јун 2009. Miloš Vasić

Uloga carine u primicanju Evropi

Od početne i tradicionalne svrhe carine – ubiranja prihoda za državu ili feudalca – u današnje vreme došlo se do podjednako značajne, ako ne i značajnije uloge: carina je sve više sastavni i neizbežni deo integralne kontrole granice kao dela borbe protiv prekograničnog organizovanog kriminala, terorizma, pranja novca, ali u zaštiti zdravlja i opšte bezbednosti

Kultura sećanja – Gazimestan 28. juna 1989

Dvadeset pitanja o dvadeset izgubljenih godina

Prošlo je dvadeset godina otkako je Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. juna 1989. na milionskom mitingu povodom šeststote godišnjice Kosovskog boja aklamovan za srpskog vođu; više od dvadeset tri godine otkako je 24. aprila 1987. u Kosovu Polju izrekao rečenicu: "Niko ne sme da bije narod"; deset godina otkako je, posle bombardovanja Srbije 1999. i potpisivanja Kumanovskog sporazuma, narodu "čestitao mir"; još malo pa devet godina od njegovog pada s vlasti; osam godina od njegovog izručenja Haškom sudu; više od tri godine od njegove smrti u ćeliji Haškog tribunala 11. marta 2006; a još malo pa godinu dana od potpisivanja DS–SPS Deklaracije o političkom pomirenju i zajedničkoj odgovornosti za ostvarivanje vizije Srbije kao demokratske, slobodne, celovite, ekonomski i kulturno razvijene i socijalno pravedne zemlje... Procenjujemo da su se strasti dovoljno smirile da bi se razložno govorilo o udesu koji je zahvatio milione ljudi i ostavio pečat na generacijama. Redakcija "Vremena" bi rado objavila gledišta čitalaca o zbivanjima u protekle dve decenije povezanim s njegovom vladavinom

Bečki pozorišni festival

Kafkijansko oko

Ovogodišnji Bečki pozorišni festival okupio je 39 predstava iz 27 zemalja sveta. Ovoj statističkoj bujnosti odgovara zanimljiv izbor međusobno ekstremno različitih pozorišnih formi, od klasičnog izraza Petera Štajna do samovoljnog modernizma Robera Lepaža

Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu, 28. jun 1989.

24.јун 2009. Redakcija Vremena

O Srbima, bitkama i Jugoslaviji

Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti

Vreme uspeha

17.јун 2009.  

Biznis

Deficit u robnoj razmeni Srbije sa inostranstvom u 2001. vredeo je 2,8 milijardi evra, a prošle godine 8,2 milijarde evra

Slučaj Bitići

17.јун 2009. Tatjana Tagirov

Zavet ćutanja

Tužilaštvo za ratne zločine i sudsko veće u postupku barataju s činjenicama i dokazima koji su im dostupni, a svedoci se drže "zaveta ćutanja" koji im ne skida ni Milorad Ulemek Legija, niti MUP Srbije