
Komentar
Dobrodošli na Europrajd: Svi u šetnju!
Na Vučićevo licemerje, crkvenu militarizaciju vere i marš putinofilne desnice postoji samo jedan odgovor: što masovnija poseta događaja u okviru Europrajda, a pogotovu Parade 17. septembra
Na Vučićevo licemerje, crkvenu militarizaciju vere i marš putinofilne desnice postoji samo jedan odgovor: što masovnija poseta događaja u okviru Europrajda, a pogotovu Parade 17. septembra
Iz obraćanja predsednika Srbije iz Abu Dabija građani Srbije su saznali da je solvetnost države ugrožena, ali da su tu prijateljski Ujedinjeni Arapski Emirati da priteknu u pomoć sa jednom milijardom evra po kamatnoj stopi od „samo“ 3 odsto
Zapaljivim, doduše pre svega domaćoj javnosti upućenim, izjavama da „Srbija neće nemo posmatrati nove pogrome na Kosovu“, niti Srba bilo gde, naoružavanjem sa svih strana sveta, naglašenim balansiranjem između Rusije i Zapada, u „ratnim uslovima“ u Evropi vlast u Beogradu je sama zapadnim stratezima pružila argumente da mogu da posmatraju Srbiju kao potencijalnu opasnost po jedinstveni zapadni front
Ako je pre mesec dana izgledalo da se sa severa Kosova oseća miris baruta, sada sve izgleda “u redu”, putuje se, trguje i izgleda kao da je kupljeno neko vreme, bar do 31. oktobra ove godine, kada je poslednji rok da Srbi sa Kosova promene registarske tablice i da se uđe u dalju fazu “normalizacije odnosa”
Bošku Obradoviću i njegovoj desničarskoj braći dato je da „izginu braneći Kosovo“ u centru Beograda pokazujući mrskom Zapadu srednji prst propagiranjnem najprizemnijih strasti i predrasuda
Ako je pre mesec dana izgledalo da se sa severa Kosova oseća miris baruta, mesec dana kasnije sve izgleda “u redu”, putuje se, trguje i izgleda kao da je kupljeno neko vreme, bar do 31. oktobra ove godine, kada je poslednji rok da Srbi sa Kosova promene registarske tablice i da se uđe u dalju fazu “normalizacije odnosa”
Premijerka Srbije je na početku svoje posete severu Kosova isticala mir, stabilnost, budući prosperitet Srba na Kosovu, mudrost i hrabrost predsednika Vučića i da se na Kosovu oseća kao „svoj na svome“. Iako ništa novo rekla nije, sama njena poseta doprinosi deeskalaciji napete situacije između Beograda i Prištine i smirivanju Srba sa Kosova
Jens Pletner ne misli da je njegov posao da protivureči svojim šefovima, već da ih ohrabruje u njihovim ubeđenjima i pruža im najbolju moguću podršku u sprovođenju njihove politike. A stav kancelara Nemačke Olafa Šolca je poznat: Srbija treba da prizna nezavisnost Kosova
Evropska perspektiva Zapadnog Balkana postala je realnost, poručili su Emanuel Makron i Olaf Šolc predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Ali, moraće da pokaže maksimalnu odlučnost i spremnost da donosi teške odluke, jer evropske perspektive nema bez normalizacije odnosa "Srbije i Kosova"
Vrela suša ovog leta pretvara u oblak prašine ranije već dobrano potkopana dva stuba evropske države blagostanja – jeftinu energiju i jeftinu hranu. Vodeća lica evropske upravljačke elite, zagubljena u magli rata na istoku Evrope, nisu u stanju da reše taj fundamentalni problem, čijem nastanku su doprinela. A politička klima je možda ćudljiva: vrelo leto, tmurna jesen, zima nezadovoljstva
Zbog agresije Rusije na Ukrajinu došlo je do nezabeleženih obećanja povećanja i konkretnih povećanja vojnih budžeta. Vojna, odnosno borbena avijacija, bitna je čovečanstvu kako zbog činjenice da se radi o najbitnijem vidu oružanih snaga u modernom ratovanju, tako zbog još važnije činjenice – da najviše tehnologija razvijenih za vojnu upotrebu kad-tad dođe i do civilstva
U utorak 5. jula 2022. godine, u danu nastanka ovog teksta, Demokratska Narodna Republika Alžir obeležila je 60. godišnjicu nezavisnosti. Ovaj veliki jubilej prilika je da se osvrnemo na istoriju, ali i na nešto recentniju prošlost u nastojanju da sagledamo ne samo razvojni put već i današnje perspektive modernog Alžira
Renesansa Emanuela Makrona doživela je debakl na parlamentarnim izborima i neće moći da obezbedi apsolutnu većinu u parlamentu. Uprkos svim istraživanjima javnog mnjenja, zapravo je renesansu doživelo desno Nacionalno okupljanje Marin le Pen, a znatno je ojačala i radikalna levica
Evropska komisija dala je preporuku da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Gruzija, koja je na istom talasu kada i Ukrajina i Moldavija tražila da dobije status kandidata, će morati da sačeka i još neko vreme se zadovolji retoričkom posvećenošću „perspektivi članstva“
Reakcija zamenika predsednika Saveta za nacionalnu bezbednost Rusije na posetu evropske trojke Kijevu govori o krahu komunikacije na relaciji Moskva-Zapad i eskalaciji ratobornih odnosa koja je još dalkeo od svog vrhunca
Nemački kancelar Olaf Šolc stiže u Beograd dobro krijući u koferu štap i šargarepu, sa očekivanjem da Srbija odabere nešto sa širokog stola sankcija protiv Rusije koje je uvela EU. Aleksandar Vučić se i dalje opire, ali dobro zna koju će stranu izabrati ako bude prinuđen
“Putin je u svojoj kriminalnoj gluposti poklonio SAD najveći poklon koji su mogle samo da požele. On je gurnuo Evropu duboko u džep Amerike. Ojačao je atlantski sistem u kome SAD daju naređenja, a Evropa se ćutke pokorava. Putin je ispunio tu želju SAD. Što se tiče Kine, Kinezi sede sa strane. Odbijaju da uđu i pokušaju da olakšaju pregovore, na sličan način kao i SAD, samo što je pozicija SAD još gora jer SAD potkopavaju pregovore”
“Putin je u svojoj kriminalnoj gluposti poklonio SAD najveći poklon koji su mogle samo da požele. On je gurnuo Evropu duboko u džep Amerike. Ojačao je atlantski sistem u kome SAD daju naređenja, a Evropa se ćutke pokorava. Putin je ispunio tu želju SAD. Što se tiče Kine, Kinezi sede sa strane. Odbijaju da uđu i pokušaju da olakšaju pregovore, na sličan način kao i SAD, samo što je pozicija SAD još gora jer SAD potkopavaju pregovore”
Stav Pariza je da Ukrajini ne treba stvarati lažne nade o brzom članstvu u Evropskoj uniji, kako generacije Ukrajinaca ne bi bile razočarane. Kao alternativu nudi ulazak u Evropsku političku zajednicu koju predsednik Francuske Emanuel Makron predlaže kao alternativu ili čekaonicu, zavisi od tumačenja, punopravnom članstvu u EU
Uoči posete Zapadnom Balkanu predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel predstavio je svoju ideju za „reformu politike proširenja“. Proces bi, po njemu, trebalo da bude "sektorski, postepen i reverzibilan". Detalji bi mogli da budu poznati nakon sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana 23. juna u Briselu
Na svakom koraku sreće se “izbeglički pogled”, mešavina izgubljenosti, straha, očaja, uvek i svuda isti, i kod izbeglica iz jugoslovenskih ratova, i onih iz Afrike i Azije i kod onih koji su izbegli iz Ukrajine. To je pogled na koji se čovek nikada ne može navići, koliko god ga puta sreo u životu
Nakon diplomatske kanonade Nemačke, Vučićeve posete Berlinu i najave dolaska kancelara Šolca u Beograd, javnost i dalje ne zna kakve se mere očekuju od Srbije i dokle je Vučić spreman da ide. Jasna je samo poruka da “nema sedenja na dve stolice”, ali Vučić izgleda misli da još može da kupuje vreme i izbegava sankcije protiv Rusije
Eventualno uvođenje sankcija Rusiji ne bi za naprednjačku Srbiju bila nikakva istorijska prekretnica, već samo otpočinjanje nove igre mešetarenja i odugovlačenja sa ciljem da se Srbija nikako isuviše ne približi standardima Evropske unije, jer bi to bio kraj vlasti Aleksandra Vučića
Za razliku od prošle godine kada je centralnoj ceremoniji povodom Dana Evrope prisustvovao predsednik Srbije, ove godine zamenila ga je predsednica Vlade u tehničkom mandatu. Ana Brnabić ocenila je da je Srbija postigla iskorak na svim poljima procesa evropskih integracija i da je Evropa Srbiji važnija nego ikad
Mnogi Kragujevčani smatraju da je najavom proizvodnje električnog automobila izbegnut “katastrofičan scenario”, jer Fijat sada mesečno radi samo tri do četiri dana, a sve ostale dane zaposleni provode na plaćenom odsustvu. Tokom prošle godine radnici su u fabrici bili samo 50 dana, dok su od početka godine do 8. marta, kada su se vratili u proizvodne hale, imali sedam radnih dana
Pre pet godina protiv Marin le Pen se formirao “republikanski front” u kojem su se okupile maltene sve političke snage kako bi sprečile njenu pobedu, pa je Makron uspeo da pobedi sa 64 odsto glasova. Ovoga puta je izvesno da takve pobede neće biti, jer je Makron uspeo da svojom vladavinom kao “predsednik bogatih” frustrira ogroman broj birača. Iako u ovom trenutku Makron po istraživanjima ima prednost, klatno može lako da se okrene protiv njega i s najbeznačajnijim povodom