50 finala Kupa šampiona

01.јун 2005. Vladimir Stanković

Najlepši fudbal

"Fudbal nije pitanje života i smrti, već nešto mnogo ozbiljnije", rekao je jednom davno Bil Šenkli, jedna od Liverpulovih trenerskih legendi

Intervju - Božo Koprivica, esejista

01.јун 2005. Nebojša Grujičić

Ne duže od sna

Volim da utakmice gledam sam, ali ovoga puta da ne bih propustio početak, ušao sam u Partizanov kafić u Hali Pionir. Kroz čitav ciklus takmičenja navijao sam za Liverpul. Utakmicu sam gledao u društvu sa Sašom Danilovićem, žestokim navijačem Milana. Dakle, imao sam dostojnog protivnika. Posle drugog Krespovog gola, trećeg za Milan, njegova euforija i navijačko podbadanje počeli su da me nerviraju

Reč o delu - Milan–Liverpul, Finale kupa šampiona

01.јун 2005. Muharem Bazdulj

Čudo u Stambolu

Ovih šest Liverpulovih minuta su kao najljepši stih neke dobre duge pjesme, kao onaj Odnov iz Nema promjene mjesta, ono – niti ide nit' svog sina šalje. Takav stih pravi pjesnik neće nikad staviti na sami kraj – znaju to Borhes i Evaristo Karijego. Poanta je stvar proze, ne poezije. Poanta u zadnjem stihu djelo je talenta, poanta koja se skrije negdje ranije – to je djelo genija

Finale i poezija

01.јун 2005. Muharem Bazdulj

Fudbal kao kulturna činjenica

"Umetnost je aristokratska do srži u kostima kao feudalni knez. Ona je poricanje jednakosti i obožavanje višosti. Ona je pitanje dara, ili čak genija, odnosno prvenstva, istaknutosti, jedinosti…", zapisao je Gombrovič. Vredi to za svaku umetnost. I za fudbal kao umetnost

Evrosong 2005.

27.мај 2005. Tamara Skrozza

Koncert za dijasporu i mobilni

Prenos iz Beograda bio je smiren preko svake mere, više nalik prenosu skijaških skokova ili takmičenja u brzom klizanju. S druge strane, podgorički voditelj je bezbroj puta ponavljao apel dijaspori da se "prebaci na svoje domaće kanale gde može da vidi brojeve na koje će glasati za naše momke"

Terapeutsko kloniranje

25.мај 2005. Slobodan Bubnjević

Veliki mali embrion

Malo ko u naučnoj zajednici sumnja da je strah od kloniranja ljudi neopravdan. Međutim, odustajanje od terapeutskog kloniranja koje može izlečiti milione bolesnika, samo zbog straha od ljudskih klonova, bilo bi ravno odbijanju da se upotrebljava električna struja zato što se koristi i za električnu stolicu

Španija

25.мај 2005. Vladimir Stanković

ETA – ostav oružja

Uz podršku svih parlamentarnih stranaka, osim Narodne partije, premijer Hoze Luis Sapatero i PSOE predložili su razgovor sa baskijskom separatističkom organizacijom uz uslov da obustavi sve terorističke aktivnosti

Nemirni Uzbekistan

25.мај 2005. Boris Varga

„Zeleni“ strah

Krvave demonstracije u Uzbekistanu zaustavile su delimično domino-efekat šarenih revolucija na postsovjetskim prostorima

Film

25.мај 2005. Ivan Jević

Sila među nama

Ratovi zvezdaEpizoda III: Osveta Sita
Uloge: Juan Mekgregor, Hejden Kristensen, Natali Portman, Ijan Mekdermid, Samjuel L. Džekson, Kristofer Li, Džimi Smits
Režija: Džordž Lukas

Intervju - Ugo Vlaisavljević, filozof

25.мај 2005. Ivan Milenković

Rat kao kulturni događaj

"Smatram neproduktivnim uticaj takozvanih nezavisnih intelektualaca koji u stvari ne nude nova sredstva i obrasce analize. U krajnjoj liniji oni veličaju sami sebe u svojoj ‘lejepoj duši’ i užasnuti su ružnom političkom stvarnošću. Mislim da je neophodno obezbediti mogućnost produktivnog razgovora sa svim političkim protivnicima"

Intervju - dr Igor Graovac, hrvatski istoričar

25.мај 2005. Tatjana Tagirov

O krivotvorenju istorijskih činjenica

"Prve mirovine pripadnicima četničkog pokreta isplaćivala je od sredine 1942. NDH, smatrajući kako obiteljima poginulih vojnika ‘savezničkih vojski’ NDH ‘pripada javna društvena skrb’, ako su pripadali, a jesu, ‘oružanima protukomunističkim družinama’ i sudjelovali skupno, a jesu, u aktivnostima s oružanim snagama NDH"

Privatizacija naftne industrije

25.мај 2005. Sijka Pištolova

Favorit sa istoka

Uticaj Međunarodnog monetarnog fonda i Srpske pravoslavne crkve na poslove NIS-a i način privatizacije javnog preduzeća

Skupština EBRD-a u Beogradu

25.мај 2005. Dimitrije Boarov

Uspešni bankarski vašar

Bankarska fešta u Beogradu imala je i, davno pripremljenu, poslovnu dimenziju. EBRD i Evropska investiciona banka domaćine su "častili" paketom povoljnih kredita u zbirnom iznosu od oko 250 miliona evra

Vreme izazova - tribina

18.мај 2005. Redakcija Vremena

Ima li Evropljana u srpskoj administraciji

Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Život i misao Ksenije Atanasijević (3)

18.мај 2005. Slobodanka Ast

Od progona do priznanja

Monografija Ljiljane Vuletić o "genijalnoj Kseniji Atanasijević i njenom katastrofalnom dobu" priča je o našoj prvoj univerzitetskoj nastavnici, ali i o nama i našim elitama