Knjige – Tri ruske priče
Kako preživeti stvarnost
Dovlatov, Stogoff i Sorokin na literarno briljantan način „transcendiraju" neveselu (da li samo?) rusku stvarnost jučerašnjice, današnjice i sutrašnjice
Dovlatov, Stogoff i Sorokin na literarno briljantan način „transcendiraju" neveselu (da li samo?) rusku stvarnost jučerašnjice, današnjice i sutrašnjice
Tobožnji jezički kriterijum razlikovanja među Srbima, Hrvatima, Bošnjacima i Crnogorcima je mekgafin, izmišljotak, jeftina varka, puko ništa. Ili tačnije, on je neka vrsta lozinke
Izveštaj o trgovini organima prošao je kroz burnu raspravu u Strazburu, ali to još ne znači da smo bliže istini o stradanju kidnapovanih kosovskih Srba
Priča o tome kako je švedskog premijera Ulofa Palmea ubila Udba nije potrajala ni dan-dva. S obzirom na to od koga je potekla, nije ni čudo. Iza svega toga mogu se nazreti manevri različitih frakcija bivše ustaške emigracije, ali i bivših operativaca Državne bezbednosti
"Gotovo nikada ne prođe cela godina a da se u medijima ne pojavi priča o monstruoznim stvorenjima koje navodno niko ne razume, niti može da ih identifikuje"
Policija očekuje da joj kafedžije i domaćini-amateri priznaju kako su upravo ispratili pijanog vozača, mi kafanski umetnici ostadosmo neobuhvaćeni, nedostojni kao da smo sudije
"Dosta su mi dva mandata"; VREME 1045
Za razliku od standardnog formata Člana 9. Zakona o akcizama kojim se određuje visina akciza na goriva po grupama – benzin, dizel, tečni naftni gas…, u poslednjoj izmeni Zakona o akcizama propisane su različite akcize unutar iste grupe derivata: akcize za "neevro" goriva koje proizvodi NIS sada su niže od akciza na goriva sa "evro" prefiksom – za dizel dva, a za benzin četiri i po dinara. O čemu je reč, o monopolu koji je, kao, ukinut, ili (samo) o "tetošenju" kompanije-mezimčeta
Vesli Klark hteo je da baci na Srbiju razornu bombu, koja može da uništi prostor veličine četiri fudbalska igrališta, Toni Bler tražio je kopnenu intervenciju, Gerhard Šreder da se pojača kampanja dezinformisanja. Kako je zapravo vođen "mali rat Medlin Olbrajt" protiv Srbije 1999? Kako se pretilo i lagalo u magli rata? O pozadini događaja koji su pratili bombardovanje Srbije 1999. godine savetnik britanskog premijera Tonija Blera Alister Kembel piše u svom dnveniku koji objavljuje "Hačinson", čije delove prenosi britanski "Gardijan". Kako izgleda s decenijom zakašnjenja objavljen dnevnik spin doktora spram tekstova koje smo objavili pod bombama
U Holandiji, zemlji sa 16.000.000 stanovnika, godišnje se izrekne oko 40.000 kazni društveno korisnog rada i drugih alternativnih mera. U Srbiji, sa upola manje stanovnika, takvih kazni je od početka aktivnog sprovođenja ovih mera 2008. izrečeno za oko 200 lica. Zatvori su postali skupi i pretrpani, ali i uz dobar zakon to stanje se menja usporeno
Hiljadu devetsto četrdeset pete došli su ljudi sa dva kamiona i sve odneli. Pozlaćena slova sa ograde cepali su popevši se na merdevine
"Šta će biti parola na izborima"; VREME 1045
Dvadesetogodišnja devojka, čedo domaće bluz-scene, može postati od onih po kojima će nas znati u svetu
"Pre ulaska u zgradu Vlade niko od nas, sem Nebojše Čovića, nije znao šta je vlast niti kako izgleda zgrada Vlade. Svi mi smo bili ljudi koji nikad u životu tamo nisu ušli, jednako bi bilo da smo ušli u zgradu francuske vlade – i nju smo svi videli tek spolja, tek fasadu, sa ulice", kaže danas Žarko Korać, jedan od potpredsednika ondašnje vlade
"Pravo, kako to ide u svetu, jeste samo pitanje među onima koji su podjednako moćni – dok jaki rade šta mogu, a slabi trpe šta moraju." (Tukidid)
"Mirni bombarder"; VREME 1045
Cela operacija "liberalizacije tržišta derivata" u Srbiji se vodi tako da se građanstvu zapravo ogadi svaka liberalizacija i da im se smuči od svake "evropske direktive"
"Ovo je nacionalni teatar, a ne sindikalni ili partijski, u njemu treba raditi, menjati rđave navike i popravljati greške većom brzinom od one kojom smo ih stvarali"
Zbirke priča Lamije Begagić i Tanje Mravak kao da povezuje tihi weltschmerz života na potmulo nezadovoljavajućem "repeatu"
Neće se dopasti svima sve moje izjave, neko me zove Džekom Drvosekom, neko smatra da progonim pripadnike seksualne manjine, neko smatra da ne volim Rome. Uvek kažem – dajte malo vremena. Danas imamo 120 romske dece koja idu u školu, a do juče nisu išla. Imaju zdravstvene knjižice, knjige, neki laptope. Radimo na tome, sada će neki od njih dobiti i stanove, koji su najugroženiji. Šta je bila opcija za njih, šta je neko uradio za njih? Nije kontejner rešenje za život, slažem se, ali da li je rešenje slično naselje koje danas ponovo imate kod Belvila? Neka uđe neko tamo, neka živi sa njima sedam dana, pa neka javi kako je
"Oduvek sam se trudila da crtežom, bojom, tipografijom naglasim emociju u stripu. Volim tu isprepletenost naracije i čiste likovnosti, neprekidno eksperimentisanje i traženje"