img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Dijabolična nedelja

27. jul 2011, 14:37 Dragan Ilić
Copied

Ovih dana, u jednom zemunskom dvorištu, povređen je dečak koji se igrao na košarkaškom igralištu između zgrada. Gotovo istovremeno, nepoznata osoba je napala građevinskog radnika u drugom delu Beograda. U oba slučaja, žrtve su povređene metkom (dijabolom) iz vazdušne puške. Igralište u Zemunu je sada pusto, roditelji su u panici, a deca se igraju u susednom dvorištu. Taj psihopata, ili te psihopate su delimično postigle cilj – u komšiluku je zavladala tišina, jer se pretpostavlja da su ti ludaci reagovali na dečju graju ili buku sa gradilišta.

Ovo univerzalno pravilo avetinjskog mira jeste osećanje koje preovladava velikim delom čovečanstva. Jedan norveški psihopata je uspeo da uz pomoć eksplozivne naprave i automatskog oružja pobije gotovo stotinu ljudi i stvori tu jezivu tišinu od koje se naježite. Za razliku od nepoznatih počinilaca u Beogradu, norveški ludak je uhapšen, priznao je krivicu, skrenuo pažnju na svoj politički manifest i sada očekuje priliku da objasni i promoviše sopstvena uverenja.

Ovaj samozvani norveški arijevac, antikomunista, antiislamista i antidemokrata, navodni branilac hrišćanstva, godinama je pripremao napad sistematično, hladno i precizno, tako da je svetska javnost paralizovana činom koji svojom surovošću nadilazi elementarnu ljudskost. Obučen u policijsku uniformu, nakon eksplozije u centru Osla, Andres Behring Brejvik je došao u kamp na ostrvu Utoja, sabrao decu i počeo da ih ubija.

Mirno se predao policiji.

Kada je napravljen njegov profil i kada je policija shvatila da napadač nije mudžahedin, već norveški hrišćanski fundamentalista, shvatio sam da svet posle ovog događaja nikada neće biti isti. Da podsetim, deca su već postala žrtve terorizma u Beslanu, kada su ih islamski teroristi (Čečeni) držali kao taoce u lokalnoj seoskoj školi. Ta tragedija je pokazala patološku stranu svake terorističke akcije, a Beslan je i danas selo bez dečje graje.

Ovog puta su pobijena deca izabrana namenski, jer su leto provodila u kampu vladajuće laburističke stranke koja promoviše multikulturalizam i toleranciju.

Brejvik je u svom manifestu (od preko 1500 stranica) definisao i trenutak kada je njegov privatni pohod počeo. Bilo je to bombardovanje Srbije 1999. u kojem je učestvovala i Norveška. Tada je po njemu hrišćanska Evropa sprečila hrišćane (Srbe) da proteraju muslimane (Albance) u Albaniju. Pretpostavljam da bi slično razumevanje pokazao i za ubistva muslimana u Bosni. Ovaj norveški psihopata je na najgori mogući način svetu, ali pre svega i nama u Srbiji, pokazao gde u mržnji čovek gubi ljudske osobine. Pobivši decu, Brejvik je ideologiju etničke čistoće doveo do njenog logičnog kraja – do istrebljenja. Takođe, pokazao je Norvežanima (i nama ) da ubice ne moraju biti upadljivo različite od nas, da su u našem komšiluku, da čak i ne kriju svoju mržnju prema onima koji drugačije misle ili izgledaju.

Međutim, mnogo je bolnija činjenica da se ovakav zločin dešava u jednoj od najtolerantnijih demokratija u Evropi. Time se praktično pokazuje i potvrđuje da lek protiv mržnje ne može biti smanjivanje demokratije, već naprotiv, još više demokratije. Ovo su reči premijera Norveške na komemoraciji. Svet je jedan, a deca su žrtve i kada umiru od gladi i rata u Africi, u Gazi, u Izraelu, u Avganistanu, u Bosni ili u Norveškoj. Samo, od danas je bespovratno izgubljena naivnost. Tu naivnost, tu emocionalnu nevinost smo mi na ovim prostorima izgubili sa raspadom SFRJ. Setite se, koliko puta sam čuo kako smo „toliko izmešani, da nema šanse da ponovo udari brat na brata“. Normalnim ljudima je zločin neshvatljiv, to je ona famozna „banalnost zla“ koja nas parališe. To osećanje danas vidim na licima Norvežana, razumem ga i saosećam sa njima. Međutim, tokom TV izveštaja je bilo nekoliko trenutaka koji pokazuju snagu ove nacije. Dok su tekle ceremonije žaljenja, na istom trgu u Oslu sam video parove koji čekaju da se venčaju. Oni nisu želeli da smrt pobedi. Advokat koji brani napadača imao je kancelariju u zgradi koja je oštećena eksplozijom i član je partije čiji je podmladak pobijen. Njegov zadatak će biti da Brejvik dobije fer suđenje. Nema cenjkanja, nema uvredljivog premudrivanja i relativizovanja. Ovo je takođe lekcija za ovdašnje branioce čije su izjave često na granici pristojnosti i digniteta profesije. Preživele žrtve napada i cela zemlja kao da poručuju – pažnja javnosti mora biti usmerena ka žrtvama i njihovim porodicama! Ovo je lekcija koju mi u Srbiji nikada nismo naučili. Fascinirani grozotom zločina zaboravljamo na žrtve, čineći upravo ono što zločinci žele. Bavimo se životima zločinaca, bizarnim detaljima, motivima, biografijama, zaboravljajući suštinu. Norvežani će, naravno, pronaći način da kazne počinioca, ali će pobediti samo ako pobede njegove bolesne ideje.

Zato je važno da otkrijemo ko to puca na decu po beogradskim dvorištima, jer će danas-sutra dijabole zameniti pravom municijom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Letnji festival

03.avgust 2026. Robert Čoban

Hvar: Josipa, ljubav i sloboda

Između zvezda i mora, na Letnjoj pozornici pevala je Josipa. I bilo je čarobno. Biće toga još na Hvar Summer Fest-u

Nagrade

03.avgust 2026. S. Ć.

Četiri nove nagrade za srpske filmove na festivalima van zemlje

Na dva festivala u BiH, prošle nedelje srpski dugometražni filmovi „Izlet“, „Karmadona“ i dokumentarni „Iza osmeha“ osvojili su četiri nagrade

Fest

03.avgust 2026. Sonja Ćirić

Dragan Jeličić: Insistiram da politika ne uđe na FEST

Selektor ovogodišnjeg Festa Dragan Jeličić kaže da je Odbor festivala usvojio program koji im je predložio, i nada se dobrom. Kako bi se to ostvarilo, insistira da se i jedni i drugi ostave politizacije FESTA

59. Bitef

02.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Sa Bitefa je povučena i peta predstava

I argentinska redfiteljka Marina Otero je odlučila da sa predstavom predstava "Ubij me" ne dođe u septembru na Bitef. Da li će Bitef moći da se održi sa samo dve preostale predstave

Festivali u avgustu

02.avgust 2026. S. Ć.

Šta se događa sa Beer festom i Zaječarskom gitarijadom

Još uvek nema najava kompletnog programa i ostalih neophodnih detalja o Beer festu i Zaječarskoj gitarijadi – na primer, da li će ih uopšte biti i u kom obliku

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure