Roman – Doba mjedi
Priča kojoj je dozrelo vreme
Šnajderov roman gustih, tmastih, teških, no nipošto neprohodnih rečenica, za dugo i sporo uživanje, moćan je kao sila Dunava pod senkom tvrđave
Šnajderov roman gustih, tmastih, teških, no nipošto neprohodnih rečenica, za dugo i sporo uživanje, moćan je kao sila Dunava pod senkom tvrđave
Kad ubuduće neko preda mnom bude pomenuo Egejsko more i grčka ostrva, neću više moći da mislim na jutarnje plavetnilo morskog beskraja sa srebrnastim prugama valova, večernje crveno sunce koje umače svoj trbuh u tamniju, modru vodu na zapadu, bela jedra na horizontu, palme, recinu, masline, sir, a da istovremeno ne pomislim na leševe nepoznate dece na belom pesku plaže poređane kao odbačene, velike, mokre lutke. Taj prizor ne mogu i neću nikada da zaboravim. Podseća me na jevrejsku decu u Aušvicu. Znam da to ne može, možda i ne sme da se upoređuje, ali uprkos tome ja želim da uporedim neuporedivo. Ta sirijska, avganistanska, iračka deca su sa poverenjem uhvatila roditelje za ruku i otišla u smrt, baš kao što su jevrejska deca otišla u gasnu komoru. Jedni u vodu, drugi u vatru, svi u preranu smrt
"Banka za matične ćelije sačuvaće najvažnije, najbitnije i najlepše karakteristike srpskog naroda. (...) Ta deca treba da budu srpska deca, sa srpskim genetskim kodom, prošlošću i budućnošću..." (T. Nikolić)
Svega desetak dana otkako je postalo jasno da Srbiju čekaju vanredni parlamentarni izbori, bilo je dovoljno gotovo svim predstavnicima opozicije da pokažu koliko su u suštini obezglavljeni, smušeni, pate od prevelike sujete i nisu baš sigurni šta žele i koliko mogu
U Srbiji i Makedoniji, hiljade policajaca tuže državu za neisplaćene zarade za prekovremeni, noćni i rad tokom državnih i verskih praznika
Behu opšta tišina i tajac, ni vesla se nisu čula, vladika Milutin, iz crnog gumenog čamca, u stojećem stavu, dade komandu, U ime Boga, sad, iz čamca baciše u bršljan okićen stiropor krst, plivači skočiše u vodu, sve se srga vidi ko pobedio
Značaj i uticaj Branka Vučićevića za ovdašnju kulturu mnogo je veći od opusa koji je svojim imenom potpisao
Čuveni roman Žozea Saramaga, koji je inspirisao neke od inicijatora "belih listića", najzad je dostupan na srpskom
Knjiga o burnoj istoriji jednog lista kao ogledalu sistema i države važan je prilog arheologiji znanja o tome ko smo i šta smo, i zašto smo baš ovakvi kakvi smo
Pucnjava i eksplozije su okej, to kad neko nekog nabode na mač, i to je okej. Ako se zakotrlja glava – tim bolje. I glup vic je okej, pod uslovom da je kratak. Ali kad neko priča i pravi se mnogo pametan – e, to je bezveze. Osim što je bezveze, ovaj film je čist marketing, igranje na nostalgiju, na žal za prošlim vremenima i ništa više
Knjiga Jove Anđića Književni vodič kroz Beograd, nedavno objavljena u izdanju Lagune, predstavlja pokušaj da se načini literarna topografija srpske prestonice. Zamišljena kao svojevrstan vodič kroz kulturnu istoriju Beograda tokom poslednja dva veka, ova knjiga govori o životima dvadesetak pisaca čija je sudbina povezana sa Beogradom, beleži mesta na kojima su živeli, radili, provodili vreme i o kojima su pisali. Književnici čiji se trag Beogradom u ovom Književnom vodiču prati jesu Dositej Obradović, Ðura Jakšić, Jovan Jovanović Zmaj, Stevan Sremac, Janko Veselinović, Branislav Nušić, Borisav Stanković, Isidora Sekulić, Milica Jakovljević Mirjam, Stanislav Vinaver, Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Rastko Petrović, Branko Ćopić, Dobrica Ćosić, Dušan Radović, Slobodan Marković, Milorad Pavić, Aleksandar Popović, Borislav Pekić, Svetlana Velmar Janković, Branko Miljković, Danilo Kiš i Momo Kapor. Namenjen široj čitalačkoj publici, Književni vodič kroz Beograd je pitko i informativno pisan i bogato ilustrovan fotografijama i mapama, kao i odlomcima iz književnih dela sa beogradskim temama. Iz ove knjige, uz dozvolu izdavača, donosimo odlomak posvećen Aleksandru Popoviću, u znak podsećanja na ovog velikog dramskog pisca