Ilegalna trgovina oružjem

08.децембар 2005. Miloš Vasić

Podmazivanje rata

Svaka trgovina oružjem u krajnjoj je konsekvenci politička, koliko god "komercijalno" izgledala; čak i kad oružje završi u rukama organizovanih kriminalnih grupa, jer tada pre ili kasnije dolazi do destabilizacije datog društva. Mada manje unosna od trgovine narkoticima (a u poslednje vreme i trgovine ljudima, ilegalnim migrantima), trgovina oružjem ostaje jedan od slađih poslova i stalna potencijalna pretnja miru i stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi. Naime, oružje, municija i eksplozivi; zatim vojna oprema; pa taktičke telekomunikacije i savremena vojna elektronika; vozila i vazduhoplovi dvojne namene – sve to spada u kontrolisanu robu, čiji je promet ograničen iz jasnih razloga. Zato je cena te robe na crno veća od tržišne i odatle potiče profit ilegalnih trgovaca

Lisica i ždral

24.новембар 2005. Ljubomir Živkov

Podbelgradskie vechera

Predsednik je poteru za Mladićem, ako tako može da se kaže, fokusirao na granice i na šume, ne treba, znači, trošiti snagu na kojekakve goleti udaljene od naših granica

Roman

23.новембар 2005. Teofil Pančić

Šumski građanin

Erlend Lu: Dopler
Prevele Sofija Bilandžija, Nataša Ristivojević i Mirna Stevanović
Geopoetika, Beograd 2005

Poljoprivreda i genetika

16.новембар 2005. Zoran Majdin

Izum bogatih, hrana za siromašne

Da li su genetski modifikovane ratarske kulture štetne ili korisne nije tema za diskusiju, jer niko konačan sud ne može dati. Tema je, međutim, kojom kulturom srpski poljoprivrednici, a time i cela zemlja, mogu da ostvare veću dobit. U bogatim evropskim zemljama potrošači su spremni da plate višu cenu za, recimo, kečap ako je napravljen od nemodifikovanog paradajza, čokoladu sa lecitinom od nemodifikovane soje. Neće, jednostavno, uopšte da ulaze u to da li modifikacija ima ili nema štetnih posledica. Neće da razmišljaju, jer im se može

Antiglobalizam

10.новембар 2005. Sonja Kovacs

Maradona vs. Buš

Veni, vidi i "’ajde kući sa sporazumom o tome da sporazuma nema". Od 34 državnika koji su učestvovali na četvrtom sveameričkom samitu u argentinskom gradu Mar del Plati, najbolje je prošao 35-i, Fidel Kastro

Tribina - Vreme izazova

02.новембар 2005. Redakcija Vremena

Evropska agenda – Organizovani kriminal na Balkanu (1)

Evropska budućnost našeg regiona umnogome zavisi od toga koliko će naše državne institucije imati snage da se uhvate u koštac sa mrežama organizovanog kriminala, koje su jedna od najmračnijih tekovina bivših režima na Balkanu. Teškoće su brojne, ali sva istraživanja ukazuju da je zbog regionalne prirode problema neophodna čvrsta institucionalna saradnja u regionu. Postavlja se pitanje da li će mlade državne institucije zadužene za ovu borbu naučiti lekciju od svojih protivnika i organizovati čvrstu prekograničnu saradnju kojom jedino mogu suziti prostor delovanja različitih kriminalnih grupa. Javna tribina koju je naš nedeljnik organizovao uz pomoć Fondacije "Fridrih Ebert" pokušala je da pruži odgovore na ova pitanja. Na tribini su učestvovali profesor Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za mir i razvoj demokratije, Milan Simić, specijalni izvestilac sa suđenja za organizovani kriminal, i Miloš Vasić, novinar "Vremena". Tribinu je vodila novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević

Knjige

19.октобар 2005. Teofil Pančić

Roman od sto „gradi“

Niemijeva veličina je u tome što nam je milion puta viđenu priču o odrastanju "prodao" kao da niko nikada pre nije pisao o tome

Intervju - dr Vojislav Vasić, ornitolog

12.октобар 2005. Jasmina Lazić

Virus iz migracije

U Vojvodini svako selo ima svoju baru na koju puštaju domaće patke i guske, a mnoge od tih bara su i poribljene, one su idealno mesto za okupljanje vodenih ptica selica i ptica koje se hrane ribom. Virus se širi preko izlučevina, pa su upravo te bare rizična mesta gde ptice mogu da razmene virus

Nuspojave

12.октобар 2005. Teofil Pančić

Ljudetina na kiosku

Ko je i šta je Naš Tihi Sused koji sakuplja "uzbudljive" sličice iz "Srpskog Nacionala", lepi ih po zidu kao postere ili razmenjuje sa svojim kanibalskim prijateljima

Organizovani kriminal na Balkanu (4) – Trgovina ljudima (4)

12.октобар 2005. Slobodan Georgijev i istraživači

Od Vardara pa do Triglava, i šire

Pre nego što se u nekom budućem trenutku nađu u ujedinjenoj Evropi, države koje geografski pripadaju Balkanskom poluostrvu godinama unazad povezane su na polju organizovanog kriminala. Raspad Istočnog bloka, raspad SSSR, raspad i ratovi u bivšoj SFRJ bili su pogodan teren da se na području jugoistočne Evrope ukoreni i lepo razvije mnogo grana organizovanog kriminala. U državama koje zbog prirode političkog sistema gotovo da nisu imale kriminal kao društvenu pojavu dogodio se dramatičan preokret. Izrasla je čitava generacija ambicioznih kriminalaca koji su uspeli da umreže čitavo područje Balkana i dobro sarađuju ne mareći mnogo za pitanja nacije i države

Festivali - 37. BEMUS

06.октобар 2005. Ivana Milanović Hrašovec

Ugodite ušima

Ovogodišnji Bemus obeležiće raznovrsnost muzičke ponude okrenute stranim i domaćim renomiranim izvođačima, mladim talentima, operama i baletima

Tribina - Vreme izazova

05.октобар 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Izložba - Tipografska pisma Olivere Stojadinović

29.септембар 2005. Sonja Ćirić

Estetika slova

U Muzeju primenjene umetnosti upravo je završena (8–29. septembar) izložba tipografskih pisama Olivere Stojadinović, "Reči i slova". Prikazano je šest tipografskih pisama nastalih poslednjih pet godina

Strip u Srbiji 1955–1972

29.септембар 2005. Zdravko ZupanPriredio Nebojša Grujičić

Mirko, Slavko i Kekec

U okviru nedavno održanog Četvrtog internacionalnog festivala autorskog stripa GRRR!, u Pančevu je bila predstavljena i izložba "Strip u Srbiji 1955–1972" autora Zdravka Zupana, kao treći nastavak serije izložbi kojima festival GRRR! prikazuje istorijski razvoj strip-medija u našoj sredini. Kao i prethodnih godina, "Vreme" objavljuje skraćeni tekst autora izložbe o ovom periodu strip izdavaštva, kada kod nas dolazi do velike ekspanzije ovog medija

Intervju - Saša Ilić, književnik

21.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Stvari se kreću, ali unazad

"Sve ovo ovde kod nas liči na jednu malu porodičnu manufakturu, koja će uskoro, baš kao ona iz špice za Mikijevu radionicu, odleteti u vazduh. Jer ranije ili kasnije, neko će morati da se zapita pred tim rashodovanim strojem: ‘Čemu ovo služi?’ Tek kada se bude stvorila kritična masa onih koje zanima odgovor na ovo pitanje, možda će se krenuti dalje"