Kosovska hronika
Reanimacija Ohridskog sporazuma
Posle nedelje napetosti i predratnog stanja došla je nedelja iščekivanja. Sukobljene strane su na istim pozicijama, posrednici su u regionu. Izgleda kao da od dogovora nema ništa
Posle nedelje napetosti i predratnog stanja došla je nedelja iščekivanja. Sukobljene strane su na istim pozicijama, posrednici su u regionu. Izgleda kao da od dogovora nema ništa
Vanredni izbori na Kosovu smirili bi tenzije na severu, a kosovskog premijera Aljbina Kurtija poslali u opoziciju, smatra analitičar Dušan Janjić
Pet puta je pobeđivao na parlamentarnim izborima, tri puta na referendumima i, kada su mnogi prognozirali njegov odlazak, treći put, ovog puta u drugom krugu, na predsedničkim izborima. Kakav je uticaj jedanaeste pobede Tajipa Erdogana na evroazijske odnose, rat na istoku, “liberalno-autoritarnu” ideološku konfrontaciju i krizu unipolarnog svetskog poretka
Ministar rada Nemačke Hubertus Hajl potvrdio je da će nova kampanja privlačenja strane radne snage u narednom periodu biti značajno olakšana
Nemački kancelar Olaf Šolc bio je za to da se kompaniji COSCO da udeo od 24,9 posto kontejnerskog terminala u Hamburgu, iako su drugi članovi vlade bili uglavnom protiv. Dogovor je pao šest nedelja pre Samita kineskih i nemačkih zvaničnika u Berlinu.
Sastanak kao i uvek nije bio nimalo lak. Predsednik Srbije je zabrinut jer je što se ključnog pitanja tiče – formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO) - njemu jasno da Priština to ne želi da ispuni. Kako je rekao, prištinska strana ponovo je istakla da ZSO nije u skladu sa kosovskim ustavom. Kao što je to bilo i očekivano, na današnjem susretu usvojena je Deklaracija o nestalim osobama.
Trošenjem celokupne energije na odnose Srbije i Kosova, EU i SAD će se mnogo manje baviti unutrašnjim stvarima u Srbiji i to je koncesija koju Vučić dobija ako bude kooperativan do kraja. Toga je svesna i opozicija, koja kaže da će on sebi kupiti još deset godina na vlasti, ali to je već naš problem ili uspeh – zavisi iz kog se ugla gleda. Dok traje rat, neće biti previše prostora za priču o demokratiji, to je jasno, posebno ako za njom nema velike potrebe
Ikona američkog istraživačkog novinarstva sedamdesetih, koji je istraživao aferu “Votergejt”, rasvetlio zločin u Mi Laju i torturu u Abu Graibu, raskrinkavao učešće CIA u ubistvu Aljendea, Lumumbe i Truhilja, razotkrivao da CIA špijunira 10.000 Amerikanaca, protivnike rata među kojima je i on sam, pokušao da raskrinka mit o Kenediju, nagrađivan, pa žestoko napadan i medijski izolovan, u 85. godini ponovo ulazi u minsko polje tekućeg rata otkrivajući kako je miniran gasovod Severni tok
Priča o sankcijama je Vučićev prilično jeftin pokušaj da pred biračima pripremi teren za teške i nepopularne odluke. To je politika kratkog daha, posebno što se ništa pozitivno u srpskoj privredi neće dogoditi ako Srbija potpiše plan i otvori vrata UN-a za “Kosovo”: velikih investicija jednostavno nema ni u najavi, osim već davno ugovorenih projekata
“Naravno da je u interesu Srbije da ima dobre odnose sa Rusijom. Zidanje podrške Rusiji u srpskom društvu je, međutim, sistematski rađeno. Putin je dobio status i popularnost rok zvezde, kao da je Mik Džeger. Stotinu hiljada ljudi je dovođeno da ga vide. Broj susreta na državnom vrhu je prevazišao sve druge. U narativu o našim odnosima mi i Rusi smo postali vekovna bliska braća. Ignoriše se činjenica da nismo ni imali diplomatske odnose od 1917. do napada na Jugoslaviju 1941. od strane sila Osovine”
Srpski mediji izveštavaju s kim se i koliko dugo Aleksadar Vučić sreo u Minhenu na marginama konferenicje koja praktično ima samo jednu temu: poraz Rusije u sukobu sa Zapadom. Dok se diskusija u gradu FK Bajerna, BMW-a i pivnica vodi o tome kako što brže da se ukrajinska vojska snabde nemačkim, francuskim, britanskim i američkim tenkovima, predsednik Srbije se iz Bavarske javlja sa „lepom vešću“ da je 26. ili 27. afrička ili azijska zemlja povukla priznanje Kosova
Predsednik Ukrajine je brzinski posetio London, Pariz i Brisel gde je dočekan uz ovacije i najveće počasti. A on je tražio još oružja i pre svega lovačke avione, a u Evropskom parlamentu i prijem Ukrajine u Evropsku uniju
Čitavo ovo ukoravanje i pokoravanje Ivice Dačića i njegovih socijalista je posledica nezadovoljstva Aleksandra Vučića stepenom njihovog obožavanja njegove ličnosti, volumenom i učestalošću njihovog pljeskanja njegovim govorancijama tokom skupštinske sednice posvećene Kosovu. Neće da im dozvoli, kao na prošlogodišnjim izborima, da ponovo dižu sopstveni rejting na njegovoj muci, da se drže po strani, dok se on trudi da udovolji i ljubiteljima Putina i pobornicima Zelenskog, i onima koji bi u boj za Kosovo, i onima koji bi šprintom do Brisela
Nisu poslanici ni građani Srbije od predsednika ni danas saznali šta stoji u famoznom evropsko-američkom planu za Kosovo i on, predsednik, ne može to da nam kaže, ali ako ga odbijemo teško nama, a on sve najbolje zna i ima najviše iskustva i i dalje će sam pregovarati, pa će građanima i poslanicima opet nešto (ne)saopštiti kada za to bude bilo vreme. Rekao je i da nema o čemu da se glasa i da nije ništa niti potpisao niti parafirao
Posle osam decenija će se ponovo iz nemačkih tenkova pucati na Ruse. Mnogi se pitaju šta je zapravo cilj isporuke ubitačnog tenka Leopard 2 ukrajinskoj vojsci: da se Rusija vojno porazi ili da se primora na pregovore? I da li će, posle ritualnog nećkanja, uskoro uslediti i isporuka borbenih aviona?
Pet mogućih argumenata da je uzbuđivanje javnosti, medija i političkih protivnika Šolc-Makronovim planom zapravo samo još jedan igrokaz Aleksandra Vučića i da nije došao nikakav kosovski Dan D, već da on samo hoće da opipa puls naroda i, opet jednom, kupi vreme
Kada bi kriza na terenu dostizala svoje maksimume i to se završavalo privremenim dogovorima, ali sa različitim tumačenjima, usledio bi jači diplomatski talas poziva Prištini i Beogradu – da se okrenu ovom predlogu francuskog predsednika i nemačkog kancelara
Predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija danas očekuju razgovori sa specijalnim izlaslanicima Francuske, Nemačke, Italije, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Tema će svakako biti nastavak dijaloga Beograda i Prištine, formiranje ZSO, povratak Srba u Kosovske institucije i, kako kaže Vučić, da se Srbija odrekne Kosova
Kristine Lambreht je ostavku podnela zato što su „mediji fokusirani na njenu ličnost“. Da to bude tako svojski se, međutim, postarala sama ministarka
Šolc za Vučića ima štap, ali nema šargarepu. Vučić za Šolca nema ni toliko, ima samo latentnu pretnju da bez njega, kao „faktora stabilnosti“, iskra može da padne na bure baruta. Najnoviji izlivi prostakluka usemereni prema nemačkim političarima i diplomatama svedoče o nervozi jer bi Berlin da suzi Srbiji prostor za politiku koju je Vučić jednom precizno opisao kao „vrdanje“
Vremešni plemić, podržan ekipom bivših oficira, ezoterika i desničara, trebalo je da zbaci kancelara i postane “regent” novog nemačkog Rajha. Tužilaštvo sumnjiči ovu grupu za terorizam, a javnost se pita zašto je racija protiv njih bila javna tajna nedeljama pre policijske akcije
“Nema stvarno demokratskog društva bez uključivanja velikog broja građana u odluke političkih stranaka. Niko neće predstavljati stranku na izborima, a da ne dobije legitimitet na ovaj način. Mi pozivamo građane da se uključe u izbor najboljih kandidata, a ovo je put da dođemo do toga da poslanici i odbornici budu odgovorni onima koji ih biraju. Građanima ćemo vratiti volju da se bave politikom i tako ćemo zbrisati partokratiju, tu užasnu bolest našeg javnog života”
Širom Nemačke je uhapšeno 25 osoba zbog sumnje da su formirali terorističku grupu i hteli da ruše poredak. U pitanju su bizarni i opasni „Građani Rajha“ koji ne priznaju postojanje današnje Nemačke. Za svog „regenta“ su predvideli jednog vremešnog plemića, a u svojim redovima imaju i bivše i sadašnje vojnike
Za sada je u Nemačkoj fudbal u senci kritika zbog gaženja ljudskih prava u zalivskoj monarhiji koja je domaćin Mundijala. Ali, kada u sredu nemačka reprezentacija istrči na teren i lopta poleti, malo koji Nemac će se odazvati pozivu da iz protesta ne gleda prenose utakmica
Evropska komisija saopštila je da Bugarska, Hrvatska i Rumunija treba da budu primljene u Šengen zonu koja bi se tako proširila na 29 država
U nedostatku bliske saradnje između Pariza i Berlina, teško se može očekivati da će Evropska unija uspeti da uspešno prebrodi ozbiljne probleme pred kojima se nalazi. Ni Šolc ni Makron očigledno nisu političari velikog formata iako je Aleksandar Vučić jednom ocenio da je “Makron geopolitički genije”
Trenutno Aljbin Kurti najviše radi za “srpsku stvar”, i dok on bude na tom talasu, Srbija će imati vremena da odlaže konačne odluke. Svako njegovo popuštanje vratiće loptu u Beograd, i onda će se videti od čega su napravljeni Aleksandar Vučić i njegova ekipa