U Mamuli, koncetracionom logoru fašističke Italije tokom Drugog svetskog rata je bilo zatočeno više 2.000 ljudi, uglavnom dece i žena. Taj hotel sada ima pet zvezdica, 26 soba, šest apartmana, holistički spa, velbiing (wellbeing) sadržaje kao što su bazen i sala za masažu, teretane, staze za trčanje, tri restorana i četiri bara, ali i posebno mesto rezervisano za istorijsko-memorijalnu galeriju koja pruža osvrt na bogatu i užasavajuću istoriju ovog lokaliteta
Tvrđava Mamula iz 19. veka, na ostrvu Lastavica na ulazu u Bokokotorski zaliv u Crnoj Gori, koja je u Drugom svetskom ratu bila koncetracioni logor pretvorena je u luksuzni hotel-ostrvo „Mamula Island“ koji je od aprila 2023. godine počeo da prima turiste.
Minimalnim intervencijama, i pažljivim i promišljenim odnosom zaštićeni su i tvrđava i ostrvo, dok se svi dodati elementi mogu lako ukloniti, čime se objekat vraća u prvobitno stanje, piše sajt Gradnja.
Ipak, apsolutni nedostatak vodovoda i struje, nova funkcija hotela, kao i standardi savremenog života i hotelijerstva, nametnuli su obaveznu implementaciju novih elemenata.
Ti elementi su svedeni na minimum, ali su i dalje prisutni. Da bi se izbegla mimikrija, novi elementi su jasno predstavljeni u prostoru korišćenjem savremenih materijala i oblika.
Autentičnost tvrđave i vrednosti pejzaža su zaštićene, dok su nove strukture napravljene u jednostavnoj formi, uz korišćenje lakih materijala i zelenih krovova kako bi se njihov uticaj na vizuelni doživljaj minimalizovao.
Taj hotel ima 26 soba, šest apartmana, holistički spa, velbiing (wellbeing) sadržaje kao što su bazen i sala za masažu, teretane, staze za trčanje, tri restorana i četiri bara, ali i posebno mesto rezervisano za istorijsko-memorijalnu galeriju koja pruža osvrt na bogatu i užasavajuću istoriju ovog lokaliteta.
Foto: Printskrin / mamulaisland.comMučilište postalo hotela
Užasna istorija Mamule
U Mamuli, koncetracionom logoru fašističke Italije tokom Drugog svjetskog rata je bilo zatočeno više 2.000 ljudi, uglavnom dece i žena, podseća Radio Slobodna Evropa (RSE).
Logor Mamula rasformiran je nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. godine.
„Tamo su se dogodila ozbiljna mučenja, a prvi logoraši u Mamuli su bili deca i žene, njih 110. Dovedena iz Pobora kod Budve, da bi nakon njih stigla deca i žene iz Morinja, u Boki“, rekao je ranije za RSE Aleksandar Reljić, novinar i autor dokumentarnog filma „Mamula all inclusive“.
On je rekao da je tim filmom želeo da pokaže u kakvom svetu živimo, „koliko danas novac briše sve pred sobom pa, i takve istorijske, jezive trenutke, zločine, kako briše i sećanje, pijetet prema žrtvi koja je podneta na tom ostrvu“.
Reljić je podsetio da su Italijani iz osvete napravili logor na Mamuli kao deo odmazde za crnogorski ustanak protiv fašizma 13. jula 1941. godine.
On je naveo da se tokom snimanja filma koje je počelo septembra 2017. godine menjalo i ostrvo i ljudi.
„Čitavo vreme pratim transformaciju Mamule, ne samo izgleda ostrva nego i svesti ljudi, koji su na početku bili protiv gradnje hotela, a onda su počeli da menjaju pogled. Bio sam šokiran kada mi je jedna logorašica rekla da je dobro što je neko uzeo metlu, da tamo pomete, aludirajući na zapuštenost ostrva“.
Protesti međunarodne zajednice
Zbog namere crnogorskih vlasti da na taj način valorizuju Mamulu reagovao je i deo međunarodne zajednice.
Tadašnji generalni sekretar Ujedninjenih nacija Ban Ki Mun poslao je 2015. godine pismo tadašnjem predsedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću.
„Iznenađeni smo da je jedino rešenje za očuvanje i korišćenje tvrđave običan poslovni aranžman i ugovor o privatizaciji“, navedeno je u pismu, koje su potpisali i Federiko Majo, bivši generalni direktor Uneska i druge istaknute međunarodne ličnosti.
52-LazarMamulaLazar Mamula
Tvrđavu je sredinom 19. veka za potrebe austrougarske vojske izgradio general Lazar Mamula, po kome je dobila ime, ali prema dostupnim podacima, nije korišćena u vojne svrhe.
U Prvom svetskom ratu Mamula je bila zatvor, azakonski je zaštićena kao kulturno-istorijski spomenik druge kategorije.
Nalazi se na kružnom ostrvu prečnika 200 metara u hercegnovskom delu zaliva, između poluostrva Luštica i Prevlaka nedaleko od Herceg Novog, na Crnogorskom primorju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sa svih strana Srbije, studenti hodaju ka Beogradu na protest koji će se u prestonici održati 15. marta. Stižu i biciklisti, bajkeri, organizuju se zajednički dolazci automobilima, a stižu i gastarbajteri
Četiri nastavnika u štrajku u školi „Vožd“ jedini su prosvetari u Beogradu protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak jer ne drže nastavu. Dok njima preti i otkaz, pozivaju na protest
Građani su Petog oktobra 2000. prepoznali u Miloševiću čoveka koji stoji na putu boljoj budućnosti države i svakog od njih ponaosob. Isto ovo narod danas poručuje Vučiću masovnim dolaskom u Beograd 15. marta, na veliku subotu
Vučićeva publika ne želi da bude tu gde je, pa je pitanje da li oni uopšte žele to da slušaju, da li razumeju, na primer, metaforu o prasićima. Predsednik je rekao da će se studentski protesti završiti kad pojedu pečene prasiće. Bilo je to, čini mi se, nakon blokade Autokomande. Par dana kasnije snimio je porodični video sa pečenom prasetinom u kafani u Borči
Ogromna društvena promena u Srbiji vidljiva je na svakom koraku. Deluje da su neki loši stari obrasci već poraženi. Šta se zapravo zbiva? Kako nam se ta promena dogodila? Šta jedan psihoterapeut može da kaže o tome
Prisluškivana diskusija novosadskog odbora PSG-a na nivou je lupetanja u kafanskim razgovorima kakvi se vode širom Srbije. Njegovo objavljivanje pokazuje svu bedu teško uzdrmane vlasti, ali i lutanja delova opozicionih partija
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je studente i građane izazvao da mu 15. marta u Beogradu izađu na crtu - ako smeju. Odluka na Andrićevom vencu je pala: nema više foliranja da je režimska vrhuška tolerantna, počinje tvrda igra represije
Studenti „koji žele da uče“ zahtevom za smenom ministarke Slavice Đukić Dejanović zapravo ispunjavaju Vučićevu želu da malo kinji socijaliste. A Vlada je ionako cela pala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!