Veštačka inteligencija savršeno montira; ako je potrebno, imitiraće i greške koje bi mogao da napravi pravi montažer tek da ne bi bilo “presavršeno”. Najgora posledica korišćenja AI je – nesigurnost
Praistorijske 2007. Si-En-En i tek nastali Jutjub pravili su debatu kandidata Demokratske stranke za predsedničkog kandidata i dozvolili su građanima da postavljaju pitanja. Uz jedan uslov ‒ pitanje je moralo da se postavi u video- formatu kako bi se izbegla mogućnost manipulacije i podmetanja pitanja s neprijateljske strane. Jednostavno, smatralo se da je video nemoguće falsifikovati, a ako bi neko pokušao, bio bi brzo (i lako) provaljen. Dobra, stara vremena.
Foto: VremeZoran Stanojević
Nepune dve decenije kasnije, jasno nam je da uz deep fake i druge tehnologije veštačke inteligencije to što vide naše oči na nekom ekranu više nije nikakav dokaz ničega. Sve je moguće verno “nacrtati”, svačiji lik možemo naterati da kaže šta god mu podmetnemo i da uz to još pravi odgovarajuće grimase. Ne samo to, moguće ga je staviti u (ne)poželjan kontekst, okružiti ga ljudima koji mu ne priliče i šta vam već padne na pamet. Digitalna tehnologija ukida svaku granicu osim one koju postavlja naša mašta, a i to može da se reši.
Veštačka inteligencija savršeno montira; ako je potrebno, imitiraće i greške koje bi mogao da napravi pravi montažer tek da ne bi bilo “presavršeno”. Kada se iskoristi kako treba, ni ljudsko oko ni drugi kompjuter ne može da razluči da li je u pitanju pravi ili kompjuterski generisani snimak, što mnogo toga obesmišljava.
Primer koji smo već spominjali u ovoj rubrici je slika Borisa Eldgasena generisana veštačkom inteligencijom kojom je pobedio na konkursu za pravu fotografiju. Eldgasen je, umesto da primi nagradu, “priznao” prevaru sa namerom da pošalje jaku poruku – digitalnim slikama se više ne sme verovati bez dodatne provere.
Njegov kolega, multimedijalni umetnik Majl Astrej otišao je pre par nedelja korak dalje. On se prijavio na konkurs za slike generisane pomoću veštačke inteligencije, ali je i on varao – poslao je pravu sliku. Na njoj se nalazio flamingo koji je sakrio glavu u sopstveno telo na prilično neverovatan način. Toliko neverovatan da je lako poverovati kako tako nešto može samo da se nacrta.
“Flamingone” (izguglajte) je pobedio na konkursu i to odlukama i žirija i publike, svi su se složili da je autor najbolje “promptovao”, niko nije posumnjao da se radi o pravoj fotografiji dok se on, kao i Eldgasen, nije sam razotkrio. Odmah je diskvalifikovan, ali uz pohvale i oduševljenje i samog žirija jer je svojim činom pokazao da priroda može da se takmiči sa kompjuterom i da pobedi.
Ako se pitate u kakvom mi to svetu živimo, to znači da ste rođeni u prošlom veku i odrastali u analognom svetu, gde je svako, uz malo truda, mogao da prepozna razliku između ritam mašine i pravog bubnjara, o plejbeku da ne govorimo. Danas, ako vidite da bubnjar palicama mlati po vazduhu, nemojte se kladiti da ne udara po virtuelnim bubnjevima. Najgora posledica korišćenja veštačke inteligencije je – nesigurnost.
Ako nismo sigurni da je to što vidimo istina, na ekranu ili u realnom svetu, onda je prostor za manipulaciju neograničen. Flamingo je možda pravi, možda je digitalan, svirač “vazdušne” gitare možda stvarno svira neku gitaru “proširene stvarnosti”. Sve bi to bila puka zabava da na osnovu onoga što gledamo mi ne donosimo odluke od kojih su neke radikalne. Ono što je jako loše jeste to što živimo u vremenu u kome zakoni i propisi (za sada) ne mogu da nam pomognu jer je svaka provera upitna. Ostaje nam da verujemo u ono u šta želimo da verujemo. U takvom svetu Zemlja može biti i okrugla i ravna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na koji način se izjava o Srbiji kao protupožarnoj “velesili” savršeno uklapa u Vučićevu propagandu? Kako je požar u Deliblatskoj peščari osvetlio svu disfunkcionalnost režima? Zbog čega se na jednom kraju zemlje slavilo, pjevalo i klicalo predsjedniku, a na drugom gorele stotine hektara šume? Kakve poruke šalje režimska propaganda i što građani vide vlastitim očima? I zbog čega narod nije amorfna masa, nesposobna da sama kroji svoju sudbinu
Višegodišnji život u uslovima kriminalizovanih političkih i državnih institucija, kao i kriminalizacija javnih finansija i privrede negativno utiču na društveni mentalitet i menjaju sistem vrednosti. Mnogi građani prihvataju opštu kriminalizaciju kao novu normalnost. Mnogi stiču utisak da njihov opstanak suštinski zavisi od vladajuće garniture i da će im primanja biti ugrožena ukoliko dođe do smene
U muzičkom smislu, Furtvenglerov duh je i dalje potpuno živ. Za moralni i politički bi svako od nas trebalo da potraži svoje odgovore, pošto, bez obzira na stanje političkih borbi, svako mora da brani stare i gradi nove kulturne i estetičke vrednosti. Hvala Harvudu što nas je na to podstakao i što sam ne nudi nikakve konačne odgovore. A pitanje je – nije zgoreg ponavljati – kratko: svodi li se umetnost na neku drugu dimenziju (političku, psihoanalitičku, obrazovnu, religijsku, moralnu) ili potiče iz posebnog sveta i jedino u njemu može istinski da obitava
Novi talas nasilja potresa Haiti nakon što su naoružane bande u napadu na Kenskof ubile najmanje 50 ljudi, uključujući petoro dece, i otele još 50 osoba. Ujedinjene nacije upozoravaju da bande pokušavaju da prošire kontrolu na ruralna područja oko Port-o-Prensa
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.