Veštačka inteligencija savršeno montira; ako je potrebno, imitiraće i greške koje bi mogao da napravi pravi montažer tek da ne bi bilo “presavršeno”. Najgora posledica korišćenja AI je – nesigurnost
Praistorijske 2007. Si-En-En i tek nastali Jutjub pravili su debatu kandidata Demokratske stranke za predsedničkog kandidata i dozvolili su građanima da postavljaju pitanja. Uz jedan uslov ‒ pitanje je moralo da se postavi u video- formatu kako bi se izbegla mogućnost manipulacije i podmetanja pitanja s neprijateljske strane. Jednostavno, smatralo se da je video nemoguće falsifikovati, a ako bi neko pokušao, bio bi brzo (i lako) provaljen. Dobra, stara vremena.
Foto: VremeZoran Stanojević
Nepune dve decenije kasnije, jasno nam je da uz deep fake i druge tehnologije veštačke inteligencije to što vide naše oči na nekom ekranu više nije nikakav dokaz ničega. Sve je moguće verno “nacrtati”, svačiji lik možemo naterati da kaže šta god mu podmetnemo i da uz to još pravi odgovarajuće grimase. Ne samo to, moguće ga je staviti u (ne)poželjan kontekst, okružiti ga ljudima koji mu ne priliče i šta vam već padne na pamet. Digitalna tehnologija ukida svaku granicu osim one koju postavlja naša mašta, a i to može da se reši.
Veštačka inteligencija savršeno montira; ako je potrebno, imitiraće i greške koje bi mogao da napravi pravi montažer tek da ne bi bilo “presavršeno”. Kada se iskoristi kako treba, ni ljudsko oko ni drugi kompjuter ne može da razluči da li je u pitanju pravi ili kompjuterski generisani snimak, što mnogo toga obesmišljava.
Primer koji smo već spominjali u ovoj rubrici je slika Borisa Eldgasena generisana veštačkom inteligencijom kojom je pobedio na konkursu za pravu fotografiju. Eldgasen je, umesto da primi nagradu, “priznao” prevaru sa namerom da pošalje jaku poruku – digitalnim slikama se više ne sme verovati bez dodatne provere.
Njegov kolega, multimedijalni umetnik Majl Astrej otišao je pre par nedelja korak dalje. On se prijavio na konkurs za slike generisane pomoću veštačke inteligencije, ali je i on varao – poslao je pravu sliku. Na njoj se nalazio flamingo koji je sakrio glavu u sopstveno telo na prilično neverovatan način. Toliko neverovatan da je lako poverovati kako tako nešto može samo da se nacrta.
“Flamingone” (izguglajte) je pobedio na konkursu i to odlukama i žirija i publike, svi su se složili da je autor najbolje “promptovao”, niko nije posumnjao da se radi o pravoj fotografiji dok se on, kao i Eldgasen, nije sam razotkrio. Odmah je diskvalifikovan, ali uz pohvale i oduševljenje i samog žirija jer je svojim činom pokazao da priroda može da se takmiči sa kompjuterom i da pobedi.
Ako se pitate u kakvom mi to svetu živimo, to znači da ste rođeni u prošlom veku i odrastali u analognom svetu, gde je svako, uz malo truda, mogao da prepozna razliku između ritam mašine i pravog bubnjara, o plejbeku da ne govorimo. Danas, ako vidite da bubnjar palicama mlati po vazduhu, nemojte se kladiti da ne udara po virtuelnim bubnjevima. Najgora posledica korišćenja veštačke inteligencije je – nesigurnost.
Ako nismo sigurni da je to što vidimo istina, na ekranu ili u realnom svetu, onda je prostor za manipulaciju neograničen. Flamingo je možda pravi, možda je digitalan, svirač “vazdušne” gitare možda stvarno svira neku gitaru “proširene stvarnosti”. Sve bi to bila puka zabava da na osnovu onoga što gledamo mi ne donosimo odluke od kojih su neke radikalne. Ono što je jako loše jeste to što živimo u vremenu u kome zakoni i propisi (za sada) ne mogu da nam pomognu jer je svaka provera upitna. Ostaje nam da verujemo u ono u šta želimo da verujemo. U takvom svetu Zemlja može biti i okrugla i ravna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srpska policija uhapsila je šest osoba osumnjičenih za seksualno zlostavljanje dece preko interneta. U međunarodnoj akciji „Mozaik“ identifikovano je ukupno 48 osumnjičenih, a policije su obavile 42 pretresa
Predsednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić najavio je da će predsednički izbori biti raspisani najkasnije do 27. novembra. Prema zakonu, od dana raspisivanja do glasanja mora da prođe između 30 i 60 dana.
Lideri tri najveće sile sastali su se prvi put zajedno, na marginama samita APEK-a u Kini. Si je izneo predlog od četiri tačke o saradnji, a Tramp je govorio o dijalogu sa protivnicima i o mogućem kraju rata u Ukrajini
Neizbežni su deo života i ne možemo u potpunosti da ih izbegnemo. Zato je presudno važno da učimo kako da sukobe izbegnemo, kako da tragamo za konstruktivnim rešenjima, kako da se branimo od drugih i kako da njih zaštitimo od sebe. Zato što smo krhki i sve je naše trošno, nemoguće je reći koji sukob nosi koliki rizik
U ovom času stvarnost je još “rovita”: pljušte ostavke i hapšenja, ređaju se zahtevi za ostavkama... Tranzicija ide logičnim putem. Suočavamo se sa svim aspektima užasa pobede. No, vreme se ubrzava i uskoro će na red doći i pitanja vezana za sudbinu kulture. Velika je šteta ako taj trenutak ne iskoristimo
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.