Razgovor Donalda Trampa i Ilona Maska na Iksu, to jest Tviteru, u ponedeljak uveče nije krenuo dobro. Ne zbog toga što su se sagovornici posvađali ili je Mask Trampa pitao nešto provokativno što bi uzburkalo “zlu krv”, nego razgovor uopšte nije počeo u najavljenih 20 časova po istočno-američkom vremenu. Takozvani spejs je kasnio celih 40 minuta iz tehničkih razloga, a Mask je objasnio da su bili pod DDOS napadima.
Za one koji to još ne znaju, ovi napadi znače da u istom trenutku ima previše zahteva za pristup, što server ne može da opsluži pa se blokira. Za razliku od realne situacije, gde bi zaista veliki broj živih i realnih korisnika pokušalo da pristupi, ovde kompjuteri kreiraju zahteve za pristup i to u meri odnosno broju koji će sigurno blokirati i najbrže servere.
Mask je izjavio da su oni sistem testirali za osam miliona istovremenih prijava, dok je na kraju oko milion korisnika pratilo razgovor. Po Maskovim rečima, ovo je dokaz da je Tramp i dalje meta, pa i na internetu. S druge strane, eksperti za mreže sumnjaju u napade jer je problem bio samo sa lajv strimom razgovora dok je sve ostalo na ovoj mreži dobro funkcionisalo, što se ne dešava kod DDOS napada. To bi moglo da znači ili da je servis tehnički podbacio na mnogo nižim brojevima nego što Mask tvrdi ili je namerno blokiran kako bi se malo podigla prašina. A izgleda da je prašina svima potrebna na ovim izborima.
Prema istraživanjima u SAD (Pew Research Center), Iks ili Tviter je ključna mreža za političke razgovore i reklo bi se da nije svejedno što je njen vlasnik otvoreno podržao Donalda Trampa uključujući pomenuti razgovor. Međutim, demokrate se zbog toga nisu posebno nasekirale jer se pokazalo da je Tviter najčešće izbor republikanskih glasača. U poslednje tri godine broj republikanaca koji Tviter vide kao dobru platformu se utrostručio sa 17 na 59 odsto, dok se kod demokrata spustio sa 50 na 39. Inače, čak 59 odsto korisnika na Tviter ide zbog politike, dok je kod Tiktoka to 36 odsto, a kod Fejsbuka i Instagrama tek 26.
Ovo istraživanje objavljeno je u junu ove godine, pre nego što je vlasnik Iksa (Tvitera) Mask otvoreno stao na Trampovu stranu te se može očekivati da je sada situacija još gora. Ipak, niko ne odustaje od Tvitera jer, kao što se vidi, tamo su oni koje politika zanima. Zato se Tramp od ponedeljka zvanično vratio na tu mrežu s koje je proteran u januaru 2021, pa ga je novi vlasnik pomilovao krajem 2022, ali sve do razgovora sa Maskom Tramp nije želeo da tvituje, jer je razvijao sopstvenu mrežu Truth (Istina). Biće da je blizina izbora presudila da se vrati tamo gde je bio najveća zvezda iako nije baš jasno da li prisustvo na Tviteru doprinosi ili ne. Za svaki slučaj, i Kamala Haris redovno postuje na toj mreži.
Korisnici Fejsbuka i Instagrama su mnogo brojniji od tviteraša, ali njih politika ne interesuje previše. Dok 74 odsto tviteraša primećuju političke sadržaje i čak 14 odsto je spremno da ih šeruje, kod Fejsbuka je taj odnos 52 prema 11, kod Tiktoka 45 prema 7, a kod Instagrama 36 prema 8. Imajući u vidu da je broj korisnika, recimo Fejsbuka, deset puta veći od onih na Tviteru, reklo bi se da političari tamo treba da se ušanče. Odgovor je da im se tamo previše ne raduju, za razliku od Tvitera gde korisnici zbog politike i dolaze.
Pitanje koje se sad nametnulo i sve je glasnije što su američki izbori bliže jeste sme li se resurs poput Tvitera prepustiti jednom čoveku i to još politički opredeljenom. Poruka je da i biznismeni moraju biti društveno (politički) odgovorni ili će društvo naći način da ih tome privede, a ta poruka Masku stiže iz Brisela. Ilon Mask je zauzvrat odmah pozvao Kamalu Haris u svoj spejs. To bi bio zanimljiv razgovor, za razliku od ovog s Trampom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto bi za Vučića suđenje Novosadskoj dvanaestorki bilo ravno otvaranju vrata ormara punih kostura u njegovom podrumu? Zbog čega izigrava Đuru koji je građanima oprostio što ih tukao? I šta će izuzev velike strepnje i nemira među naprednjacima pokazati pomilovanja pojedinaca iz režimskih redova
Aleksandar Šapić je razbio nos Tatjani Mićić, odbornici pokreta “Kreni-promeni”. Na konferenciji za štampu nije se izvinio žrtvi, već partijskim kolegama iz SNS-a i Vučiću
Ovde će biti razmotrena dva programska cilja Studentske liste: nezavisnost tužilaca koji treba da sprovedu krivični progon za teška koruptivna krivična dela koja stoje u uzročnoj vezi pre svega sa tragedijom zbog survavanja nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, ali i druga koruptivna dela, te lustracija javnih funkcionera
Predstojeći parlamentarni izbori uopšte ne deluju kao izbor, već neobična situacija u kojoj će glasanjem moći da budu smenjeni zavojevači i uništitelji začetaka demokratskog razvoja Srbije. Zbog toga bi na njih trebalo gledati kao na “nulte izbore”, gde će pobeda u potpuno neregularnim uslovima omogućiti da ponovo počnemo da zidamo temelje političkog društva i branimo ga od novog kolapsa. Ovo sad je Neretva i Sutjeska, Termopili i Kajmačkalan
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
U predizbornoj kampanji Šapić je fizički napao Tatjanu Mićić, aktivisti SNS-a su prebili vladinog službenika na radnom zadatku, a Vučić nikako da obelodani koga je sve pomilovao iz vlastitih redova. Šta im je?
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.