Tehnologija je tu da nam poslove i život uopšte olakša i unapredi. Dok ne počnemo da je koristimo. Onda shvatimo da nije savršena, daleko od toga, mada nam konstruktori obećavaju da će biti. Ako se strpimo. Ovaj jednostavni algoritam još je brutalniji kada se radi o tehnologiji koju koriste administracije širom sveta.
Dobar primer su biometrijske kontrole na ulasku u EU, uvedene pre tačno godinu dana, doduše fazno. Najavljivano je da ćemo se registrovati jednom u tri godine. Ali nam nije baš objašnjeno da će svaki prelazak granice od sada trajati kao registracija jer je postupak proveravanja biometrije isti kao i kod uzimanja podataka. Umesto da nam tehnologija olakša putovanje i smanji redove, ona je uradila sve suprotno pravdajući to bezbednosnim potrebama. A o tome nema debate, naročito kada se nađete na granici.
Glasanje na izborima takođe je jedan vid dolaska na granicu, samo što se ne radi o fizičkoj (državnoj) već o političkoj granici. Mnoge zemlje uvele su biometrijsku kontrolu birača. Tu postoji razlika između prikupljanja podataka za upis u birački spisak, što postoji u većini zemalja, jer se koriste podaci koje dajemo kada vadimo dokumenta, i kontrole na samom biračkom mestu kakvu je na izborima u nedelju imala Bosna i Hercegovina. Ovih drugih zemalja je pedesetak u svetu, najrazličitijih, od Avganistana do SAD. Takođe, jedva desetak zemalja skenira glasačke listiće kako bi prebrojavanje glasova ubrzali.
Spisak se skraćuje na jedva četiri zemlje kada se iskombinuje biometrijsko utvrđivajne identiteta biraća i mašinsko očitavanje glasačkog lisića, kao što je rađeno u BiH na upravo održanim opštim izborima.
Dva razloga preovlađuju. Oprema za skenirajne, pa i ova biometrijska, prilično je skupa, a koristi se relativno retko. Jednom u dve ili tri godine, u proseku, računajući razne nivoe izbora. U međuvremenu stoji u magacinima (opet trošak) i, kao i svaka tehnologija, zastareva. Što takve izbore značajno poskupljuje.
Jedno od rešenja moglo bi biti korišćenje mobilnog telefona za oba posla, za očitavanje biometrije kod identifikacije i prepoznavanje biračke volje sa listića. Čak i ako bi se kupili posebni mobilni uređaji u tu svrhu, recimo pet komada na svakih hiljadu birača, oni ne bi morali da se čuvaju u magacinu posle izbora. Mogli bi da se prodaju ili da se podele (zanove) zaposlenima u državnoj administraciji. Postoje izuzetno precizne aplikacije koje koriste kameru telefona i mogu kvalitetnije da obave posao od skenera. Uz nešto malo dodatnih uređaja, stativa pre svega, obezbedili bi se istovetni uslovi očitavanja, što je mana telefona u odnosu na skener. Veštačka inteligencija mogla bi da pomogne oko utvrđivanja biračke volje barem u tom prvom prolazu. Svakako postupak ne bi bio završen dok se sve ne uporedi sa papirnim listićima i sravni kao u preferansu.
Izborni trošak mogao bi da bude još manji kada bismo prihvatili da se izborne aplikacije ugrađuju na telefone članova izborne komisije. Ili da glasamo na sopstvenom telefonu očitavanjem QR koda na biračkom mestu. Ideja za unapređenje ima napretek, ali nepremostiva prepreka ostaje nepoverenje. Na svaku fenomenalnu ideju za unapređenje i pojeftinjenje procesa glasanja dolaze barem dve koje ukazuju kako to može da se zloupotrebi.
Zato ćemo tehnologiji dozvoljavati da nam pokreće srce, da nam pomaže da donosimo najvažnije životne odluke, da upravlja vozilom velikom brzinom umesto nas. Ali kad glasamo jedni za druge, i dalje su nam najbolji olovka i papir.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srpska policija uhapsila je šest osoba osumnjičenih za seksualno zlostavljanje dece preko interneta. U međunarodnoj akciji „Mozaik“ identifikovano je ukupno 48 osumnjičenih, a policije su obavile 42 pretresa
Predsednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić najavio je da će predsednički izbori biti raspisani najkasnije do 27. novembra. Prema zakonu, od dana raspisivanja do glasanja mora da prođe između 30 i 60 dana.
Lideri tri najveće sile sastali su se prvi put zajedno, na marginama samita APEK-a u Kini. Si je izneo predlog od četiri tačke o saradnji, a Tramp je govorio o dijalogu sa protivnicima i o mogućem kraju rata u Ukrajini
Neizbežni su deo života i ne možemo u potpunosti da ih izbegnemo. Zato je presudno važno da učimo kako da sukobe izbegnemo, kako da tragamo za konstruktivnim rešenjima, kako da se branimo od drugih i kako da njih zaštitimo od sebe. Zato što smo krhki i sve je naše trošno, nemoguće je reći koji sukob nosi koliki rizik
U ovom času stvarnost je još “rovita”: pljušte ostavke i hapšenja, ređaju se zahtevi za ostavkama... Tranzicija ide logičnim putem. Suočavamo se sa svim aspektima užasa pobede. No, vreme se ubrzava i uskoro će na red doći i pitanja vezana za sudbinu kulture. Velika je šteta ako taj trenutak ne iskoristimo
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.