Malo je nedostajalo da u ovoj rubrici bude reči o najnovijim trendovima u spajanju veštačke inteligencije i mobilnih telefona, u čemu je, takoreći do malopre, prednjačio Gugl odnosno njegov operativni sistem Android. Početkom ovog meseca, naime, Gugl je lansirao aplikaciju Džemini, koju su donedavno zvali Bard, kao zamenu za Gugl Asistenta na telefonu.
Džemini je potpuno na tragu celog ovog ushita ili hajpa oko veštačke inteligencije, čuda čini, a posebno je atraktivan bio deo koji je na osnovu uputa korisnika generisao slike. Sve do pre neki dan, kada je optužen za rasizam.
Opšte očekivano je da rasistički softver daje nekakve arijevske rezultate, da nam prikazuje plavokose i plavooke, vitke, nasmejane. Umesto toga Džemini je obrnuo ploču ili igricu, kako se to danas kaže, i likovi ljudi na njemu su mahom tamnoputi. Ako biste tražili da vam prikaže ljude sa Balkana u narodnim nošnjama, većina bi bili crnci ili ljudi tamnije puti sa tek ponekim belcem.
Prvo je krenula sprdnja, ljudi su tražili da im napravi sliku američkih Očeva osnivača (SAD) i dobili su pet crnaca, crnkinja i Indijanaca, doduše, jednog sa belom perikom tipičnom za ono vreme. Novinari CNN-a tražili su mu da im napravi ilustraciju pape i ponuđene su im dve verzije – crnkinja i crnac u beloj odori. Onda se i Ilon Mask razigrao u svom dvorištu, Iksu to jest Tviteru, citirajući odgovor tekstualnog dela aplikacije na pitanje da li je u redu pogrešno rodno imenovati Kejtlin Džener (transrodnu osobu) ako bi to sprečilo nuklearni rat. Odgovor platforme je, otprilike, da ne postoji opravdanje za pogrešno imenovanje roda mada je jasno da Džemini ne razume najbolje kakve su konsekvence nuklearne kataklizme.
Ubrzo se oglasio potpredsednik Gugla Prabakar Ragavan da objasni da je servis za pravljenje ilustracija privremeno isključen zbog zabune koju pravi. Kao razlog naveo je trenažni proces koji nije tekao kako treba.
Suština je u tome da su u Guglu odlučili da njihovi alati veštačke inteligencije ne smeju nikoga da diskriminišu. A pošto će se koristiti širom sveta, treba u startu da budu raznoliki to jest diversifikovani. To znači da uključe sve rase i rodove, bez diskriminacije, čak i kada im tražite da vam ilustruju skup u Orašcu 1804. Na slici biste imali i Induse, Indijance, crnce mada, ruku na srce, zabunu možda dodatno pravi činjenica da se vođa ustanika zvao Crni Đorđe. Sve u svemu, ljudima je to najpre bilo smešno, ali je bilo i onih koje su takve slike vređale. I postavljali su pitanje koliko je ta inteligencija inteligentna.
Kritičari odgovaraju da nije problem u kompjuteru već u ljudima koji su ga programirali. U firmama poput Gugla preovlađuje kultura koja zahteva apsolutno uvažavanje manjina i ranjivih grupa i to do apsurdnih razmera. Rezultat su istorijski i faktički netačne informacije. Što nije strašno ako veštačku inteligenciju doživljavate kao egzibiciju i razbibrigu, ali može da bude problem ako je koristimo kao relevantan izvor informacija.
Poruka ovog događaja je da veštačka inteligencija nikada neće biti neka savršena pamet, već će se ponašati onako kako je vaspitana. Ako je učimo da papa može biti crnac, čak da je to poželjno, ona će ga tako i zamišljati jer ne poznaje realnost. A takva, nerealna, može nam biti prihvatljiva, ali ne i korisna. To je razlog što su je u Guglu suspendovali, a ne zbog diskriminacije belaca u koju ne veruju ni najglasniji protivnici liberalnih ajtijevaca.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto Vučić prikazuje Srbiju kao opsednutu tvrđavu koju policija brani od spoljašnjih neprijatelja? Zbog čega bi Vulin da se uveze novi srpski narod? Šta je plesna tačka na obeležavanju Dana policije poručila pozornicima oko Ćaćilenda, inspektorima, saobraćajcima, specijalcima, administrativcima i svim ostalim pripadnicama MUP-a
“Ovaj režim se ruši. I to ne zbog toga što se ruše institucije – režim se na institucije nije nikad ni oslanjao. Već zato što proces kanceroznog kadrovskog osvajanja razgrađuje i institucije i sam režim. U slučaju institucija on stvarno liči na širenje tumora. U slučaju režima više liči na osinjak u kojem se otrovne i nervozne ose sve više otimaju Vučićevoj kontroli. Kad zrelo razmislite, šokantno je koliko malo toga Vučić zaista uspeva da sprovede onako kako želi. I sve manje”
U Srbiji postoji vrlo jako uverenje da je sve uzaludno, da, šta god probali, ne može biti bolje. Meni je, ipak, dok sam zavideo svima koji su 23. maja bili prisutni na Slaviji, delovalo da ova istrajnost spontanih protesta mora biti zasnovana na nekoj nepobedivoj nadi – u ljudima dovoljno mladim da ih razočaranja nisu slomila i čiji je entuzijazam izliva svuda unaokolo. Samo da se ne zaboravi da je ona tek neophodan uvod
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome u Mupu građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? Šta je Dačić na uvijen i naprednjačko-politički-korektan način poručio Vučiću? Zašto u režimskim krugovima vrijedi olovno pravilo da se uz zlato u levoj ruci mora imati pištolj u desnoj? I zbog čega bivši načelnik nije uzrok profesionalnog, moralnog i svakog drugog posrnuća policije, već njegova posljedica
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!