Loader

Preminula Sezarija Evora

17.decembar,21:49

Le Mond je napisao da ona pripada aristokratiji barske muzike

Bosonoga Diva, Sezaria Evora, (Cesária Évora) imrla je u 71, godini života, u subotu 17. decembra, u bolnici Baptista de Sousa u gradu Mindelo na Zelenortskim ostrvima, Kejp Verde, na portugalskom Kabo Verde, kako peva u mnogim pesmama. Na portugalskom zeleno je – verde. Potiče iz apsolutnog siromaštva u grada Mindelo na tom arhipelagu usred mora.

Imala je sedam godina kada joj je umro otac. Samohrana majka s petoro dece nije mogla da je izdržava i poslala je u dom, gde je naučila da peva. Prijatelji su je nagovorili da kao devojčurak od 15 godina počne da peva po lučkim tavernama, ne za platu, već za piće.

Njena familija je bila muzikalna. Njen ujak Liza je bio zapaženi pevač i kompozitor „morne“, koja se peva na tim ostrvima u čijim se lučkim krčmama mešaju mornari iz Evrope, Amerike i Afrike.

Pevala je u krčmama, a kasnije na portugalskim brodovima za krstarenje koji bi se usidrili u luci Mindelo. Na tim brodovima je postala slavna i po tome što je odbijala da nosi cipele i pevala bosa. «Mnogo ljudi na Kabu Verdeu je nalik na mene. Oni jednostavno ne vole da nose cipele…“ objašnjavala je «Vašington postu» 2001.

Pevala je na kreolskom, odnosno na nekoj mešavini portugalskog i afričkih dijalekata svojih robovskih predaka.

Udavala se tri puta i napustila tri muža, podigla troje dece, sama.

Pevala je najpre „sodad“ i bluz, a kasnije je postala najpoznatiji izvođač žanra „morna“.

„Možda je morna tužna i mračna muzika, ali kroz nju pokušavamao da objasnimo sve što se tiče naše zemlje i naših problema; pevamo o svakodnevnom životu, o ljubavi“, objašnjavala je u jednom intervjuu.“Naša muzika je – mnogo toga… Neki kažu da je to bluz, ili džez. Drugi kažu da je to kao brazilska ili afrička muzika, ali niko strvarno ne zna… Čak ni oni stari ne znaju.»

Pesme Sezarije Evore predstavljale su autentičan presek muzičkih uticaja, od ritmova portugalskog fada do brazilske sambe, uključujući i poznate pesme na španskom jeziku kao sto su Besame Mucho i Maria Elena, koje je ona donosila glasom melanholičnim i za nijansu promuklim.

Prvi put je napustila ostrva kada ju je grupa portugalskih žena pozvala u Portugal da peva. Tamo upoznaje Hoze da Silvu, mladog pariskog muzičara poreklom sa Kabo Verdea i 1988. snima album La Diva aux Pieds Nus (Bosonoga diva), Godine 1991 na njenom albumu se tuduje za dalekim azurnim morem Mar Azul (Plavo more). Njen treći album Mis perfumado postao je svetski hit.

Godine 1995, na poziv Gorana Bregovića, snimila je i pesmu Ausencia za film Podzemlje Emira Kusturice. Pevala je u Beogradu 2000, kada je promovisala album „Cafe Atlantico“, Vreme je o muzici njenog arhipelaga pisalo u izveštaju s World muisc festivala WOMEX ’99 u Berlinu, u broju 462, od 13. novembra 1999.

Neki je porede sa američkom džez pevačicom Bili Holidej, a Le Mond je 1991, napisao da Evora ima glas koji topi dušu.

Pevala je bosa u mnogim gradovima. Evora peva morne (neka vrsta bluza rodnog arhipelaga) i francuski mediji su je obožavali. Le Mond je napisao da ona pripada aristokratiji barske muzike. Sledi Miss Perfumado (1992)… Ostala je bosa i kad se obogatila i kad je na Kabo Verdeu umesto svoje siromaške kuće sagradila nešto veliko sa deset soba, da familija bude na okupu.

Kasnije je govorila da je postala ljubitelj konjaka kada je ono na početku pevala samo za piće. Teški pušač, zaradila je oboljenje srca i dugo se nosila s njim.

Jednom je doživela šlog, a 2010. posle pariskog koncerta doživela je srčani napad. Imala je operaciju na otvorenom srcu i u septembru odlučila da završi karijeru. Portugalskom Ekspresu je rekla: „Umorna sam. Žao mi je, moram da odem…“

Sodade

Sadade (sodad), portugalska reč koja opisuje duboko emicionalno stanje nostalgije za nekim ili nečim što se voli.

Poslednje izdanje

Intervju: Ivan Ergić

Individualni otpori su jalovi i samodopadni Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve