Moskva suzama ne veruje

Hrvatski Premijer Plenković: «Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja je dugoročno najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska, a jednom i Krima u sastav Ukrajine…»

Hrvatska će nastaviti podržavati euroatlantske težnje Ukrajine i pomoći će joj svojim iskustvima u tome i u mirnoj reintegraciji njezinih okupiranih područja, izjavio je u ponedjeljak u Kijevu predsjednik Vlade Andrej Plenković na Nacionalnom sveučilištu Kijevo-Mogiljanska akademija.

U predavanju na temu „Europsko i euroatlantsko iskustvo Hrvatske – primjer za Ukrajinu?“, Plenković je rekao da Hrvatska i Ukrajina imaju puno toga zajedničkog te da povijest njihova prijateljstva ima duboke korijene.

Ponovio je da RH kao članica EU-a i NATO-a daje punu potporu Ukrajini na njezinom europskom putu.

„Hrvatska je u potpunosti predana pružanju političke i praktične potpore Ukrajini na njezinom putu prema EU-u“, istaknuo je. „Spremni smo podijeliti naše znanje i iskustva…“

Istaknuo je i da je Ukrajina bila prva zemlja, članica Ujedinjenih naroda, koja je priznala neovisnost Hrvatske 11. prosinca 1991. U znak zahvale Zagreb je jednu ulicu nazvao Ukrajinskom i tamo se nalazi spomenik pjesniku Tarasu Ševčenku.

Naglasio je da su obje zemlje bile žrtve brutalne vojne agresije i da je silom narušen njihov teritorijalni integritet te da stoga hrvatska iskustva mogu biti korisna Ukrajini.

Hrvatska podržava teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine te provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima, rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja je dugoročno najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska, a jednom i Krima u sastav Ukrajine.

Mirna reintegracija istočne Slavonije, nastavio je Plenković, bio je jedan od najuspješnijih mirovnih projekata UN-a. To je bio pozitivan presedan za uspostavu mira u bivšoj Jugoslaviji, ali i za buduće misije u svijetu.

Hrvatska smatra da je stabilnost Ukrajine od ključne važnosti za europsku i globalnu sigurnost i poduprijet će sve diplomatske napore za postizanje mirnog i održivog rješenja, rekao je premijer Plenković.

Dodao je da je za stabilizaciju situacije ključna potpuna provedba sporazuma iz Minska te da je to najbolji način za postizanje sveobuhvatnog političkog rješenja ukrajinske krize.

Danas je EU suočena s novim izazovima poput migrantske krize, populizma i euroskepticizma kao i s raznim vanjskim izazovima, kazao je Plenković, istaknuvši da je povijest pokazala da se samo na načelima solidarnosti i jedinstva može postići napredak i mir.

„Zato nam je potrebna snažna Europa sa zajedničkom vizijom i zajedničkom akcijom, otvorena prema svijetu i budućnosti. To je ta vrsta Unije koja će prihvatiti Ukrajinu na temelju njezinih postignuća i vrijednosti koje dijelimo“, zaključio je predsjednik Vlade.

( Hrvatska će pomoći Ukrajini u mirnoj reintegraciji okupiranih područja, Središni državni portal. Vlada Republike Hrvatske, 21.11.2016.)

Komentar ruskog Ministarstva inostranih poslova: Pozivamo Zagreb, da se umesto neperspektivnih rezovanja na ovu temu, aktivno bavi hroničnim unutrašnjim problemima koji se odnose na prava Srba i drugih manjina u Hrvatskoj

Obratili smo pažnju na informacije od pre nekoliko dana o tome da hrvatska vlada osniva radnu grupu za saradnju sa Ukrajinom, sa zadatakom da prenese Kijevu hrvatska iskustva „mirne reintegracije okupiranih teritorija“, navodno primenjive za Donjeck i Lugansk.

Ovaj potez je zvanično potvrdio i predsednik Vlade Hrvatske A. Plenkovićem tokom posete Kijevu, 21. novembra, što predstavlja ozbiljnu zabrinutost. Nova paralelna struktura će u najmanju ruku odvratiti od kijevske vlasti od rada na sveobuhvatnom sprovođenju svojih obaveza iz ugovora u Minsku, koji je u zastoju. Ovo drugo rešenje interne ukrajinske krize nema alternativu – a to je više puta potvrđeno u „normandijskom“ formatu. Na potpunoj progresivnoj realizaciji dogovora iz Minska mora, po našem mišljenju, biti fokusiran napor svih odgovornih članova međunarodne zajednice.

Ne manje pitanja izaziva želja Zagreba da podeli sa Kijevom svoja iskustva na polju izgradnje mira. Tim više, što je to saopšteno u kontekstu sporazuma o revitalizaciji hrvatsko-ukrajinske vojno-tehničke saradnje. Dobro je poznato kakvim su žrtvama i prinudnim egzodusom iz Hrvatske oko 250 hiljada Srba koji donele vojne operacije „Bljesak“ i „Oluja“ 1995. godine. Uvereni smo da saveti stranih konsultanata mogu stvoriti kod kijevskih vlasti opasnu iluziju dopustivosti u Donbasu nasilnih scenarija scenarija, što sigurno neće pomoći jačanju bezbednosti u jugoistočnoj Ukrajini.

A takođe je apsurdno pominjanje da je na listi zadataka hrvatske radne grupe Krim. Želimo da još jednom vas podsetimo da je ujedinjenje Republike Krim i Sevastopolj s Ruskom Federaciju obavljeno na osnovu slobodne i legitimne volje krimskih ljudi. Ovo pitanje je zatvoreno. Pozivamo Zagreb, da se umesto neperspektivnih rezovanja na ovu temu, aktivno bavi hroničnim unutrašnjim problemima koji se odnose na prava Srba i drugih manjina u Hrvatskoj.

( Комментарий Департамента информации и печати МИД России в связи с созданием рабочей группы при Правительстве Хорватии по сотрудничеству с Украиной, 22.11.1617:09)