img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Saša Mitić, dip. inž. ZNR

Zakona ima, nema ljudi

02. septembar 2004, 15:03 Saša Mitić, dipl. inž. ZNR, Beograd
Copied

"Ruski rulet radničke klase"; "Vreme" br. 712

U poslednjem broju „Vremena“ kao plod istraživanja na temu zaštita na radu – objavljen je tekst pod naslovom „Ruski rulet radničke klase“. Pretpostavljam nažalost da je povod za reakciju lista veliki broj povreda na radu sa smrtnim ishodom, naročito u poslednja tri-četiri meseca. Od toga se nekoliko smrtnih povreda dogodilo na gradilištima u prestonom gradu. S tim u vezi želim da iznesem sledeće činjenice.

Već u prvoj rečenici autori navode primer iz SAD, jedne od tri države u svetu koja ima Fakultet zaštite na radu. Preostale dve su Rusija i SCG. Fakultet zaštite na radu u Nišu postoji od 1968. godine, a samostalno kao visokoškolska ustanova radi od 1972. godine. Koliko su uposleni, koliko se koriste i uvažavaju znanja i iskustva inženjera zaštite na radu, svakako potvrđuje i povod za vaše istraživanje. Jasno je da smo ravnopravni sa svetskim silama, što se bar fakulteta tiče, ali razlika u nivou zaštite na radu kod njih i kod nas je očigledna.

Uz prvu fotografiju na kojoj su prikazani građevinski radnici na fasadnoj skeli upotrebljen je termin koji nikako ne odgovara trećem milenijumu, već vremenu neposredno posle Drugog svetskog rata. Termin HTZ (higijensko-tehnička zaštita) nastao je upravo tada, ugrađen u tadašnje propise (od kojih neki ili njihovi delovi nažalost i danas važe) i predstavlja samo jedan deo multidisciplinarne oblasti koja se zove zaštita na radu. Osnovni zakon o zaštiti na radu donesen je još 1965. godine. Sledeći je donesen 1978, a treći i važeći Zakon o zaštiti na radu 1991. godine sa izmenama i dopunama 1993. i 1998. godine. Dakle, u zemlji Srbiji zaštita na radu zakonom je uređena već četiri decenije i predstavlja ustavnu kategoriju.

Građevinarstvo je jedna od najstarijih ljudskih delatnosti i jedna od najopasnijih grana privrede. Osim Zakonom o zaštiti na radu, rad u građevinarstvu je regulisan Pravilnikom o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova, kao i drugim važećim saveznim i republičkim propisima. Da ih poštuju investitori i izvođači radova, stanje ne bi bilo krajnje zabrinjavajuće.

Pomenuta prva fotografija snimljena je verovatno na jednom od beogradskih gradilišta. Uprkos svim nemilim događajima, građevinski radnici i dalje ne nose zaštitne šlemove. Čak ni za slikanje. To je najbolja potvrda nivoa njihovog obrazovanja i nivoa njihove svesti.

Fasadna skela mora imati uputstvo za montiranje i upotrebu, koje daje proizvođač skele. Izvođač radova skelu montira prema uputstvu proizvođača. Nakon montiranja, stručna komisija vrši pregled i prijem skele za rad, o čemu sačinjava i potpisuje zapisnik u najmanje tri primerka. Tek kada su ispunjeni svi tehnički uslovi, osposobljeni za bezbedan rad, zdravstveno sposobni i opremljeni odgovarajućim sredstvima lične zaštite, građevinski radnici mogu početi rad na skeli. I to s povećanom pažnjom. Da je bila ispoštovana ovakva procedura, posledice ne bi bile tragične i ne bi u strogom centru Beograda bila snimljena tužna povorka na fotografiji kojom ste dva puta ilustrovali temu istraživačkog rada.

Izdavačka kuća Jugozaštita je ispunjavajući svoje obaveze, pored ostalog, do sada izdala tri komentara aktuelnog Zakona o zaštiti na radu, kao i Pravilnik o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova. Koliko su vlasnici preduzeća i izabrani predstavnici radnika zaista zainteresovani za ovu oblast, potvrđuju i reči vaših sagovornika.

A sada jedno malo istorijsko podsećanje. Pre skoro 4000 godina Hamurabi je doneo zakon uklesan u kamenu koji je bio postavljen na javnom mestu. Pet članova ovog zakona definisali su odnose između poslodavaca i radnika, štiteći prava muškina – radnika. U njegovom uvodu je pisalo: „Neka kažnjena ličnost koja drži da je u pravu ode pred spomenik i na tom spomeniku pročita i sazna moje dragocene reči, koje jasno govore o njegovom slučaju i vidi koji je zakon za njega primenjen i neka mu se srce smiri.“

Razmišljam i pitam se: kako nas vide mravi, pčele i ptice? Šta možemo naučiti od njih i njihove građevinske veštine?

Nadam se da će „Vreme“ i ubuduće pažljivo pratiti ovu oblast.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure