img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dimitrije Boarov

Uvrede ili argumenti

26. jun 2003, 04:37 Dimitrije Boarov, profesionalni verbalni gimnastičar na konju bez hvataljki
Copied

Mislim da je dr Boško Mijatović imao elegantnu zamisao kako da se reši takozvano vojvođansko pitanje. Jednostavno, samo treba dokazati da to pitanje ne postoji. To jest – da Vojvodina ne postoji i da nikad nije ni postojala, što znači da prema njoj nisu ni mogle biti učinjene neke nepravde. Kad bi se dokazalo da problem autonomije Vojvodine ne postoji, Srbija bi se kurtalisala i nekih zločestih vojvođanskih političara koji su izmislili vojvođanski problem, samo da bi nadalje mogli da se druže sa narko-dilerima, da se kockaju tuđim parama i sarađuju sa udbom, da bahato, putem svojih kočijaša, gaze ljudi po trotoarima ili da se bez zazora predstavljaju kao Mađari – te tako ometaju liberalne reforme u Srbiji. Žao mi je što su se na putu ove lepe Mijatovićeve zamisli isprečili neki „loši verbalni gimnastičari“, neki „političari nižeg nivoa“ i neke činjenice. Ja ću obratiti pažnju samo na neke činjenice u vezi s problematizovanjem „poreske pljačke“ Vojvodine početkom dvadesetih godina XX veka.

Prvo da vidimo šta bi to bila „poreska pljačka“. Mijatović s pravom primećuje da se poreskom pljačkom ne može smatrati puka okolnost da neko plaća veći porez od nekog drugog, te da je normalno da onaj ko je bogatiji treba naravno da plati veći porez (po proporcionalnoj ili čak progresivnoj stopi). Dakle, ukoliko sve građane jedne države opterećuju iste vrste poreza, sa istim stopama i sa istim stepenom naplate tih poreza u različitim pokrajinama, onda tu nema poreske pljačke pojedine pokrajine (u akademskom smislu te reči).

No, Mijatović ne zna da porezi u Kraljevini SHS nisu bili „standardni“ na celoj njenoj teritoriji, pa dakako i ne zna da su građani Vojvodine, početkom dvadesetih godina XX veka, plaćali 25 vrsta poreza, a građani na teritoriji Srbije i Crne Gore samo pet vrsta poreza, kao što ne zna da je vojvođanski seljak plaćao 20 puta veći porez od srbijanskog seljaka, a nije 20 puta bio bogatiji (dok je učitelj u Vojvodini imao znatno manju platu od učitelja u Srbiji). I kojim se to argumentom može objasniti okolnost da je, po podacima Trgovinske komore u Novom Sadu, u Vojvodini 1925. godine naplaćena gotovo trećina neposrednih poreza u Kraljevini SHS, mada je ona imala samo oko deset odsto stanovništva i nije bila najbogatija pokrajina nove države. Pri tom je u dvadesetim godinama XX veka postotak naplate razrezanih poreza u Vojvodini uvek nadmašivao 100 odsto, a u Srbiji najčešće retko premašivao 60 odsto.

Mijatović, međutim, osporava navedene podatke za 1925. godinu, pozivajući se na Savezni zavod za statistiku, koji je navodno tačno preneo podatke Opšte državne statistike Kraljevine SHS iz dvadesetih godina. Prvo što povodom Mijatovićevih podataka treba primetiti jeste to da Kraljevina SHS sve do 1927. godine (dakle punih devet godina od svog nastanka) nije ni svoje poslanike u skupštini države obavestila o veličini stvarne budžetske potrošnje. Tek spomenute 1927. godine usvojen je u jugoslovenskom parlamentu završni račun za budžet iz 1924. godine. Trgovinska komora Vojvodine dala je i svoje podatke o naplati poreza u Kraljevini SHS za 1925. godinu, jer je utvrdila da je Ministarstvo finansija te države falsfikovalo podatke o prikupljenim porezima u Srbiji, itd.

Neću da zalazim dalje u ovo pitanje, ali ako mi Mijatović odgovori da je on samo hteo da ospori pogrešne podatke u nekom papiru Lige socijaldemokrata Vojvodine o porezima 1925. godine, onda ne vidim razlog što stalno raspreda kako je prirodno da ljudi u Vojvodini plaćaju više poreza od ostalih građana Srbije (znači da je neprirodno da je stopa poreza na promet u Kaliforniji najniža u SAD).

A ako je osporavajući podatke za 1925. godinu hteo istovremeno da ospori tvrdnje da je Vojvodina pljačkana i dvadesetih, i tridesetih, i četrdesetih, i pedesetih i devedesetih godina – onda dalja polemika nema svrhe, jer proizlazi da on ne poštuje elementarna logička pravila.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure