img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ljiljana Smajlović

Svesni i nesvesni

12. septembar 2002, 18:37 Ljiljana Smajlović
Copied

Pismo Lazara Stojanovića budi u meni nadu da od ove polemike još može biti više koristi nego štete. Ton je već nešto uljudniji, barem kad je reč o pogrdama na račun izveštača iz Haga koje su me i navele da se u prepisku uključim. Na početku polemike beogradsko je nezavisno novinarstvo nazvano „lavežom“ i „proizvodnjom laži i falsifikata“; gospodin Stojanović umesto toga bira umerenije izraze kao što su „pevač apologetskog hora“ i „zavrtanj u propagandnoj mašini“, valjda u duhu tolerancije kojoj, kako veli, teži. Dopušta čak i mogućnost da niko od učesnika polemike „nije lagao svesno“.

No Stojanović izgleda ne prihvata da je novinarstvo profesija, a ne društveno-politički rad u kome neki novi čuvari političke korektnosti novinare opet dele na svesne i nesvesne lažove. (Valjda zato ne uviđa ironiju u tome da kolegu koji za hleb zarađuje kao novinar, u istom dahu proglašava „uvaženim“, ali i „netačnim i pristrasnim“.) Njegovo je poimanje novinarstva prevaziđeno, a njegovo razumevanje haškog pravosuđa manjkavo.

Suđenje Slobodanu Miloševiću u Hagu odvija se unutar takozvanog adversarijalnog sistema zapadne jurisprudencije. To znači da u procesu postoje dve strane, da postoji direktno ispitivanje svedoka od strane optužbe, a zatim i unakrsno ispitivanje odbrane. Novinari su dužni da izveste o glavnim tačkama i jednog i drugog dela ispitivanja svedoka. Sastavni deo sistema je i pretpostavka o nevinosti optuženog, sve dok mu se ne dokaže krivica. Nije posao novinara u Hagu da svakog dana konstatuju da je Milošević „zločinac uhvaćen na delu“, niti je posao suda „više da potvrdi nego da utvrdi njegovu krivicu“, kako bi to Lazar Stojanović hteo. (Uzgred, tročlano sudsko veće koje vodi proces Miloševiću u Hagu neprijatno bi se iznenadilo da od Stojanovića čuje da je ono tek oruđe optužnice, koje umesto da „utvrdi“ treba samo da „potvrdi“ krivicu.) Posao je novinara da čitaocima ponude na uvid sve relevantne činjenice koje im mogu pomoći da stvore sud o nekom događaju ili nečijoj krivici, odnosno o učinku nečije optužbe ili odbrane. Nemaju pravo da uskraćuju informacije koje im se ne sviđaju.

Sve su ovo na Zapadu (u „spoljnom svetu“ koji Stojanović smatra „jedino relevantnim“) elementarne stvari. Sa Zapada uostalom potiče i poređenje sudskog procesa s utakmicom (nad kojim Florans Artman i drugi toliko negoduju). Jer na utakmici, kao ni na sudu, ishod sučeljavanja dveju strana nije unapred poznat – osim ako utakmica nije nameštena.

„Ne vidim šta tu tužioci nisu ostvarili“, kritikuje Lazar Stojanović i samu pomisao da bi se tužiocima mogla uputiti neka kritika. Možda bi onda trebalo da otvori svoj laptop i napiše pismo „Čikago tribjunu“ čiji se novinar Tom Handli 29. avgusta usudio da ustvrdi da tužilaštvo još nije proizvelo „pištolj koji se puši“, odnosno dokaz koji bi Miloševića direktno doveo u vezu sa zločinima počinjenim na Kosovu. Šta bi tek u gnevu mogao da napiše „Vašington tajmsu“, čiji urednik Džošua Kuhera pre tri dana veli da je „suđenje Miloševiću dokaz nekompetentnosti tribunala“… Bi li ga nazvao svesnim ili nesvesnim lažovom?

Možda Stojanović smatra da srpskim novinarima nije dopušteno ono što američkim jeste? Lepo je od njega što ponekog novinara ovde oslobađa sumnje da je „miloševićevac“; možda nas zove i lažovima iz najplemenitijih pobuda. Ali valjda je došao čas da ovde u Beogradu kažemo da je od ideološke provere Lazara Stojanovića ipak bolji sistem u kome se novinarski rad procenjuje na osnovu univerzalnih kriterija profesije koji važe i u Beogradu i u Vašingtonu. Ja se, na primer, s gospodinom iz „Vašington tajmsa“ u pogledu kompetentnosti tribunala (tribunala, a ne tužilaštva) ne slažem, u što se lako uveriti u mojim tekstovima u „NIN-u“, ali tražim da se moj novinarski rad meri istim profesionalnim aršinom kojim se meri njegov. Profesionalnim, a ne ideološko-političkim.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure