img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rade Radmilo

Šta je Jević čitao

02. septembar 2004, 15:05 Rade Radmilo, elektronskom poštom
Copied

"Vila Smita za predsednika"; "Vreme" br. 712

Sećate li se kako je to izgledalo u školi, kada nastavnik(ca) maternjeg jezika i književnosti krene da „pita lektiru“, pa prozove nekoga ko tu istu lektiru nije pročitao, već je pogledao neku ekranizaciju ili mu je neko prepričao delo? Izgleda isto kao i članak gospodina Ivana Jevića.

Možda je I. J. film odgledao na DiVX-u sa lošim zvukom i još lošijim titlom, a možda je film gledao u bioskopu, ali je pri tom više pažnje obraćao na osobu do sebe ili na kesicu kokica, pa mu se moglo desiti da mu se pričini nekakav neutronski mozak tamo gde se pominje pozitronski. Takva omaška se dâ oprostiti. Ono što se, međutim, ne može oprostiti, jeste činjenica da autor ovog članka nije pročitao niti jedan naslov Isaka Asimova o robotima i umesto da to otvoreno kaže, u ovom članku, on pokušava da glumi kako nešto zna o ovim delima.

Kada ekranizuju delo jednog od vaših najomiljenijih pisaca, onda sa mnogo bojazni iščekujete šta ćete videti na velikom ili malom ekranu. Potrebno je mnogo filmskog majstorstva pa da ljudi koji su, kao i ja, ta dela iščitavali n-puta (gde „n“ teži beskonačnosti) izađu iz bioskopa nerazočarani ili, u ovom slučaju, zadovoljni.

Piter Džekson je to uradio na jedan način, a Aleks Prodžas na drugi – u oba slučaja majstorski, mada je nezahvalno porediti ova dva dela, kao što je nezahvalno praviti poređenja između Tolkinovog i Asimovljevog sveta. U svakom slučaju, pretakanje pisanog dela na ekran sadrži niz zamki, a Prodžas se svojski trudio da ne upadne ni u jednu od njih.

Prva zamka koju je izbegao jeste pokušaj da pretoči neku od Asimovljevih priča na ekran. Umesto toga, uradio je nešto što mu je sam Isak Asimov omogućio. Naime, Asimovljeve priče o robotima jesu kolekcija potpuno različitih priča, koje povezuju: tri zakona robotike, pozitronski mozak i ponekad dr Suzan Kalvin i korporacija Američki roboti. Štaviše, sam Asimov je ohrabrivao mlade autore da se okušaju u pisanju priča kojima bi zakoni robotike i pozitronski mozak bili zajednički okvir (edicije Robots & Aliens, Robot City i Robots in Time). Krunu Asimovljevih dela o robotima čine upravo naslovi: Čelične Pažine, Golo Sunce, Roboti Zore i Roboti i Carstvo. Radnja ovih dela jeste „rutinski policijski triler“. Radnja svake od ovih knjiga mogla bi stati u jednu epizodu serije Baltimore Homicide, ali ova dela ne čini radnja (Asimov se uvek gnušao „umetničkog komplikovanja“), već svet u kom se ona odvija.

Oslobođen stega literarnog dela, film je mogao krenuti bilo kuda, ali je ipak ostao u Asimovljevom svetu. U tom svetu zakoni robotike ne predstavljaju „pisane“ zakone o kojima roboti imaju „političku svest“, već matematičku osnovu na kojoj počiva struktura pozitronskog mozga. U filmu nešto brže, u Asimovljevim delima nešto sporije, roboti postaju sve složeniji i sve složeniji, spoznajući da je jedini način da u potpunosti funkcionišu u okviru prvog zakona zaštita celog čovečanstva.

I kod Asimova i kod Prodžasa ljudi, u društvima koja se oslanjaju na robotski rad, robote smatraju strašno zgodnom stvari, ali ih tretiraju kao i svaki drugi komad bele tehnike. Jedino se glavni junaci detektivi Elija Bejli i Del Spuner ne uklapaju u tu sliku. Oni su nepoverljivi prema robotima, shvatajući, na koncu, da je to zato što ih zapravo sve vreme prihvataju kao bića ravnopravna ljudima. Prema drugom čoveku možete biti nepoverljivi, ali ne i prema usisivaču.

Iako mu, verovatno, niko ne bi preterano zamerio, Prodžas nije želeo da „oskrnavi“ lik dr Suzan Kalvin, gurajući je u zagrljaj detektiva Spunera. Iako ne baš „ružna usedelica“ iz Asimovljevih priča, dr Suzan Kalvin na filmu je inteligentna i pomalo cinična osoba koju u životu interesuju isključivo njeni roboti. Čak je i Artur Klark, iz poštovanja prema svom pokojnom prijatelju i kolegi, ugurao dr Suzan Kalvin u neke od svojih priča (Duh sa Grand Benksa).

Iako sam sve vreme koristio ime Aleksa Prodžasa, scenaristi Džef Vintar i Akiva Goldsman su podjednako zaslužni što je ovaj film izuzetno ostvarenje, koje na pravi način odaje počast jednom od najvećih bardova SF-a.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure