img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Latinka Perović

Sazrela potreba društva

09. oktobar 2002, 20:55 Latinka Perović
Copied

Dvomesečna polemika na stranicama nedeljnika „Vreme“, u rubrici „Pošta“, a zatim „Reagovanja“, potvrđuje pravilo da svaka sazrela potreba društva uvek nađe i povod i način da se izrazi. Sasvim je nevažno kako učesnici u ovoj polemici vide jedni druge, kako se etiketiraju. To je, da kažemo, stvar stila. Ali, za razliku od Stojana Cerovića (broj 608), nisam sigurna „da se na kraju ove polemike neće znati o čemu se radilo“.

Glavni urednik „Vremena“ smatra da je u polemici reč „o jednoj od najvažnijih tema srpskog društva“ (br. 613). Prethodno, Srđa Popović je tu temu precizirao: „zločini počinjeni nad nevinim ljudima“ (broj 609), koje je označio kao „pitanje svih pitanja ove zemlje“ (broj 673).

Zločini počinjeni u poslednjim ratovima u Jugoslaviji, kao i svi slični zločini, imaju više dimenzija: moralnu, pravnu, istorijsku, filozofsku. O jednom takvom fenomenu teško je, razume se, voditi polemiku na stranicama bilo kog lista, čak i kad bi je on sa svojih poslednjih stranica prebacio na prve i središne stranice. Istina o zločinima je pitanje čitavih nauka. Ali, mediji najšire dopiru i najbrže utiču. Otuda je njihova uloga nezamenljiva u uspostavljanju redosleda. Neposredno, to je sankcionisanje zločina, odnosno saradnja države sa Međunarodnim sudom u Hagu. Dugoročno, to je osvetljavanje one nacionalne ideologije i politike koje su vodile u zločin.

Zločin je, ipak, teška mora za Srbiju. Otuda i potreba za analogijom. Tako se može razumeti i veliki napor B92 da objavi nemačke autore. Primer je poučan: iluzija je da se ispod prošlosti može podvući crta. Nemci su ćutali sve do 1960. godine. A zatim su usledili: „svađa istoričara“, koja je postavila pitanje o odnosu prema tradiciji; Gelghagen sa knjigom Hitlerovi dobrovoljni dželati; Filkenštajn sa knjigom Holokaust industrija; Velzar debata… To je uvek preispitivanje. Ili, kako bi rekao jedan od vodećih nemačkih istoričara Jirgen Koka, onaj stalni oprez „da se može ponovo kliznuti u varvarstvo“. Prema Koki, sećanje na nacističke zločine „može delovati mobilizatorski; a takvo sećanje može biti temelj demokratskog identiteta“ (citat prema Todor Kuljić, Prevladavanje prošlosti – u štampi).

O ovom poslednjem jeste danas u Srbiji reč. Promene 5. oktobra 2000. godine za jedne su značile podvlačenje crte ispod neposredne prošlosti. Za druge – prihvatanje konsekvenci te prošlosti i početak njenog preispitivanja – u ime demokratskog identiteta.

Stanovište o deetnifikovanju zločina svodi srpski identitet na ideologiju organskog shvatanja nacije kao jedne ličnosti i njoj odgovarajućeg koncepta države kao etničke države. Preseljenje, razmena stanovništva, etničko čišćenje, ubijanje drugog sa stanovišta ove ideologije i nije zločin. To je, što bi rekao Slobodan Jovanović parafrazirajući Napoleona I o Robespjeru, ubijanje s rezonom (Milan Jovanović-Stojimirović „Dnevnik“ 1936-1945, Novi Sad, 2000).

Identifikovanje države sa „kućom“, elite sa „domaćinom“, stanovništva sa „bićem“ nije prevladana ideologija (videti studiju Olivere Milosavljević U tradiciji nacionalizma ili stereotipi srpskih intelektualaca XX veka o nama i drugima, Beograd, 2002) Većina kandidata za predsednika Srbije nudila je u predizbornoj kampanji upravo ovu ideologiju kao sadržaj „moderne države“. U isto vreme, istraživači javnog mnjenja sugerisali su kandidatima da u kampanji ne pominju ratne zločine ni Međunarodni sud u Hagu, ni saradnju sa kojim državu ne obavezuje samo međunarodno pravo nego i zakon koji je sama donela. Ako je kritički odnos prema ovoj poziciji radikalizam, suprotno njemu je – šta?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure