img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sat i po od Beograda

09. mart 2005, 18:01 Nebojša Dimitrijević, Ženeva
Copied

"Od disidenta do nacionalnog radnika"; "Vreme" br. 739

Čitam kako akademik iz portreta govori o „pretencioznim poluinteligentima iz redova beogradskog mondijalizma“. Meni se činilo da sam to pre čuo od pojedinih loših đaka, sada na popravnom u Hagu. Sada znam da tako govore i članovi u svetu inače proporcionalno najbrojnije Akademije nauka.

Ali, nećemo sada o mondijalistima, profesionalnim patriotama i srpskoj eliti.

Čitam kako je akademik iz portreta govorio da je Milošević „bio uspešan političar koji je našao formulu da Srbiju izvuče iz neravnopravnog položaja“. Pa još kako on ima „izvestan demokratski potencijal“ i kako „niko ne može, ko ima obraza i poštenja, da ospori pravo koje on izražava da Srbija bude jedinstvena“. Ali nećemo sada o obrazu i poštenju ili o demokratskom potencijalu, a kamoli o jedinstvu. Porazni rezultati te pogubne politike, pre svega za srpski narod, dobro su poznati i jalov je napor da se to prikrije.

Čitam i to da akademik iz portreta „svudge gde stigne podvlači da vojni gubitak Srpske Krajine i slavonskih zemalja ne smemo nikada prihvatiti kao definitivni gubitak“, jer „ni Nemci nisu Istočnu Nemačku smatrali definitivno izgubljenom“.

Ovo me je podsetilo na pisanje Džordža Orvela: „Ko kontroliše prošlost, kontroliše budućnost. Ko kontroliše sadašnjost, kontroliše prošlost.“ Drugim rečima, oni koji dominiraju društvom u poziciji su da pišu naše istorije. I ako to mogu da čine, onda mogu da odlučuju o našoj budućnosti.

Ali nećemo sada o izgubljenim generacijama u dijaspori i novim redovima pred stranim ambasadama, ni o tome u šta je Srbija posle premijera Zorana Đinđića vraćena i gde će još sa ovakvim tumačenjima prošlosti i sadašnjosti biti. Umesto da se ubeđujemo u nešto što svet odavno vidi, a danas i deca u Srbiji znaju, bolje da pogledamo kako stvarnost izgleda na samo sat i po avionom daleko od Srbije.

Za Ženevu, iz koje vam pišem, kažu da je najmanja prestonica sveta smeštena u neutralnoj Švajcarskoj, u središtu Evrope. Predsednik njene konfederacije je prošle nedelje izjavio da je ova „sigurna i autonomna zemlja geografski, istorijski i ekonomski sto posto evropska“.

Ženeva je kosmopolitski grad. Gotovo 43 odsto njenih stanovnika su stranci iz 180 zemalja sveta. U njoj su 67 nosilaca Nobelove nagrade, 24 međunarodne organizacije, 200 diplomatskih misija i predstavništava, 91 konzulat, 125 multinacionalnih kompanija, više od 500 istraživačkih instituta, 20 univerzitetskih institucija, 80 banaka, od kojih 49 inostranih.

Ali nećemo sada o bogatoj Švajcarskoj i Ženevi. Jer, vidi se ponovo da su se beogradski mondijalisti, koji su hteli i uporno žele nešto slično svom Beogradu i Srbiji, ljuto prevarili. Vlasnici srpske stvarnosti su profesionalne patriote, oni pišu istoriju i odlučuju o budućnosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure