img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rikverc istorija

12. jun 2013, 21:48 Vladimir Pavlović
Copied

"Referendum o kralju"; VREME 1170

Da li je zaista sporno kako je Srbija postala republika?

Postala je kao i sve druge republike: revolucionarnim nasiljem. Reč „nasilje“, naravno, loše zvuči, pogotovo kad asocira na oca pijanduru koji tuče ženu i decu, na siledžiju koji vam prodaje ciglu u podzemnom prolazu, na policajca koji vam na testise prislanja elektrode da bi izvukao neko priznanje… Ali nasilje je, nažalost, jedan od stubova svake političke organizovanosti. S tim što je državno nasilje jedino zakonito.

Pozivanje na zakonitost, legalizam, referendum, naprotiv, vrlo lepo zvuči. Ima li ičeg boljeg, pravednijeg, od narodne volje? Nema, pod uslovom da narod prethodno ne bude izmanipulisan propagandom, i, naročito, da ne bude gladan. Kad je gladan, kad su mu deca gladna, kad je ponižen, surovo eksploatisan, onda veruje svakom objašnjenju svoje bede: krivi su Jevreji, komunisti, homoseksualci, Srbi, intelektualci, Hrvati, Turci, kriva je republika, bez kralja ne valja… E, kad se u takvim okolnostima organizuje neki od poznatih i legalnih, demokratskih izraza narodne volje, dobijemo demokratski izabranog Adolfa, Franju, Slobu, Aliju, ili – bucmastog gospodina koji sebe naziva naslednikom nepostojećeg prestola i koji bi da na glavu stavi onaj skupi muzejski eksponat, krunu, i tako ozvaniči srpski koncept „rikverc-istorije“.

Legalitet (zakonitost) jedna je od najvrednijih tekovina civilizacije, ali on funkcioniše samo dok su društveni odnosi u stabilnoj ravnoteži. Kad se ta ravnoteža ozbiljno poremeti i dovede kritični deo stanovništva u situaciju beznađa, na scenu stupa legitimitet, odnosno moralna opravdanost kršenja etabliranog legaliteta, uključujući i rušenje državnog monopola nasilja. Tako nastaju revolucije iz kojih nastaju novi legaliteti i traju dok se ravnoteža društvenih odnosa ponovo ne poremeti…

Dakle, Srbija je postala republika na isti način na koji su to postale i Francuska, Nemačka, Grčka, SAD i sve druge republike – legitimnim revolucionarnim nasiljem koje je stvorilo novi legalitet.

Ljubitelji monarhije mogu da postave pitanje: a šta fali Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji, Belgiji, Švedskoj? Odgovor je: ništa im ne fali, naprotiv, ali njihovo blagostanje se ne duguje njihovim milenijumskim dinastijama koje nemaju u stvarnosti nikakvu vlast. Njihove kraljice i kraljevi su samo skupi živi istorijski spomenici, simboli državnog kontinuiteta (koji Srbija nema) i najviše – deo nacionalnog folklora. Sve su to de facto republike gde se monarh ne pita ni za šta. Mi u tu svrhu imamo Guču, mnogo veseliji simbol našeg nacionalnog identiteta.

Lošeg predsednika republike čekaju izbori posle kojih će mesto prepustiti drugom izabraniku narodne volje. Loš monarh se može smeniti samo nasiljem. A ne postoji nikakva biološka niti kulturološka garancija nasleđivanja stvarnih ili mitskih kvaliteta predaka na šta se oslanjaju sve nasledne monarhije. Jedna francuska poslovica kaže: „U deci genija priroda se odmara“.

Za razliku od starih evropskih dinastija čiji se predstavnici zadovoljavaju svojom simboličnom ulogom, naši monarsi su uvek želeli da efektivno vladaju. Tako pamtimo dedu sadašnjeg pretendenta na srpsku krunu po tome što je ukinuo Ustav, zabranio političke stranke, „da bi uklonio i poslednju prepreku između sebe i svog naroda“. Pre referenduma bi valjalo podsetiti narod i na takve pojedinosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković

Pregled nedelje

MUP Srbije d.o.o, privatno obezbeđenje za batinaše

Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure