img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svjetlana Rašić, Beograd

Razni profiti

30. oktobar 2003, 13:34 Svjetlana Rašić
Copied

"Ružičasto pomirenje"; "Vreme" br. 668

Nesporna je činjenica da je u „godinama raspleta“ sve ono što je pretendovalo da se nazove građanskom inteligencijom ove zemlje imalo neskriveno izražen oštar moralni otklon prema našoj „najgledanijoj televiziji“. Takođe je činjenica da se u svesti većine građana programski koncept privatne televizije neizostavno vezuje za jasno izražene materijalne interese vlasnika, koji se ostvaruju kroz promociju profitabilnog ideološkog ili kulturnog obrasca, što nije bez osnova.

Upravo iz tog razloga državna televizija uspešno izmiče pojačanoj pažnji ove vrste, nezasluženo uživajući tretman moralno neupitne, naročito otkad je u rukama „naših“, što bi trebalo da bude sinonim za posvemašnju objektivnost i kritičnost, tim više što je još na jaslama domaćih poreskih obveznika.

Nada da će nas posle 5. oktobra iz Takovske zapljusnuti katarzični talas, koji će Nebesku Srbiju napokon spustiti na zemlju i pomoći joj da se osvesti od „veličanstvenih“ ratnih pohoda, izjalovila se pre nego što je Onaj smešten na sigurno mesto. Programski koncept „red četnika, pa red partizana“, nažalost, jeste realan odraz odnosa ideoloških snaga društva, ali svakako nije ono što će nam otvoriti put ka Evropi i pomoći nam da budemo ravnopravno primljeni u društvo civilizovanih naroda.

Umesto odijuma na sami pomen medijskog plasiranja serijala Helsinškog odbora o našoj nedavnoj prošlosti preko „ružičaste“ televizije, pravo je pitanje zašto državna televizija tako retko, dozirano i stidljivo nudi takve sadržaje, koji su nam više nego potrebni, ukoliko želimo da načinimo istinski otklon od politike koja je naciji u nasleđe ostavila krajnje problematičan moralni prtljag.

Takođe, ukoliko je najveći domaći medijski „mogul“ zaključio da je svest o potrebi za suočavanjem s prošlošću na ovim prostorima uznapredovala toliko da jedan takav serijal može da bude profitabilan u bilo kojem smislu, to me lično veoma raduje. Nažalost, to je malo verovatno, ali i samo davanje prostora ovakvim sadržajima zaslužuje svaku pohvalu i podršku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure