img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predrag Vitković

Politizacija kanonizacije

06. jun 2003, 09:14 Predrag Vitković, Roterdam, Holandija
Copied

"Sporno slovo u crkvenom kalendaru"; "Vreme" br. 647

Nakon čitanja teksta autora Slobodana Kostića u najnovijem broju „Vremena“, ne mogu a da ne izrazim nevericu i zaprepašćenje sa kojom lakoćom je spomenuti novinar instrumentalizovao kanonizaciju sv. vladike Nikolaja u svoje anti-crkvene svrhe.

Naime, sam naslov teksta ukazuje na jedno subjektivno sagledavanje kanonizacije, što uopšte ne znači da su vernici i pripadnici Srpske pravoslavne crkve podeljeni po tom pitanju. Gospodin Kostić je pokušao da podmetne tezu da je kanonizacija sv. vladike Nikolaja sporna i da je dovela do podele u narodu, ali je, razume se, prećutao da kanonizaciju ne spore vernici, već oni koji ili ne veruju u Boga ili ne vole Srpsku pravoslavnu crkvu. Zaista mu je tačna konstatacija da „najviša (crkvena) tela moraju da poštuju one kojima Crkva pripada“, to je i poenta ove kanonizacije. Nije Srpskoj pravoslavnoj crkvi trebala kanonizacija radi same Crkve, već i zbog toga što se i u vernom srpskom narodu sv. vladika Nikolaj odavno svecem smatra.

Mnogo je primera koji vode do zaključka da autor Slobodan Kostić, a i ostali autori, između ostalog i gospodin Mlakar, imaju averziju prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a prema Bogu i crkvenom ustrojstvu još i više. Podrugljive fraze tipa „onaj gospodin sa bradom“ ne treba ni komentarisati. No, interesantna je činjenica da protivljenje kanonizaciji sv. vladike Nikolaja nije autohton proizvod koji je ikad zaživeo u srpskom narodu, već je to importirani produkt koji se već godinama protura na raznim univerzitetima širom Zapadnog sveta.

Tako se na kraju prošlog milenijuma na Zapadu promovisala knjiga Heavenly Serbia. From Myths to Genocide (u prevodu Nebeska Srbija. Od mitova do genocida) autora Branimira Anzulovića, koja govori o tome da su Srbi u poslednjim ratovima počinili genocid, razume se, zbog toga što je taj navodni nagon za ekspanzijom vekovima hranjen mitovima, prvenstveno mitom o boju na Kosovu, ali i mitom o seobi Srba i tako dalje. Teza se svodi na to da je upravo Srpska pravoslavna crkva ta koja je, kao viševekovni stožer srpskog naroda i čuvar srpskog nacionalnog identiteta tokom viševekovnog ropstva pod Turcima, te mitove ubrizgivala u srpski um. Nećete se začuditi da su u dvadesetom veku najveći krivci i ekstremisti za tako nešto upravo vladika Nikolaj Velimirović i otac Justin Popović. Pošto su oni u svoje vreme bili najistaknutiji i najuticajniji duhovnici i mislioci srpskoga naroda, svi napadi upereni su prema njima. Oni su ti koji su u novije vreme nastavili sa tom „genocidnom teorijom“ o nebeskom srpskom narodu.

Dakle, Srpska pravoslavna crkva se okrivljuje za to što nikad u istoriji nije bila spremna da svoj narod ostavi na milost i nemilost svetskih osvajača i okupatora. Srbi su krivi što su slobodoljubivi. Srbi su krivi što su živi… To je ona prava krivica koja se pripisuje vladici Nikolaju. A besmislena optužba za njegov navodni antisemitizam, što je za svakog zapadnjačkog teologa hrišćanina apsurd, je samo smicalica da se prave namere sakriju. Napadom na sv. vladiku Nikolaja upravo se napada Srpska pravoslavna crkva. Napadom na Srpsku pravoslavnu crkvu napada se srpski narod, i ništa više.

Sve u svemu, „Sporno slovo“ je prvenstveno okrestrirano spolja, a knjiga kao što je Anzulovićeva nije i jedina o tom pitaju, ali je ona ta koju su, između ostalog, Hrvati objavili a onda velikom reklamnom kampanjom svuda u svetu plasirali. Tako se ta naučnofantastična knjiga dan-danas koristi i u haškom tribunalu, gde je veoma uspešno protura Hrvatica Nevenka Tromp-Vrkić, koja je udajom za jednog uglednog profesora polemologa iz Groningena sebi prigrabila mesto docenta na Istočnoevropskom institutu amsterdamskog Univerziteta, a kasnije i u timu glavne tužiteljke Karle del Ponte.

Ovakvi primeri politizacije kanonizacije sv. vladike Nikolaja ne smeju se izgubiti iz vida, tim pre što je ta politizacija još aktuelna na Zapadu. Sama činjenica da je tekst Slobodana Kostića uvršten u rubruku „Politika“ dovoljan je dokaz za moju tezu. Na kraju bih mogao da zaključim da njemu nije „sporno slovo u crkvenom kalendaru“, već sam crkveni kalendar ili, ako hoćete, Crkva uopšte.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure