img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pitanje aršina

01. april 2009, 23:50 Rajko Maksimović, kompozitor, elektronskom poštom
Copied

Pošta; VREME 951

Vidim u današnjem „Vremenu“ brojne reakcije na moj prošlonedeljni tekst (Šta je tu nacionalno). Naravno, ne mogu svakom pojedinačno da odgovaram, nego ću pokušati da izdvojim one opšte i bitne stavove i činjenice, a onih nekoliko ličnih uvreda ću ignorisati. Dakle, zajedničko je svim mojim kritičarima što su nabrajali kompozicije naših autora koje su izvedene u poslednjih pet godina, kao i imena naših dirigenata i solista koji su u istom periodu nastupili sa Beogradskom filharmonijom (BF). Ali nisu me ubedili. Naprotiv! Ta njihova nabrajanja su, u stvari, izuzeci u generalnoj politici BF, koji samo potvrđuju moj stav u načelu. Da objasnim: Ako njihova sezona traje deset meseci i imaju četiri koncerta mesečno (petkom), znači da imaju oko 40 koncerata godišnje, odnosno 200 koncerata u proteklih pet godina. To što se u tom periodu na programima ponekad našlo ponešto od naših kompozitora – upravo su ti izuzeci, i to retki – o kojima sam govorio! Kada bi se to izražavalo procentima, bilo bi to 1 ili 2 odsto a možda ni toliko. Ovde bih ipak izdvojio stav mog dragog, mladog kolege Latkovića, koji kaže: …“nacionalni orkestar jednog evropskog glavnog grada ne treba i ne sme da ima programe koji se prvenstveno i isključivo baziraju na promociji muzike domaćih autora“. Nešto donekle slično, ali znatno drastičnije, kaže i Igor Ranković: …“da tzv. domaći kompozitori misle da Filharmonija treba da bude njihov privatan orkestar (prćija) koji će samo njihova dela da izvodi“. Pitam: Ko je to i kada rekao, napisao? – Niko! Ja, sigurno, NE! Dakle, drska insinuacija! Inače, potpuno se slažem sa Latkovićevim stavom ali bih ukazao na ogromnu razliku između „prvenstveno i isključivo„, odnosno „samo njihova dela„, kao jedne (izmišljene) krajnosti i samo ponekad i to vrlo retko (što je naša realnost) – kao druge krajnosti. Dakle, ja se ni u kom slučaju ne zalažem ni za „prvenstveno i isključivo“ niti za „samo naša dela„, nego da se procenat prisustva naše muzike (a ima dokazano dobrih dela!) – popravi. A da ima dobre naše muzike, to sam Latković, koji je često izvodi, najbolje zna. A takođe zna da je naša dobra muzika i dobro primljena u publici – najbolji primer su poslednje dve Tribine kompozitora.

Isti, ili još gori odnos je sa našim dirigentima i solistima! To što su pustili Jagušta da za osamdeseti rođendan stane za pult ili Darinku Matić ili Suđića, takođe su izuzeci, jer oni su pomenuti samo po jedanput za proteklih 5 godina (a Šepić ili Biljana Radovanović nijednom)! Gordan Nikolić, Stefan Milenković, Aleksandar Madžar i Željko Lučić su, naravno, ljudi našeg korena, ali oni već poodavno, u stvari, pripadaju muzičkoj Evropi i svetu. Jedino je Maja Bogdanović zbilja naša (još uvek!), dakle, samo još jedan izuzetak i to usamljen.

I, da zaključim. U stvari, radi se o različitim aršinima. Moji kritičari smatraju da je dovoljno, pa čak i velikodušno što je Mokranjčeva Uvertira stavljena jednom na program, a ja smatram ne samo da to nije dovoljno, nego da je to bedna milostinja našem najvećem simfoničaru! Jer – pitam ih – šta je sa njegovim simfonijama i Klavirskim koncertom? Jednostavno su ignorisani. Ne postoje! I Hristić i Konjović i Marićka pomenuti su, takođe, samo jednom – Slavenski nijednom! – a oni su naša najvrednija baština! A šta je sa Radićem, Obradovićem, Babićem? – da se zadržim samo na najstarijima. Takođe, to što su Jagušt, Darinka Matić i Suđić pomenuti jednom (Premil dva puta) – smatram da je krajnje nedovoljno za profil nacionalne institucije u kojoj se, za isto vreme, Dorijan Vilson i Uroš Lajović pojavljuju po 16 puta! To zbilja stvara utisak da se radi o privatnoj, a ne o nacionalnoj filharmoniji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure