img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pelcer Mirjane Marković

08. jul 2009, 13:32 Marko Simić, elektronskom poštom
Copied

"Otpor u Iranu"; VREME 965

Vrlo tendenciozan komentar koji kao pozadinu verovatno ima lični odnos autora prema onome što je Otpor, ili neki njegovi članovi, radio i predstavljao za prosečnog stanovnika Srbije. Ovo je ko zna koji put da se fenomen Otpora predstavlja isključivo u negativnoj formi, iako je on u svom najširem manifestacionom obliku nešto najpozitivnije što se dogodilo Srbiji u pogledu politike posle Drugog svetskog rata. Naime, Otpor svakako nisu bili samo pukovnik Helvi i CIA sa nekolicinom gramzivih i slavožednih pripadnika podmlatka DS-a u to vreme, što je medijski najčešće predstavljena slika Otpora posle 2001, već su to bile hiljade i hiljade aktivista svih godina po celoj Srbiji koji su sebe i svoje porodice izlagali realnoj opasnosti, fizičkoj, materijalnoj i raznoj drugoj, boreći se za ideale u koje iskreno veruju i ne tražeći nikakvu direktnu korist za sebe.

Ne poričem da je bilo pojedinaca na važnim položajima u Otporu koji su sve to iskoristili za sticanje lične koristi, ali to svakako nije bio modus operandi cele organizacije, pa ni svih ljudi u vođstvu pokreta.

Dalje, povezivanje Otpora sa fašizmom je staza koju su krenuli da utabavaju Mirjana Marković, JUL i slični, ali pelcer se očigledno i dalje održava u životu zahvaljujući ovakvim povremenim ispadima. Nevešto je poturanje da je stisnuta pesnica zapravo simbol italijanskih fašista. Dovoljno je setiti se Stjepana Filipovića Steve i njegovih ikoničnih fotografija iz 1941. da bi se videlo koliko takva tvrdnja nema uporište u životu i stvarnosti. Da ne pominjem zastave i grbove afričkih zemalja koje sadrže stisnutu pesnicu, ili bezbrojne socijalističke i anarhističke pokrete. Dakle, pesnica je definitivno simbol borbe i to najčešće za oslobođenje i kao takva krajnje primerena našem tadašnjem trenutku, što se i pokazalo kroz njeno trenutno i opšte prihvatanje u javnosti.

Tvrditi da su otporaši zapalili zgradu parlamenta je takođe tendenciozno, jer, u krajnjem, taj protestni skup je organizovao DOS, a ne Otpor. Zanimljivo da se u članku sve loše pripisuje Otporu, a političke partije ostavljaju potpuno po strani. Je li moguće da je Otpor bio važniji od stranaka u to vreme i kako to, ako je toliko korumpiran i loš?

I naposletku, tvrditi da Otpor učestvuje u organizovanju ovih naknadnih protesta je opet netačno, jer taj pokret koji je okupljao desetine hiljada prosečnih stanovnika Srbije više ni formalno ne postoji. Postoje samo pojedinci i nevladine organizacije koje u svom imenu ni ne pominju Otpor koji iznajmljuje svoje usluge u nenasilnim protestima i opozicioniranju. I ako već treba da se stavi pod lupu učešće bivših pripadnika Otpora u ovakvim slučajevima, onda ne treba generalizovati i govoriti da Otpor nešto organizuje po svetu, jer pokret koji više ni ne postoji to svakako ne može da radi, već treba preispitati uloge tih pojedinaca, ako ništa, onda zarad toga jer isti predstavljaju i Srbiju, a ne samo sebe, pogotovo što neki imaju visoka mesta u državnom aparatu danas.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure