img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemoj tako, jarane!

06. april 2006, 03:24 Jovan Nenadov, Lozana, Švajcarska
Copied

"Inflacija i pogibelj"; "Vreme" br. 795

Aljoša Kamberović, „jaran“ iz Australije, pokušava da objasni Dejanu Gazdiću („Vreme“ br. 795) šta se to dešavalo u Bosni, „skoro četiri godine“. Tu navodi Sarajevo – „Sarajlije su (…) ginuli ko muve“ – i Tuzlu, „dnevno bombardovanu od strane Karadžićevih ludaka“. Da li je to prava slika onoga što se dešavalo na tim područjima?

General Galić je bio komandant opsade Sarajeva od septembra 1992. do avgusta 1994. godine. Na suđenju u Haškom tribunalu je utvrđeno da je u to vreme u Sarajevu živelo 340.000 stanovnika, od kojih 45.000 vojnika Armije BiH, kao i da je poginulo 3798 lica – 1399 civila (36,8 odsto) i 2399 vojnika (63,2 odsto). To je bio, očigledno, prevashodno rat dve vojske, opsade i opsednute, u kome su stradali i civili, kao žrtve vojske i civila u istom gradu; u Sarajevu su bila 222 „legitimna vojna cilja“. A rušeni su i srpski delovi Sarajeva (Ko je to počinio?) i ginuli / ubijani sarajevski Srbi od njihovih sugrađana muslimana. Koliki je broj tih žrtava? Zašto to nije ispitano ni posle 11 godina?

U Tuzli je, 15. maja 1992, izvršen prepad na jedinice JNA, koje su, shodno dogovoru sa muslimanskim civilnim vlastima, napuštale grad. Tom prilikom je ubijeno oko 200 vojnika i više stotina zarobljeno, sa nepoznatim njihovim daljim sudbinama. I ovo je deo slike o Tuzli, koja se ne može zaobići.

„Užasne stvari su bile činjene u ime srpstva i pravoslavlja“, kaže Aljoša. A u čije ime su činjene takve iste stvari bosanskim Srbima?

Parcijalna istina je samo deo istine, ali nije i cela istina. Dok se to ne prihvati, i dalje će postojati čuđenje, kao kod našeg autora, zašto se uopšte i postavlja pitanje „izvinjenja i sa ostalih strana“ a ne samo sa srpske. Na putu jednostranosti i isključivosti – svejedno sa čije strane – teško ćemo se ponovo sresti kao jarani.

Komentari: 1 2

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure