img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moramo ga ljuljati

08. фебруар 2006, 23:13 Dr Predrag Rogulić, predsednik Nadzornog odbora Sindikata lekara i farmaceuta Srbije
Copied

"Cena besplatnog lečenja"; "Vreme" br. 787

U članku novinarke Branke Kaljević razmatrate delovanje novodonesenih zakona iz oblasti zdravstva na zdravlje stanovništva. Obraćam vam se izražavajući stav velikog broja mojih kolega članova u članku apostrofiranog Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, a nadam se i većine zaposlenih u zdravstvu. Kao prvo, mislim da moram da vas podsetim na hronologiju donošenja ovih zakona. Dugo vremena nadležno ministarstvo bez velikih kontakata i konsultovanja bilo koje relevantne organizacije nosilaca posla u zdravstvu pripremalo je nacrte ovih zakona. Većina pokušaja da struka aktivnije učestvuje u ovom procesu ostala je bez uspeha. Poluzvanično, u periodu kraj decembra 2004 – početak januara 2005. godine, pušteni su nacrti zakona u javnu raspravu u kojoj dobijaju nepodeljeno LOŠE ocene od svih relevantnih organizacija, kako sindikata tako i privatnih lekarskih komora, Srpskog lekarskog društva te Društva lekara Vojvodine. Nakon te rasprave zakoni tiho, posramljeno bivaju povučeni na doradu i trag im se gubi u fiokama Ministarstva zdravlja iz kojih naprečac bivaju izvučeni pod prinudom MMF-a i drugih međunarodnih faktora, puštaju se u skupštinsku proceduru, bivaju usvojeni a da struka o njima opet najmanje zna i ne učestvuje u njihovom kreiranju. No rodilo se i moramo ga sada ljuljati.

Mislim da vaša novinarka u svojim komentarima ima pogrešan pristup problemu. Naime, zastupajući ideju o besplatnom zdravstvu, i pokušaje da se ona modifikovano što duže primenjuje dovodi se zdravstveni sistem u pretkolapsno stanje i kad-tad on se mora urušiti pošto takvu kategoriju ne poznaje nijedno društveno uređenje. Naime, sistem koji zastupa princip „ista prava a različite obaveze“ stavlja u najnepovoljniji položaj baš one korisnike koji najviše i najredovnije plaćaju doprinose, a to su zaposleni. Danas se ne može isplatiti plata pre nego što poslodavac uplati doprinose, a oni su za zdravstvo 12,5 odsto od plate. Znači, što je veća plata, više se uplaćuje doprinosa a pri tome su prava iz oblasti zdravstva ista – radio ne radio, plaćao ne plaćao jednako se loše lečiš. Taj princip takozvane solidarnosti ne može se primenjivati na sve nivoe zdravstvene zaštite – od seoske ambulante do univerzitetske klinike, pošto nas to čini podjednako siromašnima i nesposobnima da pružimo adekavatnu uslugu pacijentu. Zna se da princip solidarnosti u zdravstvu, koji je poznat i usvojen u većini zemalja sa dobro uređenim zdravstvenim sistemima, dopire do primarnog nivoa zdravstvene zaštite koji obuhvata – opštu praksu, hitnu pomoć, zdravstvenu zaštitu žena, trudnica, dece i obolelih od malignih oboljenja, te neke vidove bolničkog lečenja. Za sve ostale usluge iz oblasti zdravstva pacijenti participiraju kroz različite oblike dopunskih osiguranja u zavisnosti od zdravstvenog stanja i finansijskih mogućnosti. Takav način finansiranja mnogo je efikasniji i delotvorniji, i ma kako delovao nepopularno, vrlo brzo bi se pokazao kao bolji za sve korisnike. No uređenje zdravstva po ovom modelu vrlo je klizav politički teren i vlast, naravno, od njega beži. Druga krucijalna stvar jeste što hitnije ugrađivanje privatnog sektora u sistem zdravstva i njegovo izjednačavanje sa državnim ustanovama – počev od najvećeg monopoliste to jest Fonda za zdravstvo Srbije koji mora dobiti konkurente u privatnim zdravstvenim osiguranjima. Naravno, svi vidovi pružanja usluga u zdravstvu moraju biti pod strogom stručnom kontrolom. Kako domaćom tako i međunarodnom, od strane kompetentnih organizacija a to su Lekarska komora i stručna udruženja. Mišljenja smo da samo ovakav elastičan, efikasan i stručno kontrolisan sistem može pružiti, vrlo brzo po uvođenju, kvalitetnu i ljubaznu uslugu svakom ko se za pomoć obrati. To bi ubrzo dovelo do znatnog poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva, zadovoljnijih pacijenata i zdravstvenih radnika kojima nisu samo veće plate na pameti, kako vaša novinarka to navodi. Zahvaljujem vam na prostoru a rado ćemo se odazvati svakom vašem zahtevu da ove naše stavove pojasnimo i odbranimo pred pacijentima i javnošću.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure