img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kritika kritike

05. april 2007, 02:00 Branko Vasić, elektronskom poštom
Copied

"Bitka kod Vatrene kapije"; "Vreme" br. 847

Ako za početak zanemarimo činjenicu da su Spartanci, kao uostalom i svi Grci, živeli u odnosu jedan slobodan građanin naspram devet robova, ili ako zanemarimo činjenicu da su Spartanci ubijali decu za koju bi procenili da neće biti dobri vojnici, morali bismo takođe da zanemarimo i to da je Herodot pravio neku vrstu kompilacije i skupa predanja, a ne baš da je koristio istorijski metod kakav danas poznajemo.

Dakle, ako to sve ostavimo po strani, u filmu 300 imamo zapravo obradu mita. Ne faktografsko prikazivanje činjenica. Ne istorijski spektakl, već dramatizaciju stripa Frenka Milera. A kada pravite film o herojima, pomalo je budalasto očekivati da će sve biti baš kako je u realnosti. Jer ako mladi Leonida ubije vuka u, na primer, srednjem veku, to bi bilo sasvim u redu. Danas ako ubije vuka on bi bio bezosećajna osoba bez svesti o tome koliko je eko-sistem ove planete ugrožen i koliko je važno da sačuvamo biološku raznovrsnost. I zato vuk nije vuk. Zato vuk ima uzak struk i crvene oči. I zato je Kserks viši za metar od Leonide. Jer u suprotnom bi se Leonida borio protiv tamo nekog Persijanca. I kada pobedi, pobedio je čoveka. Kada pobedi pirsovanog u lance obučenog monstruma, mi navijamo za njega. Znamo ko je heroj, a ko je loš, jer mit treba da predstavi borbu čoveka protiv natprirodnog, da ga uzdigne i da nam pokaže heroja. I to je zapravo suština koja je vašem kritičaru nekako pobegla. Bez nje je film Ratovi zvezda samo praistorijski film sa očajnim specijalnim efektima. Prsten ne bi nosio mali Hobit, već najmoćniji i najsnažniji. Pri tom bi se borili protiv Mordora koji je pun raznolikosti, svakakvih naroda. Neki od Orka bi čak imali i belu put, a bili bi i jako lepi. Na kraju, svi bi plakali, ne zato što je neko beznačajan trijumfovao i spasio svet, već zato što je nestankom Mordora puno žena Orkova završilo kao belo roblje u krčmama Srednje zemlje.

I da, za kraj. Možda je vašem kritičaru neshvatljivo zašto Grci nisu autentično goli. Ali zamislite u koliko bioskopa bi se prikazivao film u kome trista muskaraca pokazuje svoje obnažene prepone. Gej bioskopi se ne računaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure