img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojislav Stojanović

Kratko pamćenje – dugačak jezik

02. октобар 2002, 21:08 Vojislav Stojanović, Beograd
Copied

Zanimljivo je što u dosadašnjoj polemici na stranicama „Vremena“ samo članovi, zastupnici i branioci ljudskih i ostalih prava „posrbljavaju“ raspravu postavljanjem onih epskih, guslarskih pitanja gde je ko i kada bio, ko je vjera, a ko li nevjera, te ko je i kada „izdao“. Uzdržanost članova redakcije da na tu vrstu „preispitivanja“ odgovore busanjem u „grudi junačke“ služi im na čast. Verujem da čitaoci „Vremena“, naročito oni koji ga prate od prvog broja, dobro pamte.

Jer, pamćenje je važno, a njegovo „funkcionalno skraćivanje“ simptomatično. Imam u vidu pismo g. Bogdana Ivaniševića iz Human Rights Watcha (Činjenice, pravo i izveštavanje, „Vreme“ br. 612 od 26. septembra 2002). Raspravljajući o izveštavanju „Vremena“ sa suđenja Slobodanu Miloševiću, g. Ivanišević, tvrdeći da novinari nemaju monopol na objektivnost uprkos zaogrtanju „mantijom svoje (novinarske) profesije“ (?), brani Human Rights Watch od optužbe za „pristrasnost“ koju je pronašao u tekstovima novinara Nenada Lj. Stefanovića i drugih beogradskih izveštača sa suđenja.

Dobar deo načelnih argumenata koje g. Ivanišević opširno izlaže potpisala bi, verujem, većina čitalaca – sve do trenutka u kome, gotovo usput, on doslovno kaže: „NATO je 14. aprila 1999. godine bombardovao kolonu albanskih izbeglica na putu između Dečana i Đakovice, a dan kasnije preuzeo je odgovornost za bombardovanje“. Da li je to istina?

Vest o bombardovanju izbegličke kolone objavili su ekipa agencije AP i („srpski“) Medija centar u Prištini istog dana, u sredu 14. aprila 1999, a Pres centar Vojske Jugoslavije u dnevnom biltenu za 14/15. april precizira da je napad NATO aviona na kolonu izvršen u četiri naleta između 13 i 15 sati. U prvi mah objavljeno je da su u napadu poginula 64, da bi taj broj sutradan bio povećan na 79 mrtvih i 43 ranjena (albanska) civila. Pre nego što će „preuzeti odgovornost“ – tako što je dopustio mogućnost da je jedan F-16 jednom raketom gađao jedno vojno vozilo u koloni – NATO i Pentagon su u opticaj pustili sledeće (dez)informacije: (1) kolonu je bombardovao jugoslovenski mig-29, (2) jugoslovenski avion, (3) artiljerija VJ, (4) vojnici iz tenkova i oklopnih transportera maskirani u izbegličku kolonu, (5) srpska policija koja je pratila kolonu, (6) helikopteri JRV-a, (7) vojnici iz pogođene vojne kolone, ljuti zbog NATO bombardovanja… Sve do izjave (preuzimanja odgovornosti?) od strane portparola NATO-a Džejmija Šija: „Ako smo ih i pobili, barem ih nismo pre toga silovali i opljačkali!“

Do neke vrste „preuzimanja odgovornosti“ došlo je tek posle petodnevne istrage u Ratnom vaduhoplovstvu SAD; kao i uvek, bombardovanje kolone bilo je „greška“ i „kolateralna šteta“. U međuvremenu su emitovani različiti snimci komunikacije pilota s centrima za navođenje – iz kojih se ništa nije moglo zaključiti, osim da su piloti bili zadovoljni učinkom napada. Ali, priča se tu još ne završava. Nekim „sticajem okolnosti“, na dan kada je u ime RV SAD general Den Lif priznao grešku (jedno vozilo u koloni je bilo „legitimni vojni cilj“, „možda je bilo civilnih žrtava“, „komplikovan scenario“, „nikada nećemo moći da utvrdimo sve detalje“, itd.), „Glazgov Herald“ objavljuje priču o tome da su albanske izbeglice kod Đakovice žrtve neuspele tajne operacije CIA-e, kao i da su dvojica britanskih pilota vizuelno proverila cilj i, nesigurni da je reč o vojnoj koloni, odustali od bombardovanja. Dvojica njihovih američkih kolega donela su drukčiju odluku.

Sve pomenute činjenice i sumnje odavno su objavljene (u „Vremenu“ takođe) i poznate. Nekome ko govori u ime Human Rights Watcha ili kao njegov aktivista trebalo bi da su takođe poznate. Inače, imamo posla sa skraćenim pamćenjem i dugačkim jezikom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure