img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ko od Draže Mihailovića pravi komunističku žrtvu

13. jul 2011, 14:00 Milan Trešnjić
Copied

"Za pravdu i slobodu"; VREME 1070

Nepobitna je činjenica da je generalštabni pukovnik Draža Mihailović dobio atribut „prvog gerilca“, odmetništvom u srpske planine, čim je 1941. Kraljevina Jugoslavija, kapitulirala i potom okupirana od strane fašističkih sila Nemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Time je taj kraljevski oficir pokazao da je antifašista, rodoljub koji je rešio da se bori protiv okupacije svoje zemlje…

Logično i normalno je bilo za očekivati da će svet čuti njegovu ustaničku pušku kojom bi se otvorilo oslobodilačko ratište, ne samo u Srbiji, već na celom Balkanu. Narod je tražio takvu akciju na čuvenim martovskim demonstracijama protiv Trojnog pakta: „Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob“… Istovremeno, takvu akciju očekivao je Vinston Čerčil od svog prijatelja Mihailovića i proverenog saradnika engleske obaveštajne službe, Intelidžens servisa, čiji su emisari već bili u Dražinom odmetničkom štabu.

Dok se očekivala akcija pukovnika Mihailovića, 7. jula 1941. u Beloj Crkvi, u Podrinju, planula je ustanička puška. Antiratno raspoloženje okupiranog naroda Srbije razumela je i iskoristila Komunistička partija. Njen član Valjevac Žikica Jovanović Španac oglasio je ustanak naroda Srbije protiv fašističke čizme i muka kojima je narod bio izložen. Čerčilovi emisari zbog toga nagovore Dražu da se sastane sa Titom radi organizovanja zajedničke akcije. Tito u selu Robajama traži od Draže zajedničku antifašističku akciju. Draža na to ne pristaje iz dva razloga. On zna stav Staljina i Kominterne kojim se ne odobrava podizanje ustanka u Srbiji KPJ i Titu. Moskva održava aktivne diplomatske odnose sa kraljevskom izbegličkom vladom Jugoslavije u Londonu. Draža to ceni. A ceni i zbog toga što u svom štabu ima emisare Ruske obaveštajne službe NKVD koji mu to i savetuju. Draža je u odličnim vezama sa sovjetskim obaveštajcima koji su takođe sa njim u šumama Srbije. Titu to nije nepoznato, ali ratna igra je igra, ratna politika je ratna politika…

Draža Mihailović, iako je nazvan prvim gerilcem u Evropi, nažalost, to nije bio. Sa čvrstim vezama sa Čerčilom održava čvrste veze i sa Staljinom koga više sluša. To će ga na kraju rata svrstati u izdajnike svoje zemlje, čak u ratne zločince… Pašće u ruke OZNE, Titove obaveštajne službe, i potom biti suđen od regularnog vojnog suda FNRJ, međunarodno pravno priznate države.

Čerčil ga nije spašavao, a mogao je. Sovjeti se nisu protivili Titu da ga ukloni kao svoga najvećeg protivnika, simbola monarhije Srba. Koje to snage danas od Draže prave žrtvu komunista?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure