img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kantovanje i homoseksualiziranje

21. jun 2012, 00:32 Nebojša Matić, Oslo
Copied

"O ideolozima i šarlatanima"; VREME 1119
"O jednom filozofskom samoubistvu"; VREME 1118, i ranije

U svom odgovoru Kaliku, na temu univerzalizacije „homoseksualnosti“ – a nakon što se razaberemo u etiketiranju i sardonizmima, čime obojica inače opterećuju argumentaciju – Blagojević tvrdi da se Kantov imperativ odnosi na delanje, a kako homoseksualnost nije delanje, već svojstvo, tako ga je i besmisleno univerzalizovati.

Homoseksualnost nije delanje, ali homoseksualni čin – koji određuje homoseksualnost – svakako jeste, i bukvalno univerzalizovan, doveo bi do ozbiljnih reperkusija po natalitet. Problemi ove argumentacije, kantovske ili ne (da je homoseksualnost nemoralna jer je neprokreativna, tj. ne stvara život) leže u nekoliko nivoa: jedan se tiče isključivosti delanja. Homoseksualci lako ruše „prigovor prokreacije“ čim naprave izlet u reprodukciju, ili usvoje dete (iz čega možda slede implikacije Kantovog drugog imperativa, koristi drugog kao cilj a ne kao sredstvo). Dakle, ako je moralnost vezana za prokreaciju, onda problem nije nužno u homoseksualnosti (jer šta sa ogromnim brojem heteroseksualaca koji nemaju ili ne žele decu? itd.).

Ovom prigovoru se može prigovoriti, kantovski, da ni Kantovi primeri onda ne drže vodu: primerice, ni krađa nije neodrživa nakon univerzalizacije ako samo ponekad krademo (što po nekim definicijama de facto i jeste realnost). Ali jasno je da je krađa nemoralna i ako postoji samo jedan lopov ili jedna krađa – jer škodi drugome – dok homoseksualni čin to svakako nije. Govori li to nešto o Kantovim imperativima?

Drugi prigovor bi mogao biti ovaj: ako se svi upuštamo isključivo u homoseksualne i neroditeljske odnose, slobodnom voljom, onda su valjda i reperkusije – izumiranje vrste – nužno voljne, tj. željene. U tom slučaju je izumiranje vrste slobodan izbor svih, a moralan je jer se onda može univerzalizovati, osim ako ne želimo da uzmemo u obzir i moguće rođene (što vodi u diskusiju o slobodi izbora i slično). I ovo je očigledno nerealna konstrukcija, ali je dosledna (Kalikovom) tumačenju Kantovih imperativa.

Možda najvažniji prigovor testu univerzalizacije jeste taj da je isprazan. Priroda je natalitet svakako uredila efikasno. Zamerati homoseksualcima zbog pada ili nestanka nataliteta, u svetu kojem preti prenaseljenost, a u kojem im je zabranjeno usvajanje dece, besmisleno je. Meni ova zamerka više liči na pokušaj racionalizacije osećaja nelagodnosti/straha čiji koreni sežu mimo filozofije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure